Traži

Vatican News
 "Dijalog u Crkvi i u društvu" - prof. dr. Stjepan Baloban "Dijalog u Crkvi i u društvu" - prof. dr. Stjepan Baloban 

Osvrt na knjigu prof. dr. Stjepana Balobana

Koje mjesto kršćanstvo i kršćani trebaju zauzeti u suvremenome svijetu? Odgovor imamo razaznati iz ivanovskoga naputka da kršćanin treba biti ″u svijetu″, ali ne ″od svijeta″. A da bi kršćanin mogao biti u svijetu, neotklonjivo je potreban dijalog sa svijetom odnosno društvom.

Marito Mihovil Letica

Svjedočimo kako u ovome sekulariziranom društvu i svijetu sve vidljivijima postaju pomno osmišljeni planovi i programi da se kršćanstvo i Crkva izguraju na margine društva, u područje neutjecajnosti i beznačajnosti. Sekularizacija se prometnula u agresivni, ideološki motivirani sekularizam iz kojega su proizišla brojna antikršćanska i antieklezijalna djelovanja. Dolazimo do pitanja: Koje mjesto kršćanstvo i kršćani trebaju zauzeti u suvremenome svijetu? Odgovor imamo razaznati iz ivanovskoga naputka da kršćanin treba biti ″u svijetu″, ali ne ″od svijeta″. A da bi kršćanin mogao biti u svijetu, neotklonjivo je potreban dijalog sa svijetom odnosno društvom.

U tome pogledu valja otvoreno pozdraviti novoobjavljenu knjigu ″Dijalog u Crkvi i u društvu″, kojoj je podnaslov ″Kršćanin i svijet″. Nakladnik je Kršćanska sadašnjost, Zagreb 2021. Autor je prof. dr. Stjepan Baloban, redoviti profesor u trajnom zvanju na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pročelnik Katedre socijalnog nauka Crkve i pročelnik Centra za promicanje Socijalnog nauka Crkve Hrvatske biskupske konferencije. Na ovitku knjige čitamo da se u tekstovima koje sadrži ″nastoji primjenjivati postkoncilsko dijaloško usmjerenje Katoličke Crkve na konkretnu situaciju u Crkvi i u hrvatskom društvu. Kao istinsko sredstvo komunikacije dijalog nema alternative ni u crkvenoj ni u društvenoj zajednici. Ovom knjigom želimo doprinijeti kulturi dijaloga u Hrvatskoj, i to na svim razinama i u svim smjerovima.″

Dijalog je put koji je Katolička Crkva trasirala na Drugome vatikanskom koncilu (1962. ̵ 1965.), put i sredstvo komunikacije, čemu je poseban pečat dao koncilski i postkoncilski papa Pavao VI., koji je upravo zbog toga prozvan ″Papom dijaloga″. Postkoncilski pape nastavili su promicati dijalog, ne dajući se obeshrabriti brojnim zaprekama na tome putu. O potrebi dijaloga na osobit način govori sveti papa Ivan Pavao II. u socijalnoj enciklici ″Centesimus annus″. Zatim papa Benedikt XVI. u socijalnoj enciklici ″Caritas in veritate″ ističe: ″… istina je ′logos′ koji stvara dia-log(os), a time i komunikaciju i zajedništvo…″. Nakon toga je profesor Baloban istaknuo da ″dijaloška dimenzija dolazi osobito do izražaja u socijalnom govoru pape Franje. Tako u socijalnoj enciklici ′Laudato si'′ (2015.) Papa poziva na prakticiranje puteva dijaloga na više razina i u svim smjerovima ′koji će nam pomoći izaći iz spirale samouništenja, u koju trenutačno tonemo′″.

Knjiga ″Dijalog u Crkvi i u društvu″ ima 260 stranica i sastoji se od tri dijela. Prvi je naslovljen ″Svetački lik blaženoga Alojzija Stepinca″. Govori o Stepinčevoj svetosti i suočava se sa ″zaprekama″ njegovoj kanonizaciji. ″Dijalog u Crkvi kao putokaz″ naslov je drugoga dijela knjige, posvećenoga različitim aktualnim temama unutar crkvenoga života u Hrvatskoj i u svijetu. Treći dio naznačen je naslovom ″Politika u službi općega dobra″ i analizira brojne važne teme za hrvatsku društvenu i crkvenu javnost. Teme su obrađene na temelju postkoncilskoga socijalnog nauka Crkve.

Autor prof. dr. Stjepan Baloban doista je uspio u nakani da ″blago socijalnog nauka Crkve″ učini pristupačnim svakomu vjerniku i svakomu čovjeku dobre volje u Hrvatskoj te knjiga zavrjeđuje jasnu pohvalu i preporuku.

Ovdje možete poslušati zvučni zapis priloga
01 kolovoza 2021, 11:58