Traži

Vatican News
Kip svetoga Benedikta u Nursiji Kip svetoga Benedikta u Nursiji   (©Antonio Nardelli - stock.adobe.com)

Sveti Benedikt iz Nursije, otac i zaštitnik Europe

Blagdan sv. Benedikta iz Nursije, zaštitnika Europe, slavi se 11. srpnja

Marito Mihovil Letica - Zagreb

Svjedočimo da Europu i druge kontinente zapadnjačke kulture – koja je utemeljena na kršćanstvu i njime vrijednosno prodahnuta – sve više obuzima dekadencija očitovana u otpadu od vjere, odnosno napuštanju kršćanstva. Vjernici sa svojim svjetonazorom potisnuti su na društvenu marginu, zabranjuju se kršćanski simboli, pale i oskvrnjuju crkve. Čini se da Europa biva prepuštenom struji agresivnoga sekularizma i permisivnoga liberalizma te se našla, kao što reče suvremeni britanski konzervativni filozof Roger Scruton, ″nizvodno od kršćanstva″.

Uputno je podsjetiti da je nakladna kuća Verbum objavila 2019. knjigu Roda Drehlera naslovljenu ʺBenediktova opcijaʺ s podnaslovom, koji ujedno može i treba biti nadnaslov, ʺStrategija za kršćane u postkršćanskom svijetuʺ. Za nju su mnogi rekli da je ″najdiskutiranija i najvažnija vjerska knjiga desetljeća″. Namijenjena je svim kršćanima koji mogu i znaju čitati znakove vremena. Upozorava nas da nam ne će pomoći ni lažni optimizam ni fatalističko očajavanje, nego da jedino vjera, nada i ljubav utjelovljene u obnovljenoj Crkvi mogu poduprijeti vjernike u izazovima, krizama i pritiscima koji nas očekuju. Rod Drehler ističe da je put u budućnost zapravo put iz prošlosti – onaj svetoga Benedikta.

Benedikt je rođen oko 480. u Nursiji, u današnjoj Italiji, u okrilju patricijske obitelji. Treba spomenuti da je i njegova sestra blizanka Skolastika također proglašena svetom. Benedikt je, htijući živjeti pustinjački, napustio Rim te se povukao u špilju na litici u pustome kraju (antički Sublaqueum, danas Subiaco), gdje je okupljao učenike i sljedbenike te je na poticaj sestre Skolastike pisao djelo ″Pravilo monaha″ (″Regula monachorum″). Nakon toga je napustio špilju i godine 529. počeo uz pomoć sljedbenika graditi u Campagni samostan Montecassino, koji će postati matična opatija novouspostavljenoga reda, benediktinaca, te stoljećima biti središtem vjerskoga i kulturnoga života. Benediktinski samostani potvrdili su se mjestima opismenjavanja i evangelizacije. Uz to je Benedikt razvio zapadnjački mentalitet gdje se na osobit način spajaju duhovno i fizičko, a to je izrazio geslom ″Moli i radi!″ (″Ora et labora!″), čime je fizički rad i materijalno stjecanje dobara racionalizirao i učinio dostojanstvenim.

U doba brojnih nemira i dalekosežnih prevrata, kada je nered zahvatio stari svijet, Benedikt nije odbacio antičke, grčko-rimske temelje – nego je na njima zdušno izgradio novo društvo i novi svijet: europski i kršćanski. K tome je sveti Benedikt bio zamilovan darovima čudotvorstva, proroštva i čitanja savjesti. Dante je za njega zadivljeno napisao da je ″najsjajniji i najveći biser″. Benedikt je preminuo 547. u Montecassinu. Svetim ga je 1220. proglasio papa Honorije III. Pio XII. nazvao ga je 1947. ″ocem Europe″, a Pavao VI. proglasio ga je 1964. zaštitnikom našega kontinenta. Benediktov spomendan obilježavamo 11. srpnja.

Spomenimo se svetoga Benedikta iz Nursije, duhovnoga utemeljitelja Europe, te molimo i radimo za njezinu duhovnu obnovu, uz neotklonjivu obnovu kršćanstva kao Europi pripadnoga vrijednosnog supstrata i njezine temeljne identitetske odrednice.

Ovdje možete poslušati zvučni zapis priloga
11 srpnja 2021, 13:02