Traži

Vatican News
Riječki nadbiskup metropolit Ivan Devčić Riječki nadbiskup metropolit Ivan Devčić 

Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj

Nakon što je prošle godine zbog pandemije koronavirusa izostala procesija ulicama grada, Riječani su 15. lipnja blagdan svoga nebeskog zaštitnika sv. Vida ponovno proslavili i uz vanjske znakove blagdanske svečanosti: procesija je krenula od riječke prvostolnice preko Korza do Trga riječke rezolucije. Na ovome Trgu koji krasi najstariji uklesani lik sv. Vida, iz 1509. godine, svečano euharistijsko slavlje predvodio je riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić, u zajedništvu s riječkim nadbiskupom Ivanom Devčićem i biskupima Riječke metropolije. Misnome slavlju nazočili su i predstavnici drugih kršćanskih crkvi i vjerskih zajednica koje djeluju u gradu Rijeci, kao i predstavnici državnih i mjesnih vlasti.

Vedran Šmitran - Zagreb

Nakon što je prošle godine zbog pandemije koronavirusa izostala procesija ulicama grada, Riječani su 15. lipnja blagdan svoga nebeskog zaštitnika sv. Vida ponovno proslavili i uz vanjske znakove blagdanske svečanosti: procesija je krenula od riječke prvostolnice preko Korza do Trga riječke rezolucije. Na tome trgu koji krasi najstariji uklesani lik sv. Vida, iz 1509. godine, svečano euharistijsko slavlje predvodio je riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić, u zajedništvu s riječkim nadbiskupom Ivanom Devčićem i biskupima Riječke metropolije. Misnome slavlju nazočili su i predstavnici drugih kršćanskih crkvi i vjerskih zajednica koje djeluju u gradu Rijeci, kao i predstavnici državnih i mjesnih vlasti.

Nadbiskup Uzinić u propovijedi je ukazao na zanimljivu činjenicu – da su gotovo svi gradovi uz hrvatsku obalu za svoje nebeske zaštitnike izabrali svete mučenike iz prvih kršćanskih vremena, ponajviše iz vremena Dioklecijanovih progona. Istaknuo je kako su tim izborom naši preci prepoznali najuzvišeniji uzor kršćanskog života, primjer vjernosti Isusu Kristu i njegovom evanđelju koje se isplati slijediti. Nadbiskup koadjutor također je upozorio kako smo često, i kao Crkva, i to na svim razinama, u napasti da mnogo snage i truda ulažemo u nevažno. Usuđujem se reći da je ponekad dojam, nadam se da je to samo dojam, da se najmanje trudimo oko čovjeka i njegovog istinskog dobra koje, kako to mi kršćani vjerujemo, počiva na njegovom odnosu s Bogom. To naše uvjerenje je zapravo i naše specifično poslanje, ono što mi kršćani, Crkva, možemo ponuditi svijetu, odnosno konkretnom društvu u kojemu živimo. Mi vjerujemo da je Isus Krist, njegovo evanđelje, ljubav kojom nas je Bog u njemu ljubio i pozvao nas tom ljubavlju ljubiti jedni druge i sve ljude, istinska i prava vrijednost koju nasljedujući Isusa možemo, ali i trebamo ponuditi ovom svijetu i društvu i po tome ih učiniti boljim mjestom za svakog čovjeka – poručio je nadbiskup Uzinić.

Valja spomenuti kako je ove godine, uz blagdan sv. Vida, nagradu Grada Rijeke za životno djelo primio riječki nadbiskup metropolit Ivan Devčić. U obrazloženju nagrade stoji da je pregršt razloga za dodjelu Nagrade Grada Rijeke za životno djelo nadbiskupu Devčiću, ali prvenstveni je razlog njegova čovječnost, nenametljivost i potpuna odanost prenošenju poruke o Iskonu, Jedinstvu i Smislu svih stvari. Otvoren je za dijalog i s onima koji drugačije misle i vjeruju jer smatra da samo tako Crkva može do kraja ostvariti svoje poslanje, podupire i aktivno sudjeluje u gradskim ekumenskim i međureligijskim programima i manifestacijama. Jasna je i otvorena njegova suradnja sa županijskim, gradskim i općinskim vlastima, sveučilišnom zajednicom, svijetom kulture, gospodarstva i ostalim bitnim čimbenicima društvenog života grada Rijeke i primorsko-goranskoga kraja, a ta suradnja i otvorenost najbolje je potvrđena organizacijom i domaćinstvom posjeta pape Ivana Pavla II. Rijeci u lipnju 2003. godine – pojašnjava se u obrazloženju.

U svojoj zahvali, nadbiskup Devčić je istaknuo: Rijeka, koju će neki sa strane okarakterizirati kao najsekulariziraniji grad u Hrvatskoj, odlikuje se svojom uključivošću i otvorenošću. To je grad u kojem se svakog građanina i građanku promatra prvenstveno kao čovjeka, a ostalo, kao što su nacionalnost, svjetonazor, religija, spol i rasa, dolazi iza toga. To ne znači da se spomenuta obilježja omalovažavaju, nego da ona nisu ono prvo po čemu se čovjeka vrednuje i u društvu prihvaća. Prvo je, naime, to da je netko čovjek, dionik ljudske naravi i pripadnik ljudskog roda. U tom smislu Rijeka je ‚luka različitosti‘ jer se one ne isključuju, nego međusobno nadopunjuju i obogaćuju. Svima želim da u skladu sa svojim mogućnostima, na mjestima gdje živite i radite, budete – kako bi rekao ruski filozof Nikolaj Berdjajev – ‚stvaraoci osmoga dana‘, nastavljači Božjeg stvaralačkog djela u svijetu. A to čovjek najbolje čini stvarajući kulturu, koja je povezana s kultom, sa štovanjem Boga kroz kult, koji je autentičan samo ako prelazi u kultiviranje svijeta i međuljudskih odnosa – poručio je riječki nadbiskup metropolit Ivan Devčić.

U povodu Dana Sveučilišta u Splitu i 47. godišnjice njegova postojanja – 15. lipnja – u Amfiteatru Medicinskoga fakulteta održan je svečani akademski čin na kojemu je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić primio povelju za osobite zasluge u razvoju i promociji Sveučilišta u Splitu te za istaknuti doprinos izgradnji dobrih odnosa Sveučilišta i Splitsko-makarske nadbiskupije.

U prigodnome govoru, uz zahvalu i čestitke, nadbiskup je zaželio da naše Sveučilište, kao i sva sveučilišta u Hrvatskoj, budu universitas – skladnost i povezanost svih vrednota i dimenzija. Crkva je prva osnivala sveučilišta kako bi doista bila universitas znanja, tehnike, etike, estetike, duhovnosti i religioznosti.

U obrazloženju odluke o uručenju povelje mons. Marinu Barišiću među ostalim stoji da je nadbiskup puna četiri desetljeća svojim djelovanjem neraskidivo povezan s visokim školstvom, a posebno sa Sveučilištem u Splitu. Od 1981. godine uz dužnost župnika, obavlja i službu profesora na Visokoj teološkoj školi u Splitu na kojoj predaje više predmeta iz područja Svetoga pisma. Nedugo nakon spajanja teologije u Splitu s franjevačkom teologijom u Makarskoj u novi Katolički bogoslovni fakultet u sastavu Sveučilišta u Splitu, 1999. godine, kao novoimenovani nadbiskup Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Barišić preuzima i dužnost velikog kancelara. Pod njegovim sigurnim vodstvom, Katolički bogoslovni fakultet postigao je punu zrelost i afirmirao se kao poštovana institucija na polju humanističke naobrazbe i znanstvenih istraživanja. Kao nadbiskup i veliki kancelar mons. Marin Barišić bio je uvijek i u svemu oslonac profesorima i studentima, a Sveučilištu u Splitu konstruktivan suradnik. Zbog toga smo mu trajno zahvalni – zaključuje se u obrazloženju o uručenju povelje.

Jučer, 16. lipnja, u Zagrebu je preminuo o. Ivan Hang iz Družbe Isusove, u 81. godini života, 45. godini redovništva i 40. godini svećeništva.

Ivan Hang rođen je 3. srpnja 1940. u Novom Sadu, kao najstarije od četvero djece Josipa i Emilije (rođ. Gyarmaty), pobožnih katoličkih intelektualaca. Vrijeme djetinjstva, osnovne škole i gimnazije proveo je u Sremskim Karlovcima. U Zagrebu završava studij matematike te se zapošljava kao gimnazijski profesor, a potom i kao asistent prof. Vladimira Devidéa na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.

Družbu Isusovu upoznao je preko studentskog vjeronauka na zagrebačkom Jordanovcu. Isusovcima se pridružio „de facto“ 1974. godine, tako što je već tada započeo studij filozofije, da bi u novicijat službeno stupio 1976. u Zagrebu. Za svećenika je zaređen na blagdan sv. Ignacija 1981. godine, a mladu misu slavio je u kapeli Gospe od Mira u Sremskim Karlovcima, u kojoj je 1699. godine potpisan glasoviti Karlovački mir.

Nakon ređenja studira pastoralnu teologiju i duhovnost u Parizu, a zatim obavlja službe prefekta sjemeništaraca na Šalati (1984.-1985.), duhovnika u dubrovačkom sjemeništu (1985.-1987.), duhovnika bogoslova u Zagrebu (1987.-1990.), kapelana i katehete u Župi na Jordanovcu (1990.-1994.) te profesora matematike na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu (1994.-1998.). Tada počinje predavati i matematičku logiku na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove. Godine 1998. seli se u Osijek, gdje predaje matematiku na netom osnovanoj Isusovačkoj klasičnoj gimnaziji, a uskoro je imenovan i poglavarom tamošnje isusovačke zajednice. Od 2002. djeluje na župi sv. Ignacija u Sarajevu, gdje je također poglavar zajednice. Nakon što mu se pogoršalo zdravlje, 2006. ponovno je premješten u Zagreb. Bio je vrlo angažiran kao duhovnik Hrvatskoga katoličkog društva prosvjetnih djelatnika, sve do 2014. godine. Tada se preselio u isusovačku zajednicu za stare i nemoćne na Fratrovcu, gdje se više godina borio s raznim zdravstvenim teškoćama.

Sprovod o. Ivana Hanga bit će na groblju Mirogoj, u petak, 18. lipnja, u 15 sati. Sveta misa zadušnica slavit će se nakon sprovoda u župnoj crkvi Bezgrešnog Srca Marijina na Jordanovcu.

Ovdje poslušajte prilog: Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
17 lipnja 2021, 14:45