Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina - Zagreb
I diljem Crkve u Hrvatskoj jučer je proslavljen blagdan svetog Antuna. Govoreći o svecu, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić istaknuo je kako ga nije zanimala slava ili čast ovoga svijeta. Suprotstavljao se zlodusima u svijetu ističući važnost djela. „Od njega možemo naučiti kako su riječi dijagnoza, ali su djela lijek. Živeći kršćanstvo ispunjeno djelima ljubavi mi postajemo lijek svojoj sredini. Tako ćemo poput svetog Ante biti autentični kršćani koji će svojim djelima obraćati pogane suvremenog svijeta. Krist zove svakoga od nas i očekuje da Mu, bez obzira na vlastita ograničenja, odgovorimo“. “Molimo sv. Antu, sveca svega svijeta, da bude uz nas u običnosti i svakodnevici”, pozvao je u crkvi sv. Antuna na zagrebačkom Svetom Duhu sisački biskup Vlado Košić, podsjetivši na to da su svečeve propovijedi mnogi slušali i obratili se jer su njegove riječi zahvaćale dubinu duše.
U predvečerje blagdana sv. Antuna Padovanskog, na početku Antunovskog koncerta u požeškoj katedrali, predstavljena je knjiga biskupa Antuna Škvorčevića „Riječ Božja nije okovana – Pisma, poruke i homilije u vrijeme pandemije koronavirusa“. Profesor u požekoj Katoličkoj gimnaziji Miroslav Paulić kazao je kako su u toj knjizi sabrani zapisi biskupa Škvorčevića koji svjedoče o porukama ohrabrenja svećenicima i vjernicima Požeške biskupije u izvanrednim okolnostima uzrokovanih pandemijom. Naglasio je kako se pritom biskup vodio načelom opće Crkve da je »spasenje duša vrhovni zakon« i svojim vlastitim načelom »Ne dokidati – nego prilagoditi«.
Biskup Škvorčević uputio je vjernicima Požeške biskupije poziv na solidarnost sa stradalima od nevremena koje je zahvatilo Požegu 6. lipnja. „Prekomjerne padaline stvorile su bujične vode, koje su zajedno s pokrenutom zemljom ušle u kuće i okućnice, uništile opremu, opustošile vrtove i nanijele drugu štetu, prouzročile strah i patnju mnogih obitelji, napose starijih i samaca. U ovoj prirodnoj nesreći želimo nastradalima posvjedočiti kako nisu sami, da smo s njima jedno u Isusu Kristu i ‘kad trpi jedan ud, trpe zajedno svi udovi’. Pozivam vas, braćo i sestre, da na spomendan sv. Antuna Padovanskog, u svim župama Požeške biskupije povjerimo Svecu svega svijeta nevolje nastradalih ljudi. Velikodušno raspoloženim srcem pružimo im i materijalnu pomoć, darujući za njih svoj novčani prilog na kraju svake svete mise”.
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić je na svetkovinu Presvetog Srca Isusova izdao Proglas „Kauza beatifikacije sluge Božjega p. Janeza Strašeka C.M. iz Misijske družbe Svetog Vinka Paulskoga“. „P. Janez Strašek, svećenik, rođen je 11. prosinca 1906. godine u mjestu Slake u Sloveniji, ubijen je iz mržnje prema vjeri 30. ožujka 1947. godine nakon jutarnje nedjeljne mise na putu iz Župe Ozalj u Župu Svetice u našoj Nadbiskupiji. P. Strašek u to je vrijeme upravljao Župom Sv. Vida mučenika u Ozlju i Župom Rođenja Blažene Djevice Marije u Sveticama. Na temelju svega navedenog pozivamo vjernike i sve druge osobe da nam izravno priopće sve vijesti iz kojih se na bilo koji način mogu iščitati elementi povoljni ili suprotni glasu svetosti i mučeništvu Sluge Božjega. Prema kanonskim odredbama koje se odnose na ovaj slučaj, svi oni koji posjeduju spise ili kakvu drugu vrstu dokumentacije o sluzi Božjem p. Janezu Strašeku pozvani su da ih dostave Nadbiskupskom duhovnom stolu u Zagrebu“.
„Kao što se na Kristovom križu razotkriva tko je Bog, tako se i na našim križevima razotkriva tko smo mi i koliko smo vjernički teški“. To je u homiliji središnje proslave svetkovine Srca Isusovog pri bazilici Srca Isusovog u Zagrebu izrekao đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić. “Tu, naime, nema prostora za igru i pretvaranje i tu pokazujemo u kojoj je mjeri Isus Krist, njegov Križ, prisutan u našem životu, u kojoj smo mjeri spremni i sposobni – hraneći se sa euharistijskog stola, primajući Euharistiju, kruh sebedarja – odustajati od sebe.” “I ponavljati pred Isusom, pred slikom, kipom Njegovoga srca: ‘Učini srce moje po Srcu Svome'”, rekao je nadbiskup. Superior isusovačke rezidencije u Palmotićevoj p. Stipo Balatinac podsjetio je na potpuni oprost, koji se može dobiti u Jubilarnoj Ignacijevoj godini, te iznio najnoviju situaciju oko obnove bazilike. „Trenutno stavljamo skele oko tornjeva i nakon toga će biti srušen ostali dio stropa da se napravi novi strop i da se ide onda u daljnju obnovu”. Podsjetio je i na mogućnost sudjelovanja u obnovi kao i u prikupljanju darova, odnedavno, i uz pomoć pokrenute Zaklade za obnovu bazilike i izgradnju pastalnog centra koji će nositi ime po Anamariji Carević, jedinoj žrtvi zagrebačkog potresa.
U Rijeci je 11. lipnja proslavljen Dan Družbe sestara Presvetog Srca Isusova. Svečano euharistijsko slavlje u kapeli Kuće matice ove jedine riječke autohtone družbe služio je riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić. Vrhovna predstojnica Družbe i postulatorica Kauze za proglašenje blaženom službenice Božje Marije Krucifikse Kozulić, s. Dobroslava Mlakić objasnila je razloge zašto se svetkovina Presvetog Srca Isusova slavi kao Dan Družbe, rekavši da je utemeljiteljica, Majka Marija Krucifiksa Kozulić, stavila Družbu pod posebnu zaštitu Presvetog Srca Isusova, a i sama je djelovala iz spoznaje Božje ljubavi, odnosno da je Bog – Ljubav. Tu Božju ljubav prenosila je svijetom svojim životom i djelom, a posebno prema djeci i mladeži. U homiliji nadbiskup Uzinić je rekao: “Presveto Srce Isusovo kao blagdan i otajstvo svoj temelj nalazi u Božjoj riječi, no za razliku od drugih blagdana, ovo otajstvo sažima sav Isusov život kao i odnos kojega Bog ima prema ljudima. Zato danas slavimo znak i središte Božje strastvene ljubavi prema čovjeku koja se učinila vidljivom u Isusu iz Nazareta kojega prepoznajemo kao Krista po njegovom životu, smrti i uskrsnuću”.
U petak je obilježen Dan Hrvatskog katoličkog sveučilišta i 15. obljetnica njegova osnutka. Misu zahvalnicu u sveučilišnoj kapeli predvodio je pomoćni biskup zagrebački i prvi rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Ivan Šaško. U homiliji je govorio o srcu kao komunikacijskom znaku koji je povezan s anatomijom, time povezujući i pokretanje novog studija medicine na Sveučilištu. „U kršćanstvu to nije samo ranjeno, probodeno, okrunjeno srce, nego je plameno, preobraženo, vječno“, kazao je biskup. U dvorani „Blaženi Alojzije kard. Stepinac“ rektor prof. dr. Željko Tanjić je poručio kako nas je često obuzimala i bojazan, „ali vjerujem da smo i ovo razdoblje živjeli kao priliku i izazov kako bismo bili još bolji graditelji nade, za druge i za sebe. Nastojali smo, koliko god je to bilo moguće, na razne načine, biti blizu našim studentima, djelatnicima i nastavnicima koji su nastradali u potresu i bili pogođeni pandemijom, ljudskom, duhovnom, stručnom i materijalnom pomoći”. Prvi rektor, mons. Ivan Šaško, prenio je čestitku i pozdrav Velikog kancelara Sveučilišta, kardinala Josipa Bozanića. Sve što je istinski vrijedno u našemu životu i u životu Sveučilišta, istaknuo je mons. Šaško, rođeno je iz usklađenosti ljudskoga života s Božjim životom, ljudskog srca s Božjim srcem, “jer je Sveučilište u svojoj jezgri pitanje i odgovor srca”. Premijerno je prikazan i film o Sveučilišnoj kapeli „Srce Sveučilišta”.
