U Rimu predstavljena knjiga: "Dayton 1995. Kraj rata u Bosni i Hercegovini, početak novog kaosa"
U Rimu je na Slobodnom sveučilištu Uznesenja Blažene Djevice Marije (Libera Università Maria Santissima Assunta – LUMSA) 11. lipnja predstavljena knjiga pod naslovom „Dayton 1995. Kraj rata u Bosni i Hercegovini, početak novog kaosa“ (La fine della guerra in Bosnia ed Erzegovina, l'inizio del un nuovo caos), u izdanju nakladničke kuće Infinito.
Promocija knjige organizirana je u suradnji s Veleposlanstvom Bosne i Hercegovine u Republici Italiji, Veleposlanstvom Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici i Suverenom viteškom malteškom redu te počasnim konzulatom Bosne i Hercegovine u Genovi.
Daytonski mirovni sporazum trajni je pečat kolektivnog sjećanja svjedoka bosanskohercegovačke povijesti, sporazum koji je dugogodišnjim intenziviranjem diplomatsko-političkih aktivnosti u konačnici rezultirao uspostavljanjem trajnog mira na području Bosne i Hercegovine. Riječ je o Zborniku radova 26 autora, svjedoka vremena bosanskohercegovačke suvremene povijesti.
Nakon uvodnih riječi veleposlanika BiH u Italiji Slavka Matanovića, nazočnima su se obratili rektor Slobodnoga sveučilišta Uznesenja Blažene Djevice Marije prof. dr. Francesco Bonini, veleposlanik BiH pri Svetoj Stolici i pri Suverenom viteškom malteškom redu Igor Žontar, te sami promotori knjige prof. dr. Silvio Ziliotto, ujedno i urednik prvog izdanja, i prof. dr. Franjo Topić.
Dr. Ziliotto je upozorio na potrebu kontinuiranog promišljanja o vrijednosti i ishodu potpisivanja sporazuma, ali i stalnu potrebu i važnost kolektivnog sjećanja kao trajnog pečata povijesne stvarnosti Bosne i Hercegovine. Također je istaknuo značaj dobrih povijesnih, trgovinskih i humanitarnih odnosa između Bosne i Hercegovine i Republike Italije, te važnost ponovne potrebe govora o BiH kao zemlji čiji je jedan od primarnih vanjskopolitičkih ciljeva integracija u zajednicu europskih naroda.
Dr. Topić je u izlaganju pod naslovom „Tri svijeta, a jedno mjesto ekumenizma i dijaloga“ govorio o ulozi Bosne i Hercegovine i Katoličke Crkve u unapređenju univerzalne ideje zajedništva, a osobito u kontekstu ekumenizma i međureligijskog dijaloga. „Propadne li ideja ekumenizma i dijaloga na primjeru Bosne i Hercegovine, upitna je i ideja Europske unije kao zajednice naroda“, rekao je prof. Topić.
Još je jednom istaknuta velika ljubav i skrb koju je prema Bosni i Hercegovini iskazao sveti papa Ivan Pavao II. koji je tijekom svog pontifikata, osobito u razdoblju rata u Bosni i Hercegovini, u svojim govorima Bosnu i Hercegovinu u javnosti spomenuo čak 263 puta. Istaknuo je i naklonost pape Franje prema Bosni i Hercegovini, o čemu zorno svjedoči i njegov prvi apostolski pohod 2015. godine.
