Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Vedran Šmitran - Zagreb
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić susreo se u petak, 14. svibnja, u svome Uredu, s ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom, ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek te s posebnim savjetnikom predsjednika Vlade Republike Hrvatske za vanjsku politiku Matom Granićem.
U razgovoru su dotaknute brojne teme, napose glede brige Republike Hrvatske o položaju hrvatskog naroda i čuvanju njegove vjerske i kulturne baštine u susjednim zemljama, osobito u Bosni i Hercegovini, kao i na području Bačke i Srijema, Janjeva, Letnice i Boke kotorske. U tom kontekstu posebno se prepoznaje inicijativa unutar Europske unije za poštovanje položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini te očuvanja njihovog ustavno-pravnog položaja. Govoreći o štetama uzrokovanim potresima koji su prošle godine pogodili središnju Hrvatsku, istaknuta su nastojanja i suradnja između državnih institucija i Zagrebačke nadbiskupije u brizi za stradale obitelji, a stavljen je i poseban naglasak na obnovu Zagrebačke katedrale. Kao hvalevrijedna ocijenjena je obnovljena inicijativa koja se zalaže za neradnu nedjelju kako bi se omogućilo obiteljsko zajedništvo – izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.
Na 76. obljetnicu Bleiburške tragedije, 15. svibnja, gospićko-senjski biskup Zdenko Križić predslavio je svetu misu ispred crkve hrvatskih mučenika na Udbini.
Naša domovina nije teritorijalno velika, ali usprkos tome ima premnoga mjesta koja su ostala u našoj memoriji kao velika stratišta našega naroda. U nemogućnosti obilježavanja redovite komemoracije na Bleiburgu, Hrvatska biskupska konferencija izabrala je Udbinu, iznad Krbavskog polja, kao mjesto sjećanja na žrtve Bleiburga i križnoga puta, jer je ovdje, na neki način, bio početak velikih stradanja našega naroda i njegovih križnih putova – kazao je u propovijedi biskup Križić, podsjetivši da je Crkva Hrvatskih mučenika izgrađena kako bi objedinila sve žrtve našega naroda kroz cijelu njegovu povijest. Ukazao je potom da svi imaju pravo na dostojanstven pokop. Sve ovo ne govorim s nakanom da bih opravdao zločine koje su činili i pripadnici našega naroda. Ni govora! Zločin je zločin, tko god ga činio, i gdje god ga je netko učinio. Ali je zločin i to kada se osuđuje samo zločin jedne strane, a relativizira ili opravdava zločin druge strane. To nije put do istine, praštanja i pomirenja – poručio je gospićko-senjski biskup.
Primijetivši da Isus u prispodobi o Milosrdnom Samarijancu pozornost usmjerava na njega, a ne komentira zločince, rekao je da najveća tragedija jednog naroda nije prisutnost zločinaca i razbojnika, (svaki narod ima takvih), nego pomanjkanje milosrdnih ljudi, pomanjkanje ljudi koji će se znati zaustaviti i sažaliti pred patnjom drugih i za njih nešto učiniti. Unatoč bezbrojnim žrtavama koje smo kroz povijest imali, nismo kao narod propali. Ali ako nam usfali ljudi milosrđa, ljubavi i solidarnosti, ne vjerujem da možemo imati budućnost. Nije slučajno Isus kao znak svršetka svijeta naveo da će to biti onda kada ljubav ohladi – zaključio je biskup Križić.
U Osijeku je u subotu, 15. svibnja, održan prvi ovogodišnji Hod za život, obitelj i Hrvatsku. Bio je to šesti nacionalni Hod za život koji se održao pod geslom „Za zaštitu svakog ljudskog života – bez diskriminacije“. U Osijeku je održan drugi put, a pridružio mu se i đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić.
Glavna koordinatorica Hoda za život u Osijeku Lidija Blagojević istaknula je da su Slavonci izlaskom na ulice grada Osijeka javno iskazali želju da Hrvatska bude država u kojoj su zaštićeni životi svih ljudi, gdje je za svoj život siguran svaki čovjek. Imamo društvenu odgovornost protiviti se prekidanju života nerođene djece i ideji da bi se drugima život prekidao putem eutanazije. Očekujemo od političara koji nas predstavljaju na lokalnoj i nacionalnoj razini da štite temeljno ljudsko pravo – pravo na život – poručila je koordinatorica subotnjega osječkog Hoda za život.
U organizaciji Odbora Hrvatske biskupske konferencije za sredstva društvenih komunikacija, Odjela za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i Hrvatskoga društva katoličkih novinara, na Hrvatskome katoličkom sveučilištu prošloga je petka (14. svibnja) obilježen 55. svjetski dan sredstava društvenih komunikacija.
Nakon okrugloga stola na temu „Komentari na vjerskim portalima i društvenim mrežama – izgradnja ili dezintegracija crkvenoga zajedništva?“ dodijeljene su nagrade i priznanja Hrvatskog društva katoličkih novinara pod pokroviteljstvom Školske knjige, Kršćanske sadašnjosti i Verbuma. Neno Kužina, koji je suradnik Vatikanskoga radija više od tri desetljeća, dobitnik je Nagrade za životno djelo i to – kako stoji u obrazloženju – za dugogodišnji predani rad u pisanom, radijskom i TV novinarstvu, promičući pozitivna stajališta i pridonoseći širenju Radosne vijesti kako bi evanđeoskim porukama odgovorio izazovima vremena. Rektor Hrvatskog nacionalnog svetišta sv. Nikole Tavelića fra Ivan Bradarić dobitnik je Godišnje nagrade za primjereno korištenje modernih sredstava komunikacije u promicanju štovanja sv. Nikole, posebice za niz emisija „Tavelićev timbar vire“. Nagradu za najbolju mrežnu stranicu s kršćanskim sadržajem dobio je Centar za duhovnost za stranicu www.ignacije.hr. Posebno priznanje za izuzetan doprinos hrvatskom medijskom prostoru svjedočenjem kršćanskih vrednota dobio je prof. dr. sc. Josip Grbac. Posebno priznanje za dugogodišnje kvalitetno djelovanje u elektronskim i tiskanim medijima dobio je isusovac prof. dr. sc. Božidar Nagy. Priznanje za kvalitetan novinarski rad u izvanrednim okolnostima uslijed potresa koji je pogodio Sisačku biskupiju dobio je predstojnik Ureda za odnose s javnošću Sisačke biskupije Stjepan Vego.
Euharistijom koju je danas (17. svibnja) predslavio predstojnik Nacionalnoga katehetskog ureda mons. Ivica Pažin u zgradi Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, djelatnici i suradnici Hrvatskoga katoličkog radija proslavili su 24. obljetnicu početka emitiranja.
Na današnji dan prije 24 godine, prvi put se u našem medijskom prostoru čuo glas Hrvatskoga katoličkog radija. Proročki je tada blagopokojni kardinal Kuharić rekao: ‚Crkva želi s kršćanskoga motrišta tumačiti zbivanja i odnose među ljudima da budu pravedni i utemeljeni na istini i poštovanju života i svake ljudske osobe‘. Čestitajući vama, djelatnicima Hrvatskoga katoličkog radija, 24. rođendan, čestitam vam na ustrajnosti u evangelizacijskom i katehetskom poslanju Crkve, čiji se glas, zahvaljujući vama, čuje i kada s propovjedaonica utihnu poruke svećenika i kada se vjeroučitelji i katehete, nakon teškog i napornog dana, zasluženo odmaraju. Vi svojim radom odijevate Božju riječ u ruho svakodnevnog čovjekova govora. Tako ljudska riječ poprima sadržaj božanskih istina, a vi Božjoj riječi posuđujete svoj glas. Ima li ljepše i odgovornije zadaće? – zaključio je mons. Pažin.
HKR osnovala je Hrvatska biskupska konferencija, a s emitiranjem programa započeo je 17. svibnja 1997. kada ga je blagoslovio i u rad pustio zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić. Od 2018. godine HKR je postao dio Hrvatske katoličke mreže (HKM) te djeluje u zgradi HBK na Ksaveru. Signalom pokriva 95% teritorija Republike Hrvatske i pogranična područja susjednih zemalja, a preko svoje mrežne stranice dostupan je diljem svijeta.
