Traži

Vatican News
Pedro Aruppe, vrhovni poglavar Družbe Isusove Pedro Aruppe, vrhovni poglavar Družbe Isusove 

"Svi smo na istom brodu" - o izbjeglicama i svijetu danas

„Svi smo na istom brodu; upravo smo zbog toga pozvani zauzeti se kako ne bi više bilo zidova koji nas razdvajaju, kako ne bi više bilo 'drugih', nego samo jedan 'mi', velik kao cijelo čovječanstvo.“ – istaknuo je u poruci za 107. svjetski dan selilaca i izbjeglica, koji se obilježava 26. rujna, papa Franjo, podsjećajući da je susret sa strancem za Crkvu plodno tlo za razvoj ekumenizma i međureligijskoga dijaloga.

Martina Prokl Predragović (JRS) - Zagreb

„Svi smo na istom brodu; upravo smo zbog toga pozvani zauzeti se kako ne bi više bilo zidova koji nas razdvajaju, kako ne bi više bilo 'drugih', nego samo jedan 'mi', velik kao cijelo čovječanstvo“ – istaknuo je papa Franjo u poruci za 107. svjetski dan selilaca i izbjeglica, koji se obilježava 26. rujna, uz podsjećanje da je susret sa strancem za Crkvu plodno tlo za razvoj ekumenizma i međureligijskoga dijaloga. Isti je poziv osjetio i u djelo proveo Pedro Arrupe, osnivač Isusovačke službe za izbjeglice, koji je prije točno 56 godina kao dvadeset i osmi nasljednik sv. Ignacija, i drugi Bask, izabran za vrhovnog poglavara Družbe Isusove. Mnogima je postao duhovni svjetionik i preko granica svog Reda. Isusovačka služba za izbjeglice priredila je hrvatsko izdanje knjige „Pedro Aruppe – svjedok i prorok“ isusovca Martina Maiera, koji opisuje Arrupeov životni put i posebno stavlja naglasak na njegovo aktualiziranje ignacijevske karizme u suvremenom svijetu, predstavljajući životni put i poruke svog osnivača kao vrlo aktualan poziv na promišljanje i djelovanje spram izbjeglica, stranaca i svih obespravljenih i zaboravljenih.

Naime, 1980. godine, duboko potresen nedaćama tisuća ”ljudi iz čamaca” tijekom bijega iz ratom razorenog Vijetnama, p. Pedro Arrupe SJ je osjetio snažnu želju za djelovanjem. Pozvao je Isusovce da ”pokušaju pridonijeti olakšavanju postojeće tragične situacije”. Njihova sudbina uvelike podsjeća na sudbinu mnogih koji danas gube živote u Sredozemlju, u pokušaju da stignu u Europu - za njih simbol mogućeg mira, sigurnosti i novog života. Osnivanje JRS-a bio je tada isusovački globalni odgovor u cilju rješavanja izbjegličke krize u Aziji. Organizacija je danas prisutna i djeluje u 65 zemalja svijeta, dok je u Hrvatskoj prisutna od vremena Domovinskog rata.

Arrupe je bio svjetski građanin, bio je u dodiru s raznim kulturama. Kao misionar stjecao je iskustva kako se evanđelje može oživotvoriti u tuđim kulturama. Nakon što je dvadeset i sedam godina svoga života proveo u Japanu, postao je mostograditelj između Istoka i Zapada.

Arrupe je jednom samoga sebe nazvao nepopravljivim optimistom. Ipak, 1977. godine iznio je jedan prilično pesimističan pogled na budućnost. “Bogati postaju bogatiji, siromasi siromašniji: brojčana razlika između bogatih i siromašnih i kvalitativna razlika njihovih životnih standarda zadobiva gigantske razmjere. Kako se dugo tako može ići naprijed?” Mi danas živimo u toj budućnosti. Godine 1980. nagovijestio je - oslonivši se na jedan izvještaj Svjetske banke - da će i prema optimističnim pretpostavkama gospodarskog razvoja, na kraju 20. stoljeća 600 milijuna ljudi živjeti u apsolutnom siromaštvu. Danas imamo 1,1 milijardi ljudi koji moraju preživjeti s manje od jednog dolara na dan. Proročki je prokazao potrošačko društvo kojem je opći cilj otvoriti i proširiti tržišta i profitirati. Time on pokazuje, daleko ispred svog vremena, model neoliberalne globalizacije. Isto tako kritizirao je zlouporabu prirode od strane čovjeka i ukazivao na granice prirodnih resursa. Bio je uvjeren da globalni problemi traže globalno rješenje. Zato je kontaktirao međunarodne organizacije i bio povezan s tadašnjim tajnikom Ujedinjenih naroda.

Za stvarno rješenje problema potrebna je temeljita promjena svijesti i vrijednosti.

Kao i kasnije papa Ivan Pavao II., a i danas papa Franjo, on je tražio globalizaciju solidarnosti. Arrupeu je bilo jasno da se socijalna i ekonomska kriza svijeta može riješiti jedino novim civilizacijskim modelom. Njegova utopija bila je “društvo skromnosti”.

Svjetsko pitanje pravde Arrupeu je ujedno pitanje znanja i svijesti: mnogi ljudi u bogatim zemljama nemaju pojma o uvjetima života nedostojnim čovjeka, u kojima moraju živjeti milijuni ljudi. Prema tomu, nisu svjesni svoje odgovornosti koju imaju zbog te nepravde. Da se to promijeni, potrebna je temeljita promjena svijesti.

Ta promjena svijesti najbrže se rađa kao plod osobnog iskustva. To je pouka koju Arrupe izvodi iz svojih 27 godina djelovanja u misijama: “Čovjek mora imati osobno iskustvo“.

Sve je to vodilo do uspostavljanja tri glavna načela po kojima Isusovačka služba za izbjeglice danas djeluje po cijelom svijetu: pratiti, služiti i zagovarati potrebe i prava izbjeglica i svih prisilno raseljenih osoba. S vjerom koja zahtijeva pravdu.

Ovdje poslušajte prilog: "Svi smo na istom brodu" - o izbjeglicama i svijetu danas

 

19 svibnja 2021, 14:04