Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
Vedran Šmitran - Zagreb
Jučer, na Nedjelju Božjeg Milosrđa, 11. travnja, u baziliku sv. Kvirina u Sisku unesene su na trajno štovanje župljanima, hodočasnicima i dobronamjernicima relikvije sv. Faustine Kowalske i osnivača Družbe sestara Milosrdnog Isusa bl. Mihaela Sopoćka.
Tom prigodom svečano misno slavlje predvodio je porečki i pulski biskup u miru Ivan Milovan koji je podsjetio kako od 2000. godine na Drugu vazmenu nedjelju slavimo i blagdan Božjeg milosrđa. Poljsku redovnicu Faustinu Kowalsku, koja je primila privatnu objavu Milosrdnog Isusa, sveti papa Ivan Pavao II. proglasio je 1993. godine blaženom, a 2000. svetom. Sve to uz drugu vazmenu nedjelju, da bi i on sam 2. travnja 2005. godine predao svoju dušu Bogu upravo u noći koja je prethodila blagdanu Božjeg Milosrđa. On je papa obitelji, tako je želio da ga zovemo, ali je i papa Božjeg Milosrđa. On je o Božjem milosrđu pisao: 'Milosrđe to je drugo ime za ljubav. To ime ljubav preuzima kada se susreće sa silama zla' – istaknuo je biskup Milovan.
Župnik i rektor bazilike preč. Robert Jakica zahvalio je sestrama Milosrdnog Isusa Jairi Udovičić i Ivani Perković na svemu što su učinile da bi te relikvije došle u župu te biskupu Milovanu na predvođenju slavlja. Ovaj vaš treći pohod u ovu župu je u vrlo teškim vremenima za cijeli svijet – zbog pandemije – a nama je osobito težak jer nas je pogodio katastrofalan potres koji je razorio tisuće naših domova, preko trideset crkava te povijesne jezgre Siska, Petrinje i Gline. Teško je bilo doživjeti i preživjeti 29. prosinca prošle godine kada je u potresu život izgubilo sedmero ljudi, među njima najmlađa djevojčica od 12 godina iz Petrinje. Mnogi su bez svog doma ostali po drugi put u posljednjih 30 godina. Svi smo se osjećali nemoćnima, a mnogi se još tako osjećaju pred silom prirode koja nas gotovo na svakodnevnoj bazi podsjeća na te teške dane s kraja 2020. godine. No, današnja Nedjelja nam govori da je Božje milosrđe neiscrpno, da je Bog živ i milosrdan, da ljubi svakog čovjeka, svakog od nas bez obzira na našu vjersku ili nacionalnu pripadnost, da ne ostavlja i ne odbacuje nikoga u nikakvoj nevolji pa ni u ovoj posljednjoj. Doživjeli smo nesreću, ali i obilje Božjeg milosrđa i ljubavi u rijekama dobrih ljudi – poručio je župnik i rektor sisačke Bazilike sv. Kvirina.
U Samostanu sv. Franje Ksaverskoga u Zagrebu održan je od 6. do 9. travnja kapitul Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša, kojemu je predsjedao generalni vikar Trećega samostanskog reda sv. Franje i generalni vizitator fra Sean O. Sheridan.
Na kapitulu su u službu uvedeni ponovno izabrani provincijal fra Ivo Martinović, novi provincijski vikar fra Branko Lovrić te ostali provincijski vijećnici, članovi nove Provincijske uprave: fra Zvonimir Brusač, fra Matej Jovanovac, fra Branko Janjić i fra Ivan Paponja.
Vlč. Lino Rakar, umirovljeni svećenik Porečke i Pulske biskupije, osnažen svetim sakramentima, blago je u Gospodinu preminuo 8. travnja, u 75. godini života i 48. godini svećeništva.
Vlč. Rakar rođen je u selu Prišti, u Župi Šterna, 2. travnja 1946. godine, od oca Ivana i majke Antice r. Križman kao prvi od petero braće. Gimnaziju završava u Pazinu, a teološki studij u Rijeci. Za svećenika je zaređen 1973. godine. Kao mladomisnik je poslan na službu u Juršiće, gdje ostaje do 1980. godine, kada preuzima upravljanje rodnom župom Šterna i susjednom župom Zrenj. Tim župama upravlja do umirovljenja, 2017. godine, no i dalje ostaje živjeti ondje, pomažući svećenicima u pastoralu u svim dijelovima biskupije.
Vlč. Franjo Vitezić, umirovljeni svećenik Krčke biskupije, preminuo je 9. travnja, u 84. godini života i 57. godini svećeništva.
Vlč. Franjo Vitezić rodom je iz Vrbnika na otoku Krku. Rođen je 3. studenoga 1937., a Sveti red prezbiterata primio je 1964. godine u Rijeci. Kao svećenik bio je duhovni pomoćnik u Novalji (1964.-1967.), upravitelj župe Stara Baška i duhovni pomoćnik u župi Punat (1967.-1969.), župnik u Korniću i upravitelj župe Stara Baška (1969.-1971.), duhovni pomoćnik u Ogulinu (1971.-1975.), župnik u Dobrinju i u više navrata župni upravitelj župa Polje (1975.-1985.) i Kras (1979.), referent za Biskupijski Caritas (1979.-1980.), župnik u Loparu (1985.-1990.), provikar Rapskog provikarijata (1990.-1991.), župnik u Poljicama (1991.-1992.), u Lovranu (1992.-2000.), u Barbatu (2000.-2005.) i župni upravitelj župe Garica (2006.-2013.). Nakon zadnje službe, vlč. Vitezić živio je kao umirovljeni svećenik sa svojom sestrom Lucijom, jedno vrijeme i u domu za starije kod časnih sestara Družbe Presvetog Srca Isusova u Zviranju, a posljednje dane života proveo je u Svećeničkom domu sv. Josipa u Krku.
Na zagrebačkom groblju Mirogoj, 8. travnja pokopan je fr. Reginald Klapež, član Hrvatske dominikanske provincije i Samostana Kraljice sv. Krunice u Zagrebu.
Fr. Reginald Ivan Klapež rođen je 11. studenoga 1936. u Košutama pokraj Sinja. Prve zavjete u Redu propovjednika položio je 1957., a za svećenika je zaređen 1964. godine. Preminuo je 3. travnja 2021. – u 85. godini života, 64. godini redovništva i 57. godini svećeništva.
Sprovodne obrede vodio je provincijal Hrvatske dominikanske provincije fr. Slavko Slišković, koji je podsjetio na službe koje je pokojnik obnašao u Provinciji i samostanima u Bolu na Braču i Zagrebu. Budući da se bavio i glazbom, vodio je zbor sjemeništaraca te bio i orguljaš i voditelj zbora u crkvama u Bolu, a glazbu je podučavao i po povratku u Zagreb, novacima i studentima. S obzirom na njegov dugogodišnji odgojni rad, bio je jako dobar u prepoznavanju prikladnosti kandidata za redovnički i svećenički život. Prisjetivši se potom smrti roditelja u njegovom ranom djetinjstvu, provincijal je zaključio: Onaj koji nikoga ne ostavlja samoga, a kojemu si ti darovao svoj život pod ‘bilim jidrom’ dominikanskoga habita, pridružuje te svojoj smrti i grobu, kako bi te učinio dionikom i svoga uskrsnuća. Vjerujemo da si već susreo one koji su prije tebe pošli ostavljajući te samoga, a Bog neka ti udijeli vječno zajedništvo s njima i sa sobom.
Redovito 62. plenarno zasjedanje Sabora Hrvatske biskupske konferencije, pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića, održat će se 13. i 14. travnja u sjedištu HBK u Zagrebu, Ksaverska cesta 12a.
Zbog aktualnih epidemioloških mjera početak zasjedanja neće biti otvoren za medije, a fotografije sa zasjedanja medijima će proslijediti Tiskovni ured HBK.
