Traži

Vatican News
Posljednja večera, Isus i dvanaestorica apostola Posljednja večera, Isus i dvanaestorica apostola  (©Riccardo Meloni - stock.adobe.com)

Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj

Pripremajući se za najveću kršćansku svetkovinu Gospodinova uskrsnuća, hrvatski su biskupi uputili svoje poruke.

Vedran Šmitran - Zagreb

Gospodin priprema Pashu koju će blagovati sa svojima. On je ta Pasha, ali ne može bez nas. Poziva nas da je pripravimo. Pripravimo svoja srca za susret s Njim – poručio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, predvodeći jučer, na Veliku srijedu, svečanu Euharistiju u katedrali Sv. Dujma.

U ono vrijeme trebali su učenici osigurati sve izvanjske uvjete za održavanje Pashe, a danas smo mi kršćani učenici koji želimo slaviti s Njime. Jesu li uvjeti koje trebamo osigurati samo izvanjske okolnosti ili je potrebno više osobnog sudjelovanja kako bi naši interesi i pogledi bili usklađeni s događajem tako važnim za budućnost čovječanstva i svijeta? Zamolimo Gospodina da ovi sveti dani budu dani priprave kako bismo i mi s Njime mogli slaviti njegovu i našu Pashu – istaknuo je splitsko-makarski nadbiskup.

Ulazeći u Veliki tjedan, pišem vam svoju poruku imajući u srcu proslavu otajstva Kristova vazma, a pred očima svetoga Josipa, čiji je život trajno nadahnuće za naš hod u kršćanskoj vjeri i pozivu – riječi su kojima zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić započinje svoju uskrsnu poruku, podsjećajući time na Godinu svetoga Josipa, ali i na Godinu obitelji Amoris laetitia.

 Josipov život usmjeruje na temeljne vrjednote, a ne na dojmove, suprotno razgovjetnosti naše suvremenosti. Zar ove svete dane Velikoga tjedna ne možemo gledati baš u takvim suodnosima: dojam je da je Isus poražen i taj su dojam njegovi neprijatelji širili svim sredstvima, ali stvarnost je očitovala da je živ, da se susreće s onima koji vjeruju te raspršuje tamu onih kojima je vjera oslabljena. Dojam je da su Isusovi učenici prepušteni strahu i razočaranjima, a ushit i oduševljenje nakon Uskrsa pokazuju suprotno. Dojam je da se povijest može oblikovati bez Boga, a istina je da takva povijest pokazuje nepremostive nejasnoće i završava u ponavljanom nasilju. U sadašnjem trenutku domovinske povijesti, osim Josipova primjera prihvaćanja Božjega plana te zauzimanja za vrijednosti obitelji, za zaštitu života, za odgajanje u ljubavi, slobodi i odgovornosti, posebno je važno zastati pred Josipovom šutnjom. Njegove riječi nisu poznate javnosti. Nije li to poticaj za nas u Crkvi i u društvu da pazimo na mjeru riječi u javnosti, na kulturu govora, na njegovu važnost i širi utjecaj – pitanje je na koje upozorava zagrebački nadbiskup.

Sveti Josip prinosio je svoj život Bogu u predanu služenju Isusu. Kao što je sveti Ivan Krstitelj svojim proročkim glasom i svojom vidljivošću povezao Stari i Novi zavjet, upućujući na Krista, tako je sveti Josip svojom šutnjom i skrovitošću utjelovio povezanost Staroga i Novoga saveza, brinući se za Spasitelja i ulazeći u vazmeno otajstvo, otajstvo nove Pashe, Prelaska. Sveti Josip je čovjek Vazma, a sav njegov život obilježen je prelascima. Znamo da se na prijelazima susreću prošlo i buduće, čekanja i nadanja, pitanja i snovi, granice i beskrajnost. Gospodin i ove godine otvara prostore novoga života, dajući nam milost slavlja Uskrsa, za koji molim da vam – po zagovoru sv. Josipa – svima bude blagoslovljen i sretan – zaključuje u uskrsnoj poruci kardinal Josip Bozanić.

Riječki nadbiskupi Ivan Devčić i koadjutor Mate Uzinić uputili su poruku za Uskrs u kojoj ukazuju na stvarnost pandemije koja ne jenjava, posljedica potresa i ekonomske neizvjesnosti. Dodamo li tome opterećenost osobnim krivnjama ili lošim međuljudskim odnosima, ne treba mnogo da osjetimo kao da pod teretom svega što nas muči tonemo, prepuštajući se beznađu. Možda se tako više negoli ikad prije možemo prepoznati u slici Petra koji, krenuvši po moru prema Isusu, obuzet strahom od vjetra i oluje počinje tonuti. Strah nas okružuje, obuzima, paralizira – strah od bolesti, od potresa, od neizvjesnosti, od budućnosti. Uskrs nas poziva da se othrvamo valovima koji nas zapljuskuju i potapaju i prihvatimo ispruženu ruku Krista uskrsloga. Taj čin zahtjeva odluku, uključuje preuzimanje odgovornosti i spremnost zakoračiti dalje u život, točnije u novi život. Njegova ispružena ruka čeka svakoga od nas. Uhvatiti je – to ima dalekosežne posljedice za naš život. To znači prihvatiti plan koji Bog ima s nama i za nas. I oprostiti se s vlastitom prošlosti, da bismo mogli s Kristom živjeti sadašnjost i budućnost. To znači i prihvatiti da nam Bog oprašta i zaboravlja naše slabosti i krivice jer nas ljubi i želi da živimo život u punini. Prepustiti se Bogu, dopustiti mu da nam oprosti, da nas zagrli i da nas vodi, to je sve što Bog od nas i ovog Uskrsa traži. Njegova moćna ruka, pred kojom se dijele mora i stišavaju oluje, ispružena čeka na svakog od nas. Odlučimo živjeti kao novi ljudi, očišćeni, otkupljeni, da u punini zasja slika Božja na koju smo stvoreni. Zatražimo Božje oproštenje i oprostimo sebi i drugima. Neka zrake uskrsnog jutra prosvijetle i rastjeraju teške i tamne misli, i donesu nam utjehu, nadu, mir i radost. Zakoračimo s Uskrslim dalje u život sijući oko sebe dobrotu i ljubav prema svakom Božjem stvorenju, a napose pružajući naše ruke braći i sestrama u potrebi – poručuju u uskrsnoj poruci riječki nadbiskupi.

Određena istraživanja javnog mišljenja svrstala su Hrvatsku među zemlje s najvećim brojem pesimističnih ljudi. Polazište tog pesimizma, kako ga prikazuju istraživanja, gotovo isključivo je gospodarsko stanje. S velikim razumijevanjem za navedenu situaciju, istovremeno trebamo se zapitati: jesu li problemi gospodarske naravi uistinu tako uvjetovali život naših građana i oni ne vide dalje od njih te isključivo u njima iščitavaju svoju sadašnjost i budućnost – upitao je u svojoj uskrsnoj poruci požeški biskup Antun Škvorčević, dodavši kako nam je iz iskustva dobro poznato da je čovjek dublje biće, da nadilazi materijalne potrebe koje ga ne mogu zadovoljiti jer čezne za ostvarenošću na višoj razini postojanja. Stoga je razložno zauzimati se za cjelovitog, integralnog čovjeka, kako je govorio Tin Ujević. Pri tom je spomenuti pisac zacijelo mislio ponajprije na čovjeka moralnog integriteta, koji svojim djelovanjem uspostavlja društvene odnose gdje nitko nije zapostavljen ili zakinut u svom ljudskom dostojanstvu, pa ni u materijalnim dobrima što mu po pravednosti pripadaju. Pozivam vas da na Uskrs uz pomoć Ispita savjesti Tina Ujevića provjerimo nismo li ograničili sebe na uske materijalne okvire, te nam nedostaje ono što se može ostvariti samo slijedeći moralna načela i vjernošću Isusu Kristu. Zahvalni Njemu što je svojom pobjedom nad smrću omogućio da postanemo integralni ljudi, posvjedočimo mu na Uskrs vjernost i predanje: „U tebi nam je radost sva, u tebi nam je nada sva, u tebi žića kras, u tebi vječni spas!“ – zaključuje biskup Antun Škvorčević.

Srpski patrijarh Porfirije, administrator Eparhije zagrebačko-ljubljanske, primio je u ponedjeljak, 29. ožujka, u rezidenciji u Zagrebu apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj nadbiskupa Giorgia Linguu.

Tijekom srdačnog razgovora nuncij Lingua je patrijarhu Porfiriju čestitao izbor za poglavara Srpske pravoslavne Crkve, a patrijarh je Papinom predstavniku u Republici Hrvatskoj poželio blagoslovljenu svetkovinu Uskrsa – priopćeno je iz Srpske pravoslavne Crkve.

Apostolski nuncij uputio je svoju uskrsnu poruku u kojoj ističe da je uskrsnuće mrtvog čovjeka Isusa Krista najveće čudo svih vremena, događaj koji je uzburkao povijest. Isus iz Nazareta, sin Marije i Josipa, iz plemena Davidova, rođen u vrijeme kralja Heroda, osuđen na smrt zbog hule i raspet u ranim tridesetim godinama, na periferiji grada Jeruzalema u vrijeme kad je Poncije Pilat bio upravitelj Judeje, taj Isus je uskrsnuo! I sad živi! Ovo je temeljno otajstvo naše vjere, temelj našeg vjerovanja, smisao našeg življenja.

Je li to istina ili su mi ispričali neku bajku? Pitajte nekoga tko se vratio u život nakon što je bio u stanju smrti, onoga tko se vratio svjetlu nakon što je iskusio tamu, onoga tko se uspio izmiriti nakon što je bio s nekim u ratu. Onaj koji vjeruje u Uskrsloga ne mora ništa dokazivati, on mora samo svjedočiti.

Najveći dokaz Uskrsnuća jest unutarnji mir, onaj mir koji je Uskrsli obećao: „Mir vam ostavljam, mir vam svoj dajem. U prvom susretu s Apostolima na dan uskrsnuća On im je taj mir i dao, a po njima i svima onima koji će uzvjerovati i živjeti po njegovom Evanđelju – zaključio je apostolski nuncij, zaželjevši svima da iskuse božanski mir Uskrsloga. 

Ovdje poslušajte prilog: Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
01 travnja 2021, 14:23