Traži

Vatican News
Izbjeglice, azilanti u Hrvatskoj (Goran Kušec/JRS) Izbjeglice, azilanti u Hrvatskoj (Goran Kušec/JRS) 

Suradnja pri prevenciji i prepoznavanju rodno uvjetovanog nasilja nad izbjeglicama i tražiteljima azila

Isusovačka službe za izbjeglice u Hrvatskoj sudjelovala je, zajednom s Ministarstvom unutarnjih poslova, UNHCR-om, Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM), Hrvatskim Crvenim križem, Liječnicima svijeta, Hrvatskim pravnim centarom i Društvom za psihološku pomoć u postupku uspostavljanja jasnog i učinkovitog sustav upućivanja prema nacionalnom mehanizmu žena i muškarca koji su preživjeli seksualno i rodno uvjetovano nasilje, a koji su smješteni u prihvatilištima za tražitelje međunarodne zaštite.

Martina Prokl Predragović (JRS) - Zagreb

Isusovačka služba za izbjeglice u Hrvatskoj sudjelovala je, zajedno s Ministarstvom unutarnjih poslova, UNHCR-om, Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM), Hrvatskim Crvenim križem, Liječnicima svijeta, Hrvatskim pravnim centrom i Društvom za psihološku pomoć u postupku uspostavljanja jasnog i učinkovitog sustava upućivanja prema nacionalnom mehanizmu žena i muškarca koji su preživjeli seksualno i rodno uvjetovano nasilje, a koji su smješteni u prihvatilištima za tražitelje međunarodne zaštite. Tako je u upotrebu ušao standardni operativni postupak čiji je cilj osigurati i ojačati kvalitetu i brzinu upućivanja u nacionalni mehanizam.

Isusovačka služba za izbjeglice već je ranije sudjelovala u kreiranju edukacijskog priručnika projekta Sukreiranja metode savjetovanja žena izbjeglica žrtava rodno uvjetovanog nasilja, te je ovo međunarodno iskustvo sada, zajedno s partnerima, implementirala na nacionalnoj razini, vodeći se dugogodišnjim iskustvom rada s izbjeglicama i tražiteljima azila.

U spomenutom priručniku promatra se kultura kao sustav zajedničkih vjerovanja, običaja, ponašanja i vrijednosti koje koriste članovi nekog društva kako bi shvatili svoj svijet i jedni druge. U tom smislu nije uvijek lako odrediti odnos između rodno uvjetovanog nasilja i kulture. Često postoje predrasude u kojima se kultura žena izbjeglica krivi za uzrokovanje i toleriranje rodno uvjetovanog nasilja. Dolazi do stereotipiziranja kulture, umjesto do razmatranja ponašanja pojedinog nasilnika. Dokazi sugeriraju da, kako se obiteljsko nasilje u nekim zajednicama smatra 'kulturološkim', policija i druge vlasti nisu uvijek pratile slučajeve obiteljskog nasilja u zajednicama izbjeglica, čime su žene izbjeglice izložili većoj opasnosti od ponovljenog zlostavljanja. Pritom su razlozi rodno uvjetovanog nasilja nerijetko i nedostatak poznavanja jezika domaćina, nezaposlenost, izolacija od društva domaćina, trauma, strukturalne nejednakosti i slično, a ne isključivo kultura kao takva. Rodno uvjetovano nasilje se pojavljuje u svim društvima neovisno o kulturi, religiji i socio-ekonomskom statusu, što pokazuju brojna istraživanja.

Ipak, žene izbjeglice posebno su ranjiva skupina, bilo da su same ili pak majke, kćeri ili sestre brojnih raseljenih obitelji. Tijekom svog izbjegličkog iskustva doživljavaju i proživljavaju situacije prepune nasilja, nesigurnosti, nerazumijevanja i nelagodnosti. Nevidljivost, marginaliziranost te, nažalost, nerijetko zlostavljanje i ponižavanje, svakodnevica su žena koje trpe u poziciji isključenosti i izoliranosti svog izbjegličkog iskustva. Kao majke, na njima je poseban teret i odgovornost brige za djecu kojoj trenutno nisu u stanju osigurati uvjete odrastanja kakve bi željele, što ih često, uz svijest o vlastitom položaju, čini malodušnima, povučenima i depresivnima. Žene koje putuju same, na svom su izbjegličkom putu često posebno izložene raznim opasnostima, neugodostima i zlostavljanjima od strane krijumčara, posrednika i muških suputnika. Na kraju, nezanemariv je broj žena koje bježe iz zemalja u kojima je odnos spram žena svih dobnih skupina nedopustivo ponižavajući i diskriminirajući. Kulturološki uvjetovan potlačeni položaj žene nerijetko se nastavlja i u samom Prihvatilištu, kada muškarci iz iste kulture spram njih zadržavaju takve obrasce ponašanja. Stoga slobodno kretanje, samostalnost i ravnopravnost pri donošenju odluka, dostupnost medicinske, psihološke i pravne pomoći često i u samom Prihvatilištu ostaju uskraćeni određenom broju žena.

JRS diljem svijeta, uz svijest o različitostima, promiče kulturu jednakosti, prava i dostojanstva žena izbjeglica. Kroz proces integracije nastoji se postići osnaživanje žena i podizanje njihove samosvijesti o tome da su ravnopravne članice društva, te da ga svojim posebnim kvalitetama obogaćuju i oplemenjuju.

Kroz suradnju s drugim organizacijama i instituacijama, Isusovačka služba za izbjeglice aktivno radi na programima prevencije i prepoznavanja raznih oblika nasilja i diskriminacije, sa željom da donese konkretne pozitivne promjene u životima migranata i izbjeglica, te zagovara pozitivne zakonske i praktične pomake koji će svaki oblik nasilja učiniti neprihvatljivim.

Ovdje poslušajte prilog: Suradnja pri prevenciji i prepoznavanju rodno uvjetovanog nasilja nad izbjeglicama i tražiteljima azila
28 travnja 2021, 14:34