Traži

Vatican News
Križevački vladika Milan Stipić Križevački vladika Milan Stipić 

Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj

Od nedjelje 7. ožujka počinje redovito mjesečno bogoslužje za grkokatolike u Zadru.

Neno Kužina - Zagreb

Štovatelji časnoga sluge Božjega oca fra Ante Antića spominju se 56. obljetnice njegove smrti. Pokraj njegova groba u svetištu Majke Božje Lurdske u Zagrebu svečanu euharistiju večeras služi krčki biskup Ivica Petanjak. 

Od nedjelje 7. ožujka počinje redovito mjesečno bogoslužje za grkokatolike u Zadru. Dobrotom Zadarske nadbiskupije, za potrebe bogoslužja Križevačkoj je eparhiji ustupljena crkva Svetoga Duha, a liturgija će se zasad slaviti prve nedjelje u mjesecu. Prvu će liturgiju u nedjelju u 16 sati služiti križevački vladika Milan Stipić. Na zadarskom području već živi znatan broj grkokatolika, od kojih su jedan dio grkokatolici iz Dalmacije od starine, a drugi novi doseljenici iz raznih krajeva Hrvatske kao i Ukrajinci, Rusini i Slovaci koji rade i žive na zadarskom području.

U bolnici u Beču je u 74. godini preminuo fra Daroslav Miklaušić, član Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda. Služio je u Zagrebu, Cerniku, Virovitici. Bio je na službi dušobrižnika hrvatskih iseljenika u Sydneyju u Australiji. Po povratku bio je župni vikar u Našicama, župnik u Petrovskom i župni vikar u Čakovcu. Godine 1997. odlazi u Hrvatsku katoličku misiju u Beč, gdje do smrti ostaje na službi dušobrižnika Hrvata.

Zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski služio je 3. ožujka na Mirogoju sprovodne obrede za  zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Izrazio je sućut svima ožalošćenima, u svoje i u ime zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića čiju je sažalnicu pročitao generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije mons. Tomislav Subotičanec. „Pokojni je gradonačelnik rođen i odrastao u ozračju Hercegovine, duboko prožete kršćanstvom i ljubavlju plemenitih ljudi.” “Život i djelo pokojnog gradonačelnika ulaze u povijest, a nema dvojbe da će procjene njegova političkoga i svakoga drugog djelovanja biti izražene različitim predznacima. No, u ovoj prigodi, kao vjernici zahvaljujemo Gospodinu za dobra što ih je učinio, i molimo Boga da u svojoj milosrdnoj pravednosti primi njegovu plemenitu dušu“, napisao je zagrebački nadbiskup. Nakon navještaja Božje riječi biskup Gorski je u propovijedi rekao da je svatko zamjenjiv u službi, ali ne i u osobi jer je svaki pojedinac neponovljiv. Izrazio je zahvalnost za sve dobro što ga je pokojni gradonačelnik učinio te ga je preporučio Božjem milosrđu i dobroti. “Molimo da Bog oprosti njegove grijehe, a dobro nagradi dobrim. I dok njegovo tijelo polažemo u zemlju, neka mu se po milosrđu Božjem otvaraju vrata Neba.” U obredu su sudjelovali sisački biskup Vlado Košić, železanski biskup Egidije Živković, provincijali i dvadesetak svećenika. Misu zadušnicu u crkvi Majke Božje Lurdske služio je župni vikar fra Ivan Marija Đuzel.

Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu prof. dr. sc. Sanja Nikčević, redovita profesorica u trajnom zvanju Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, 2. ožujka održala je predavanje pod naslovom „Istine i laži o kanonu ili kako smo zbog svjetonazora izgubili pravo na lijepo/dobro/sveto u umjetnosti". Istaknula je da je kanon popis najvrjednijeg i da on mora biti neupitan. Kanon, kazala je prof. Nikčević, mora biti posljedica imanentne kvalitete. Međutim, stvarnost je po pitanju književno-dramskog kanona potpuno drugačija: budući, naime, da umjetnost uvijek odražava trenutni svjetonazor, odnosno politiku isto je na žalost i s kanonom. Tako je i sadašnji kanon posljedica promjene svjetonazora, a ne promjena kvalitete određenih djela. Štoviše, kanon književnih i dramskih djela postao je uzak zbog sekularističke politike i krajnje laicističkog svjetonazora koji danas vladaju. U antici su predstave počinjale žrtvovanjem jarca na žrtveniku u čast bogu Dionizu, što je upravo očitovalo religioznu dimenziju kazališta od njegovih početaka. Rimljani su preuzeli grčke tekstove, ali im oni nisu bili sveti kao Grcima. Važno je naglasiti da umjetnost i kazalište proizlaze iz svetog, kako kod Grka, tako i kod kršćana. Najbolji pokazatelj toga, s obzirom na kršćanstvo, srednjovjekovno je prikazanje pod nazivom „Muka Kristova“ koje se izvodilo 25 dana. Obrise toga imamo u onom što danas nazivamo „Pasionska baština“. Predavačica je objasnila što je to svjetonazor, kako on utječe na umjetnost, a samim time i na kazalište i koja je razlika između kršćanskog i sekularističkog svjetonazora. Kršćanski svjetonazor naglašava da je svrha života spas duše. To pak uključuje smislenost ljudskog života i svijeta uopće, te posljedično traganje za lijepim, istinitim, dobrim i svetim. To se u konačnici postiže ljubavlju, poslušnošću i služenju te u njegovanju odgovornosti i zaštite ljudskog bića u sustavu. Na kraju predavanja prof. dr. sc. Sanja Nikčević ukazala je na važnost da umjetnost mora uvijek tragati za dobrim, istinitim, lijepim i svetim kao što je to Platon naglašavao u antici, odnosno da bude jedna dobra, lijepa i istinita, kao što je to proročki isticao Toma Akvinski u srednjem vijeku, izvijestila je IKA.

Iz tiska je izašao novi, slavljenički broj dječjeg mjesečnika „Malog koncila – Maka“. Urednici su na 55. rođendan lista podsjetili kratkim izvatkom iz prvoga uredničkog pisma, želeći se uvjeriti da će i danas „čitajući ove novine naša djeca razmišljati o Bogu, veseliti se što su živa, što su određena za vječni život s Bogom“. S naslovnice mladim čitateljima upućen je poziv „Sa svetim Josipom vjerujemo i djelujemo“, jer dakako – riječ je o svetom Marijinu zaručniku i Isusovu zemaljskom ocu. Uz poseban prilog o svetcu koji je i zaštitnik hrvatskoga naroda, pred „makovcima“ je poticajni zadatak da izrežu i izrade lik „usnuloga Josipa“, pa tako – zajedno s njime – postanu još bolji Božji suradnici ovdje na zemlji. Tu je i slikopriča „Nebeski tesar“, igrokaz „Dva Josipa“ te naputak djeci kako da svojim tatama za Dan očeva izrade pobjednički pokal. Korizmeni broj „Maka“ donosi i obilje sadržaja vezanih uz taj dio liturgijske godine, od vrlo domišljatog „Križnog puta ‘kućne Crkve’“ do dramoleta „Vrijeme za njega“ ali i „Proletuša“ u kojima će čitatelji naučiti više o dva razbojnika razapeta uz Isusa ili o tome kako se zvao  kopljonoša koji je na Kalvariji probo Isusovo srce. U ožujku je i Dan svjedoka vjere, pa se „Mak“ u rubrici „Pisma iz misija“ podsjeća hrvatskih misionarki i misionara koji su dali život za vjeru, kao i južnoameričkog biskupa i mučenika sv. Oscara Romera. Uz redoviti „vodič“ za nedjeljne mise, radne listove za prvopričesničko pripravljanje na primanje sakramenata ispovijedi i prve pričesti, „Mak“ je pun priča, stripova, zagonetaka i šala, „pravih šala da se pukne od smijeha, a da se ništa ne sagriješi“, kako to napisaše prvi urednici prvoga broja „Maka“, današnjeg 55-godišnjaka.

Ovdje poslušajte prilog: Vijesti iz života Katoličke Crkve u Hrvatskoj
04 ožujka 2021, 14:11