Traži

Vatican News
Predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija, kardinal Angelo Bagnasco Predsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija, kardinal Angelo Bagnasco 

Vijeće europskih biskupskih konferencija slavi 50 godina djelovanja

Vijeće europskih biskupskih konferencija (CCEE) osnovano je 25. ožujka 1971. godine odobrenjem Pravilnika 'ad experimentum' Kongregacije za biskupe te potpisom pape Pavla VI.

Adriana Masotti - Vatikan; Ivana Čičmir - Split

Vijeće europskih biskupskih konferencija (CCEE) ove godine slavi 50 godina djelovanja. Osnovano 25. ožujka 1971. godine odobrenjem Pravilnika 'ad experimentum' Kongregacije za biskupe te potpisom pape Pavla VI., Vijeće europskih biskupskih konferencija nastalo je pod pogledom Majke Krista i Crkve, koja će se kasnije štovati kao Kraljica Europe – istaknuto je u priopćenju Predsjedništva Vijeća povodom obljetnice osnutka koja će se slaviti u Rimu tijekom rujanske plenarne skupštine u prisustvu pape Franje.

Vijeće europskih biskupskih konferencija ima 39 članova te predstavlja Katoličku Crkvu u 45 europskih država. U tih 50 godina na čelu tog crkvenog tijela izmijenilo se 7 predsjednika; trenutni je predsjednik kardinal Angelo Bagnasco, genovski nadbiskup u miru.

U poruci upućenoj europskim biskupima povodom jubilarne obljetnice, Predsjedništvo je podsjetilo na svrhu zbog koje je vijeće ustanovljeno, a to je poticanje susreta biskupskih konferencija, međusobno poznavanje, razmjena iskustava te novi navještaj Krista. Osnutak Vijeća europskih biskupskih konferencija bio je znak pozornosti Crkve prema znakovima vremena. Naime, pogled na čitavi kontinent, zapadni i istočni, bio je također proročanstvo onoga što se dogodilo 1989. godine ujedinjenjem Europe – napominje se u poruci.

U tekstu se ponovno podsjeća na razloge koji osnažuju trenutnu prisutnost i zadaću tog tijela u kontekstu kontinenta. Riječ je ustrajnoj dekristijanizaciji Europe, na koju se nadovezuje pogubna pandemija koja utječe na ljude po pitanju zdravlja, obitelji, gospodarstva i rada, društvenih odnosa, te čak i vjerskoga života. Tomu se dodaje i širenje individualističke kulture; dovoljno je prisjetiti se migracijskih kretanja te određene sumnje u napor zajedničkog hoda.

U svemu je tomu Crkva pozvana propovijedati Krista „našu nadu“ s još više uvjerenja. U poruci se stoga potiče na usmjeravanje pogleda na različite izazove koji nas očekuju u budućnosti, počevši od razdoblja nakon pandemije, te na potrebnu pozornost prema dijalogu među svim religijama kao osnovu za izgradnju bratskog svijeta i hitno zauzimanje za stvoreno čiji smo zaštitnici. To su izazovi – stoji još u poruci – na koje papa Franjo skreće pozornost i nudi učinkovite smjernice.

29 ožujka 2021, 13:57