Traži

Vatican News
Naslovnica knjige prof. Mile Mamića "Hrvatsko kršćansko nazivlje" (II.) Naslovnica knjige prof. Mile Mamića "Hrvatsko kršćansko nazivlje" (II.) 

Osvrt na knjigu profesora Mile Mamića "Hrvatsko kršćansko nazivlje" (II.)

Profesor Mamić nas u svojoj knjizi "Hrvatsko kršćansko nazivlje" (II.), znanjem, stilom i manirom vrsnoga vodiča nošena osobitom ljubavlju prema Bogu, čovjeku i jeziku vodi na duhovno-lingvističko putovanje kojim upoznajemo hrvatsko kršćansko nazivlje, crkveni jezik, liturgijsku terminologiju, biblijske pojmove, a oni bivaju neraskidivo povezanima s početcima i daljnjim razvojem hrvatske kulture i pismenosti. Pojedini nazivi razmotreni su s različitih aspekata: povijesnih, filozofijskih i općekulturnih.

Marito Mihovil Letica - Zagreb

Pišući o pojmovima ″inkarnacija″ i ″inkorporacija″ te o njihovim hrvatskim zamjenama, prof. dr. sc. Mile Mamić objašnjava: ″U starijem hrvatskom jeziku prema lat. ′caro′, ′incarnare′, ′incarnatio′, ′incarnatus′ imali smo dobro potvrđen niz naziva: ′pűt′, ′uputiti se′, ′upućen′, ′upućenje′. Tom nizu pridružio se i noviji niz: ′tijelo′, ′utjeloviti se′, ′utjelovljen′, ′utjelovljenje′. Ta dva niza dugo su supostojala u hrvatskoj jezičnoj tradiciji i obilno su potvrđena.″ Profesor Mamić nadalje tumači da ″današnjim govornicima hrvatskoga jezika riječ ′pűt′ znači ′koža; boja kože′″ i da se ″nazivi starijega niza u prvotnom značenju ipak pojavljuju u starijim pjesmama koje se i danas pjevaju″.

Čitajući navedene rečenice profesora Mamića, ponajprije se prisjetih Marka Marulića Splićanina, kojega s pravom smatramo ocem hrvatske književnosti, i njegova velebnoga spjeva ″Judita″, dovršena u korizmene dane, 22. travnja 1501. Posvetu djela Marul zaključuje: ″Mir i milost Gospodina našega Isukarsta budi vazda s vami. Amen. / Od rojen′ja Isukarstova u puti godišće parvo nakon tisuća i pet sat, na dvadeset i dva dni miseca aprila. U Splitu gradu.″ S osobitom pomnjom valja usmjeriti pozornost na lijep i kristološki snažan jezični složaj ″od rojen′ja Isukarstova u puti″, u značenju ″od Isusova rođenja u tijelu″.

Dok sam čitao knjigu ″Hrvatsko kršćansko nazivlje″ profesora Mile Mamića, doplove mi u sjećanje i ovi Marulovi iz ″Judite″ versi: ″Hiža svetinj tvojih vavik sveta da je / i u narodih svih da te svak poznaje.″ Prisjetim se i glasovitoga njemačkog filozofa Martina Heideggera koji za jezik reče da je ″kuća bitka″ (″das Haus des Seins). Mnogi su skloni smatrati da je riječ ″hiža″ isključivo kajkavizam, ali takvo je mišljenje redukcionističko jer nahodimo ovu riječ ne samo u Marulića nego i u drugih starih pisaca hrvatskih iz Dalmacije, primjerice u Petra Hektorovića i Petra Zoranića. Bit će zanimljivo pripomenuti da praslavenska i sveslavenska riječ ″hiža″ te sadašnja njemačka riječ ″Haus″, engleska ″house″, švedska ″hus″ itd. – dolijeću iz istoga indoeuropskog tvorbenoga gnijezda: potječu od pradavnoga gotskog ″hûs″. Utoliko bi bilo vjerodostojnije i možda prikladnije ako bismo Heideggerovo ″das Haus des Seins″ preveli kao ″hiža bitka″. Bilo kako bilo, etimologija se nadaje zanimljivom jer nam često podastire neočekivane uvide i povezanosti.

Tako nas govor od Marulića i Heideggera dovodi do Mamićeve knjige ″Hrvatsko kršćansko nazivlje″, za koju posve uvjereno kažem da je svojevrsna jezična riznica kršćanskoga nazivlja, ″hiža svetinja naših″ i ″kuća kršćanskoga bitka″. Profesor Mamić nas znanjem, stilom i manirom vrsnoga vodiča nošena osobitom ljubavlju prema Bogu, čovjeku i jeziku vodi na duhovno-lingvističko putovanje kojim upoznajemo hrvatsko kršćansko nazivlje, crkveni jezik, liturgijsku terminologiju, biblijske pojmove, a oni bivaju neraskidivo povezanima s početcima i daljnjim razvojem hrvatske kulture i pismenosti. Pojedini nazivi razmotreni su s različitih aspekata: povijesnih, filozofijskih i općekulturnih.

Najosnovniji autorovi biografski podatci kažu da je Mile Mamić rođen 1944. u Santa Maria di Leuca u Italiji, a podrijetlom je iz Lišana Ostrovičkih. Sada je redoviti sveučilišni profesor u miru. Bio je zaposlen u Zavodu za (hrvatski) jezik u Zagrebu, a u međuvremenu i lektor za hrvatski jezik na sveučilištima u Münsteru i Leipzigu, zatim gostujući profesor na sveučilištima u Münsteru i Budimpešti. Nakon toga je Mile Mamić izabran za izvanrednoga te potom redovitoga profesora na Filozofskome fakultetu u Zadru.

Bit će uputno pročitati nekoliko rečenica iz jezikoslovne recenzije koju je napisala prof. dr. sc. Zrinka Jelaska s Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu:

″Nazive promatra s morfološkoga, tvorbenoga, pravopisnoga, pravogovornoga, naglasnoga gledišta. Osvrće se i na češće sveze u kojima se neka riječ pojavljuje obuhvaćajući pitanje istoznačnosti i(li) sličnoznačnosti naziva. Vrlo vješto, pouzdano ulazi i u etimološka pitanja gdje je to potrebno. Budući da mnogi hrvatski kršćanski nazivi imaju svoje hebrejske, grčke, latinske, staroslavenske i druge jednakovrijednice, autor kao klasični filolog uspoređuje te nazive u pojedinim jezicima, bilo da su oni prilagođeni hebreizmi, grecizmi, latinizmi ili hrvatske prevedenice po uzoru na druge jezike. Kao umjereni purist načelno daje prednost hrvatskoj riječi.″

Knjigu prof. dr. sc. Mile Mamića ″Hrvatsko kršćansko nazivlje″ (II.) objavio je Informativni centar ″MIR″ Međugorje 2020. godine. Ovo izdanje objedinjuje 75 članaka objavljenih u kolumni ″Hrvatsko kršćansko nazivlje″ u okrilju međugorskoga ″Glasnika mira″ ili su namijenjeni objavljivanju u dotičnome glasniku. Članci su svrstani u dvije cjeline: ″Članci u vezi s crkvenom godinom i blagdanima″ te ″Ostali članci″. U knjizi je među inim riječ o došašću i Božiću, o blaženome Alojziju Stepincu i Stepinčevu, o Križnome putu, Kalvariji i Golgoti u svjetlu uskrsnuća, o Uskrsu i riječima u vezi s njim, o tome tko je svet i što nam je sveto, o Kraljici Mira, Gospi od Zdravlja, o grijehu, kajanju, skrušenju, ispovijedi i oproštenju, o misteriju, sakramentu, svetoj tajni i otajstvu, o Sinu Božjemu, Isusu Kristu, Jaganjcu Božjem i o brojnim drugim temama. Uz jezikoslovnu recenziju iz pera profesorice Zrinke Jelaske priložena je i biblijsko-teološka recenzija koju je napisao fra Ivan Dugandžić.

Broj 75, koliko je članaka u knjizi, nosi snažnu simboliku. Prvo, u srpnju 2019. profesor Mile Mamić navršio je 75 godina života. Drugo, u svibnju 2020. bila je 75. godišnjica bleiburške tragedije. ″Ovu knjigu posvećujem svom neviđenom ćaći Josi, bleiburškom mučeniku″, autorova je posveta.

Zaključno bih istaknuo da nas ova knjiga može znatno oplemeniti i obogatiti jer je u njoj sadržano posebno vrijedno bogatstvo, riznica hrvatskoga jezika i kršćanske duhovnosti. 

Ovdje poslušajte prilog: Osvrt na knjigu profesora Mile Mamića "Hrvatsko kršćansko nazivlje" (II.)
10 siječnja 2021, 13:20