Traži

Vatican News
Naslovnica knjige Stjepana Zimmermanna: "Znanje i vjera" Naslovnica knjige Stjepana Zimmermanna: "Znanje i vjera" 

O knjizi Stjepana Zimmermanna "Znanje i vjera"

Zimmermannova knjiga ″Znanje i vjera″ sastoji se od četiriju dijelova, ispred kojih su kao svojevrsni uvod uvrštene autorove filozofske refleksije o suvremenoj kulturi. Dijelovi knjige naznačeni su naslovima: ″Jesmo li sposobni za znanstvene istine u pitanjima vjere?″, ″Sustavno rješavanje spoznajnog problema″, ″Filozofijska orijentacija života″ i, kao četvrti dio, ″Završna razmatranja″.

Marito Mihovil Letica - Zagreb

″Svi ljudi teže znanju po naravi″, rečenica je kojom se otvara ″Metafizika″, prema mišljenjima brojnih znalaca i mjerodavnika najsloženije i najdublje Aristotelovo djelo te najvažniji spis antičke filozofije, k tome i jedno od najznačajnijih djela u cjelokupnoj povijesti zapadne kulture.

ʺFides et ratioʺ (″Vjera i razum″) naslov je enciklike koju je 1998. objavio sveti papa Ivan Pavao II. U ovoj se enciklici zalaže za komplementarnost vjere i razuma, teologije i filozofije, slikovito ističući da vjera i razum ″izgledaju poput dvaju krila kojima se ljudski duh uzdiže k promatranju istine″.

Dolazimo do naslova ″Znanje i vjera″, koji je objelodanjen 2020. u Zagrebu, u izdanju Kršćanske sadašnjosti. Ova sadržajna i opsežna knjiga, koja obaseže gotovo 700 stranica, podastire javnosti rukopis Stjepana Zimmermanna. Na ovitku knjige o autoru čitamo da je ″hrvatski filozof, katolički svećenik, akademik i sveučilišni profesor. Do sloma Nezavisne Države Hrvatske objavio je brojna zapažena filozofska djela u obliku članaka i knjiga. Nakon svibnja 1945. godine komunističke vlasti zabranjuju mu objavljivanje te je prisilno umirovljen i prisiljen na šutnju. Ipak, u skrovitosti svoje sobe nastavio se baviti filozofijom. Ostavio je brojna vrijedna djela u rukopisu. Jedno od tih djela jest i rukopis pod naslovom ′Znanje i vjera′. Objavljivanjem ovoga rukopisa želimo na svjetlo dana iznijeti nešto iz Zimmermannove pisane ostavštine koja je u velikoj mjeri još uvijek skrivena javnosti.″

Neizostavno je spomenuti da velike zasluge za objavljivanje ove knjige pripadaju njezinu priređivaču dr. sc. fra Ivanu Macutu, koji pretpostavlja da je autor rad na djelu počeo tijekom 1946., najkasnije 1947., a dovršio ga je do 1950. godine. ″Rukopis nije nastao odjednom, nego je Zimmermann rukopis pomno dočitavao, dopunjavao i prepravljao, o čemu nam svjedoči rukopis i zapisi rukom u njemu“, napisao je Ivan Macut. On uvodnu studiju u rukopis, odnosno objavljenu knjigu, zaključuje rečenicama:

″Zimmermann je jasno uviđao sve nedostatke komunističkog režima, kao i pogubnost njegove prakse u svim društvenim sferama. Kao dugogodišnjem predanomu znanstvenom i kulturnom radniku najprizemnijom mu se činila tvrdnja da je snaga argumenata novih, režimu podobnih intelektualaca, ležala u odobravanju partije, odnosno u praćenju partijske linije. ′Svoju opravdanost ne može nikoja filozofija dobiti od neke 'partije', baš kao i nikoja nauka u svijetu; – jer to bi značilo dvoje: prvo, poništiti svu dosadašnju nauku, drugo, uništiti i samu mogućnost nauke, koja po svome pojmu znači slobodno istraživanje istine.′ O tim i svim ostalim postupcima svoj jedini mjerodavni sud dat će povijest, osobito kulturna povijest, a da će taj sud biti posve negativan, Zimmermann je bio potpuno siguran.″

Zimmermannova knjiga ″Znanje i vjera″ sastoji se od četiriju dijelova, ispred kojih su kao svojevrsni uvod uvrštene autorove filozofske refleksije o suvremenoj kulturi. Dijelovi knjige naznačeni su naslovima: ″Jesmo li sposobni za znanstvene istine u pitanjima vjere?″, ″Sustavno rješavanje spoznajnog problema″, ″Filozofijska orijentacija života″ i, kao četvrti dio, ″Završna razmatranja″.

Pišući o filozofiji i religiji Stjepan Zimmermann čitatelja suočava s pitanjima vodi li nas umovanje (filozofiranje) k Bogu ili ne, priznaje li filozofija religiju ili ne, koja nas pitanja o svijetu i životu vode k Bogu i slično. Slijede Zimmermannove rečenice o ovoj temi:

″Metafizičku su filozofiju izgrađivali već Platon i Aristotel, a njihovim su putem u kršćanskoj eri nastavili sv. Augustin (354 ̵ 430) i sv. Toma Akvinski (1225 ̵ 1274), koji se smatraju prvacima skolastičke ili kršćanske filozofije. Ona se učila u kršćanskim školama, tu ju je katolička Crkva [sic] usvojila kao osnovicu religije. Naročito su dvije nauke u ovoj metafizici, na koje se oslanja kršćanska religija, a to je teizam i psihološki spiritualizam, t. j. učenje da postoji osobni Bog i da je duša čovjekova po duhovnoj naravi besmrtna. Dakle: Bog i duša, kako je već sv. Augustin izrekao, jest ono što u prvom redu želi da spoznajno dohvati skolastička metafizika. Time je ova filozofija kao gotov sistem ušla u sferu kršćanske religije.″

Slijede osnovni biografski i bibliografski podatci o autoru. Stjepan Zimmermann rođen je 1884. u Virovitici, gdje je završio osnovnu školu, a gimnaziju je pohađao u Varaždinu i Zagrebu. Teologiju i filozofiju studirao je u Zagrebu i Beču. Godine 1907. zaređen je za svećenika. Nakon toga odlazi na poslijediplomski studij filozofije u Rim gdje 1910. na Papinskome sveučilištu Gregoriana postiže doktorat iz filozofije. Potom je predavao logiku i psihologiju na Nadbiskupskoj gimnaziji u Zagrebu. Godine 1918. habilitira tezom iz filozofije pod naslovom ″Opća noetika″ i postaje izvanrednim a ubrzo redovitim profesorom filozofije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje je u idućim godinama bio prodekan i zatim dekan. Godine 1921. postaje redoviti član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. U akademskoj godini 1923./24. obnašat će dužnost rektora Kraljevskoga sveučilišta u Zagrebu, a nakon toga dužnost prorektora. Početkom 1946. zabranjeno mu je javno djelovanje zbog toga što je bio podupirao vlast NDH. Stjepan Zimmermann umro je u Zagrebu 1963. godine. Njegovo mišljenje u bitnome je posvećeno filozofiji spoznaje, filozofiji religije i filozofiji kulture. Neka među brojnim djelima: ″Opća noetika″, ″Kant i neoskolastika″, ″Filozofija kršćanstva″, ″Nauka o spoznaji″, ″Kriza kulture″.

Knjiga Stjepana Zimmermanna ″Znanje i vjera″ ima mnogo toga reći i današnjemu čovjeku te nesumnjivo zavrjeđuje njegovo vrijeme i pozornost.

Ovdje poslušajte prilog: O knjizi Stjepana Zimmermanna "Znanje i vjera"
17 siječnja 2021, 12:23