Traži

Vatican News
Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, nadbiskup Giorgio Lingua Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, nadbiskup Giorgio Lingua 

Iz života Crkve u Hrvatskoj

Euharistijskim slavljem koje večeras u crkvi Kraljice sv. Krunice u Zagrebu služi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua, Hrvatska dominikanska provincija otvara jubilejsku proslavu 800. obljetnice rođenja za nebo svoga utemeljitelja sv. Dominika i 800 godina od dolaska dominikanaca na hrvatske prostore.

Neno Kužina - Zagreb

Euharistijskim slavljem koje večeras u crkvi Kraljice sv. Krunice u Zagrebu služi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua, Hrvatska dominikanska provincija otvara jubilejsku proslavu 800. obljetnice rođenja za nebo svoga utemeljitelja sv. Dominika i 800 godina od dolaska dominikanaca na hrvatske prostore. Provincijal o. Slavko Slišković u pozivu je poželio: „Neka slavlje utjelovljenja Riječi Božje i 800. obljetnice dolaska dominikanaca na hrvatske prostore u nama probudi iskrenu i pobožnu želju za čitanjem znakova vremena kako bismo svijet u kojemu živimo i djelujemo obasjali evanđeoskim svjetlom svojim složnim životom u zajednici, vjernošću profesiji evanđeoskih savjeta, gorljivošću u zajedničkom slavlju liturgije i u molitvi te ustrajnošću u molitvenom opsluživanju“. Nakon misnog slavlja predviđeno je otvorenje novouređene središnje provincijske knjižnice „Hijacint Bošković“ sa spomen-zbirkom o. Franje Šanjeka.

„Crkva u svijetu kriza i ljudske patnje“ tema je 61. teološko-pastoralnog tjedna koji je 26. i 27. siječnja održan na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U uvodnoj riječi veliki kancelar Fakulteta zagrebački nadbiskup metropolit  kardinal Josip Bozanić istaknuo je: „Da bismo bolje proniknuli u ono što se događa u trenucima krize, kako osobne tako i društvene, potrebno je suočiti se s otajstvom zla i s trpljenjem nedužnih. Svijest o zlu koje nas želi zarobiti tjeskobom, pokolebati međusobno povjerenje i zatvoriti nas u sebičnost, osvjetljava vjera koja tješi, dok zajedno prolazimo kroz vrijeme kušnje i stradanja“. „U nevolji jasnije vidimo da smo u krizi i patnji braća i sestre, da smo upućeni jedni na druge i da se naše zajedništvo u Kristu najviše očituje u odgovoru na potrebe bližnjih. Koliko god to izgledalo proturječno, iskustvo patnje nas međusobno zbližava. To u svojoj kršćanskoj poniznosti osjećamo i zato smo pozvani moliti i za naše potrebe te svjedočiti svojim služenjem blizinu prema braći i sestrama u potrebi. Život nas ne vraća natrag. Poslije pandemije koronavirusa i razaranja što su ih prouzročili potresi, nećemo moći vratiti i obnoviti prošlost, nego hrabro i s pouzdanjem u Boga prihvatiti izazov sadašnjeg vremena, koji nam otvara novost budućnosti“, riječi su kardinala Bozanića. Apostolski nuncij nadbiskup Giorgio Lingua istaknuo je da je odabrana tema ovogodišnjeg Tjedna posebno značajna i aktualna. „Kriza i patnja oduvijek su prisutni u ljudskom svijetu, a glavna zadaća Crkve je upravo upaliti svjetlost nade u tamama uzrokovanim krizom i patnjom, dati smisao onome što se na prvi pogled čini besmislenim“, kazao je mons. Lingua. 

U radu TPT-a sudjelovalo je dvanaestero predavača s visokih katoličkih učilišta Crkve u Hrvata. Izv. prof. dr. sc. Nikola Vranješ s Teologije u Rijeci u predavanju „Pastoral pred izazovima nesigurnosti i patnje“ iznio je da je „Crkva u svakom vremenu i u svakoj situaciji pozvana riječju i djelima naviještati spasenjsku prisutnost Isusa Krista i njegovo trajno zalaganje oko obnove i unaprjeđenja čovjeka. To bi zalaganje u redovitom pastoralnom angažmanu na poseban način trebalo prožimati sve čine i aktivnosti, ali i govor i ponašanje, drugim riječima ukupni mentalitet, te stavove i načine življenja svih vjernika, a osobito subjekata pastoralnog angažmana. U tome je pogledu trenutačna situacija širenja bolesti COVID-19 istinski poziv crkvenoj zajednici na novo zauzimanje oko ublažavanja posljedica životne nesigurnosti ljudi zbog patnji prouzročenih izdancima trenutačne zdravstvene, ali i kulturne krize“, naglasio je dr. Vranješ. Doc. dr. sc. s. Valerija Kovač s Katedre dogmatske teologije Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu kazala je kako se prirodne pojave kao što su prirodne katastrofe, bolesti, deformacije, izumiranja, danas mogu uvjerljivo objasniti znanstvenim spoznajama te kako je potreban izniman ljudski napor da se koliko-toliko umanje njima prouzročene štete. Osvrnula se na tradicionalnu teološku tvrdnju da je čovjek svojim prvim grijehom uzrokovao ne samo moralno zlo nego i zlo u svijetu prirode. Naglasila je da spoznaje o evolucijskom razvoju svijeta ispravljaju mišljenje da bi čovjek svojim moralnim zlom bio jedini i prvi uzrok zla u prirodi. Ali zbog same činjenice da je čovjek evolucijski povezan s prirodom, teško je prihvatljivo da čovjekovo djelovanje nije imalo nikakva utjecaja na razvojnu dinamiku prirode. Stoga se može pretpostaviti da je čovjek, kada se pojavio, mogao utjecati i na kvalitetu tijeka evolucije prirode, kako pozitivno tako i negativno. Doc. dr. sc. Josip Bošnjaković s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu predstavio je rezultate istraživanja o odnosu svećenika prema Bogu, drugima i samome sebi u vrijeme Covida-19. „Svećenici su u ovom vremenu iskusili različite oblike svećeničkoga služenja. U međunarodnom istraživanju produbljena su neka pitanja koja se odnose na osobna proživljavanja svećenika za vrijeme različitih ograničenja, kako s osobnoga, tako i s pastoralnoga pogleda“. Predavač smatra kako se dijeleći doživljena iskustva može dati doprinos sadašnjosti, ali i budućnosti u pogledu trajne svećeničke formacije. „Crkva uvijek nastoji čitati znakove vremena pred Bogom s povjerenjem i s nadom. U isto je vrijeme pozvana raditi na pastoralnom području za dobro svih, vrednujući tako pojedinačne sposobnosti svakoga pojedinoga svećenika“.

Splitsko-makarski nadbiskup metropolit Marin Barišić u splitskoj katedrali sv. Dujma na blagdan Obraćenja sv. Pavla služio je euharistiju i predmolio molitvu za jedinstvo kršćana. U propovijedi je istaknuo da je ekumenizam poput gorušičina zrna: „Skoro je neprimjetan, pokopan, prekriven, mrtav ali ima snagu koja je neovisna o nama i to zrno raste i donosi roda. „Svatko od nas je podijeljen, rascijepljen, nedosljedan u sebi. Trebamo graditi to zajedništvo i u odnosima među nama, pa i u samoj Crkvi te među Crkvama i u našem svijetu. Ekumenizma nema bez obraćenja“, riječi su nadbiskupa Barišića. Završetak Svjetske molitvene osmine za jedinstvo kršćana bio je prigoda da se u prostorima Duhovnog centra Srpske pravoslavne Crkve na Svetom Duhu u Zagrebu susretnu predsjednik Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog požeški biskup Antun Škvorčević, mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije Perić i pakračko-slavonski episkop Jovan Ćulibrk, kojima se pridružio i osječko-poljski i baranjski episkop Heruvim Đermanović, prenijela je IKA.

Sisački biskup Vlado Košić s najbližim suradnicima susreo se 25. siječnja u Sisku s izaslanstvom Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj koje je predvodio muftija dr. sc. Aziz Hasanović. Rekao je kako je taj posjet Sisku i Petrinji izraz blizine i zajedništva s biskupom, vjernicima i ljudima toga kraja koji su pretrpjeli veliko stradanje. Ustvrdio je i kako posjet nazočnih deset veleposlanika znači i potporu 800 milijuna stanovnika koliko oni predstavljaju. Jučer je biskup Košić u Velikom Kaptolu primio predstavnike Gradišćanskih Hrvata iz Mađarske na čelu sa župnikom iz Petrova Sela. Primio je i načelnika Stožera civilne zaštite za otklanjanje posljedica potresa, potpredsjednika Vlade RH Tomu Medveda. Biskup je pohvalio velike napore koje Stožer ulaže u sanaciju štete nakon potresa, a posebno u zbrinjavanju stradalih stanovnika Banovine.

Ovdje poslušajte prilog: Iz života Crkve u Hrvatskoj
28 siječnja 2021, 13:56