Traži

Vatican News
Sisački biskup Vlado Košić Sisački biskup Vlado Košić 

Iz života Crkve u Hrvatskoj

Sisački biskup Vlado Košić primio je u srijedu veleposlanika Republike Mađarske. Razgovarali su o načinu provedbe odluke Mađarske Vlade da izgradi u potresu potpuno uništenu crkvu svetih Nikole i Vida u Žažini.

Neno Kužina - Zagreb

Sisački biskup Vlado Košić primio je u srijedu veleposlanika Republike Mađarske. Razgovarali su o načinu provedbe odluke Mađarske Vlade da izgradi u potresu potpuno uništenu crkvu svetih Nikole i Vida u Žažini. Spomenuti su i dobri odnosi Hrvata i Mađara te vrijedna pomoć koja je ovih dana stigla od Sambotelske biskupije i Gradišćanskih Hrvata u Mađarskoj u Caritas Sisačke biskupije.

Nakon razornog potresa koji je pogodio područje Sisačke biskupije okupilo se mnoštvo volontera dajući na raspolaganje svoje vrijeme i rad kako bi pomoć u što ranijem roku stigla do potrebitih. Kroz distribucijski centar u Sisku u ova tri tjedna prošlo je oko 2700 volontera, uglavnom mladih Sisačke biskupije, redovnice iz različitih redovničkih zajednica, svećenici, branitelji i ostali ljudi dobre volje pristigli od Vukovara do Dubrovnika. Iako je nekima od njih počela nastava i dalje volontiraju u slobodnom dijelu dana.

Članovi Hrvatske biskupske konferencije održali su 61. plenarno zasjedanje pod predsjedanjem zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića. Biskupi su razmotrili pitanje pandemije i njenog utjecaja na život i djelovanje Crkve i širi društveni kontekst. U tu ih je temu uveo doc. dr. sc. prim. Rok Čivljak izlaganjem na temu „Vjernik pred izazovima COVIDA-19“. Uslijedio je prikaz stanja u našoj Crkvi, uzrokovanog pandemijom, koje je priredio bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak. Biskupi su upoznati s razmjerima šteta uzrokovanih velikim potresima u ožujku i prosincu prošle godine koji su pogodili ponajviše područje Zagrebačke nadbiskupije i Sisačke biskupije. Istaknuto je da prioritet mora biti zbrinjavanje ljudi koji su ostali bez svojih domova te da im se trebaju osigurati uvjeti za dostojan život. U tom smislu posebna je pozornost posvećena aktivnostima koje je Hrvatski Caritas kao ustanova Hrvatske biskupske konferencije poduzeo s ciljem pomaganja stradalnicima na potresom pogođenom području. Isprva je naručeno 100 stambenih modula, a u planu je narudžba još dodatnih 100 smještajnih jedinica. Osim toga, biskupi su odlučili da će nakon već realizirane donacije od 7 milijuna kuna za neposrednu pomoć stradalima izdvojiti još 10 milijuna kuna za pomoć stradalim župama Zagrebačke nadbiskupije i Sisačke biskupije. Uz materijalnu brigu oko ublažavanja posljedica potresa te suosjećajući sa svima koji su pogođeni bolešću COVID-19, biskupi su usvojili zajedničku poruku pod naslovom „Vjernici pred izazovom pandemije i potresa“, želeći i na taj način izraziti pastirsku brigu i duhovnu blizinu kao i potaknuti na konkretno djelovanje. U nastavku zasjedanja o djelovanju pojedinih komisija, vijeća i odbora HBK izvješća su podnijeli njihovi predsjednici. Na zasjedanju su donesene i odluke o pojedinim mandatima. Budući da je dosadašnjem potpredsjedniku i članovima Stalnoga vijeća istekao mandat, na zasjedanju je kardinal Josip Bozanić ponovno potvrđen za potpredsjednika, a za članove Stalnoga vijeća HBK izabrani su đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, splitsko-makarski nadbiskup koadjutor i apostolski administrator porečki i pulski Dražen Kutleša i gospićko-senjski biskup Zdenko Križić. Predsjedniku Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječkom nadbiskupu Đuri Hraniću povjeren je novi petogodišnji mandat. Uz ostale mandate u tijelima HBK na zasjedanju je osnovan poseban Odbor za migrante za čijeg je predsjednika izabran varaždinski biskup Bože Radoš. Za novog pročelnika Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji izabran je svećenik Varaždinske biskupije dr. Mario Kopjar. Svećenik Đakovačko-osječke nadbiskupije dr. Đurica Pardon potvrđen je za voditelja Hrvatskog katoličkog biblijskog djela. Zajedničko zasjedanje dviju biskupskih konferencija HBK i BK BiH održat će se 23. veljače. Na kraju zasjedanja članovi HBK hodočastili su na grob bl. Alojzija Stepinca u potresom oštećenoj zagrebačkoj katedrali. Izmolivši litanije posvećene blaženiku preporučili su njegovom zagovoru Crkvu u Hrvatskoj i cijeli hrvatski narod. Kardinal Bozanić najavio je da će se na Stepinčevo, 10. veljače, služiti misa na trgu ispred katedrale u 17 sati. Zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško nakon molitve se obratio biskupima, rekavši da „ova katedrala podupire naše živote, a sada je došlo vrijeme da i mi podupremo nju“. Istaknuo je i da je to mjesto koje je mnogima davalo snagu i utjehu te da mnogi vjernici s čežnjom gledaju na ranjenu katedralu i iščekuju ponovno okupljanje. Nakon što su u obilasku katedrale upoznati s njezinim oštećenjima nastalim u potresu biskupi su obišli i teško stradali nadbiskupski dvor.

Na splitskom groblju Lovrinac jučer je pokopan o. Nikola Mate Roščić, član Provincije franjevaca konventualaca koji je preminuo u 82. godini. Kao magistar teologije predavao je na teološkom fakultetu u Rimu i Splitu te na Isusovačkom institutu za kršćanski nazor u Zagrebu. Šest je godina obnašao službu provincijala. Bio je predsjednik Hrvatske redovničke konferencije, vjeroučitelj studenata, gvardijan i župnik u Splitu. U Beču je obnašao službu rektora Minoritenkirche, zatim službu biskupskog vikara za pastoral u Vojnom ordinarijatu. Njegova bibliografija bilježi oko 450 jedinica, mnoštvo članaka, pjesama, osvrta i rasprava u raznim časopisima i zbornicima. Za istinskim domoljubom i čovjekom Crkve ostao je veliki broj knjiga koje je napisao. Posebno su ga zanimala hrvatska i franjevačka povijesna prošlost, izazovna sadašnjost, anagažirana teologija, pitanja o Crkvi u suvremenom svijetu i hrvatskom okruženju.

U Zagrebu je na Miroševcu 20. siječnja pokopan župnik Župe sv. Ivana Bosca, salezijanac don Rudolf Benko, koji je preminuo u 68. godini. Služio je u Rijeci, Zagrebu i među hrvatskim iseljenicima u Njemačkoj.

Riječki nadbiskup koadjutor i apostolski administrator Dubrovačke biskupije mons. Mate Uzinić uputio je poruku štovateljima svetoga Vlaha u domovini i inozemstvu. „Želio bih da i nama ovogodišnja Festa, bili mi u Gradu ili u tuđini i na moru, bude poticaj i ohrabrenje. A bit će ako, zagledani u svete relikvije koje nam u pamet prizivaju život Gospodina našega Isusa Krista i našeg sv. Vlaha te drugih svetih zaštitnika koji su ga nasljedovali, dopustimo da nam to umnoži vjeru, učvrsti ufanje i usavrši ljubav“, piše nadbiskup Uzinić i dodaje: „Neka nam na poseban način, dok slavimo sv. Vlaha koji je i sam bio liječnik, budu na srcu i u molitvama liječnici, medicinsko osoblje i svi oni koji se nesebično i neumorno daju i služe drugima. Njima se i mi trebamo pridružiti, svatko na svom mjestu i u svom poslanju. I svi na istom brodu. Ako to uspijemo, tada ćemo i sami postati slični našemu Parcu, koji se nesebično i neumorno daje i služi našemu Gradu već više od tisućljeća. I tada će ovogodišnja Festa svakome od nas, uza sva ograničenja, zaista biti posebna“.

Ovdje poslušajte prilog: Iz života Crkve u Hrvatskoj
21 siječnja 2021, 13:36