Traži

Vatican News
Naslovnica hrvatskog izdanja enciklike "Fratelli tutti" Naslovnica hrvatskog izdanja enciklike "Fratelli tutti" 

Osvrt na novu encikliku pape Franje "Fratelli tutti"

Dokument pape Franje ″Fratelli tutti″ podnaslovljen ″Enciklika o bratstvu i socijalnom prijateljstvu″, vatikanski su mediji objavili nakon molitve Anđeoskog pozdravljenja 4. listopada ove godine, a hrvatsko je izdanje, marom Kršćanske sadašnjosti, iz tiska izišlo ovaj mjesec.

Marito Mihovil Letica - Zagreb

U ″Knjizi Postanka″ čitamo: ″Na svoju sliku stvori Bog čovjeka, / na sliku Božju on ga stvori, / muško i žensko stvori ih″ (Post 1,27). Iz tih riječi prosijeva odlučnost Božjega milosnog djelovanja koje već u činu stvaranja očituje izrazito čovjekoljubivu narav. Dotične biblijske riječi izrazitom snagom svjedoče istinu da su svi ljudi – jer bivaju ne samo Božjim stvorenjima nego povrh svega djecom Božjom – međusobno braća i sestre.

Toga sam se biblijskoga mjesta spomenuo pročitavši rečenicu pape Franje: ″… dok mi je u sastavljanju ʹLaudato si'ʹ za izvor nadahnuća poslužio moj brat Bartolomej, pravoslavni patrijarh koji je snažno zagovarao brigu o stvorenom svijetu, u ovome slučaju poseban poticaj dao mi je veliki imam Ahmad al-Tayyeb kojeg sam upoznao u Abu Dhabiju, gdje smo se podsjetili kako je Bog ʹstvorio sva ljudska bića jednaka u pravima, dužnostima i dostojanstvu, pozvavši ih da žive zajedno kao sestre i braćaʹ″ (br. 5). To je papa Franjo napisao u dokumentu ″Fratelli tutti″ podnaslovljenom ″Enciklika o bratstvu i socijalnom prijateljstvu″, koja je na vatikanskim stranicama objavljena nakon Angelusa 4. listopada 2020., a hrvatsko izdanje izišlo je iz tiska u prosincu, marom Kršćanske sadašnjosti.

Papa Franjo želio je da enciklika bude objavljena 4. listopada, na blagdan svetoga Franje Asiškoga iz čije pisane je ostavštine i preuzeo naslov ″Fratelli tutti″. Enciklika je sastavljena od kratkoga uvoda i osam poglavlja te sadrži, prema Papinim riječima, brojne izvatke iz njegovih govora, pisama i dokumenata o bratstvu i društvenome prijateljstvu među ljudima, neovisno o njihovoj nacionalnoj, rasnoj, vjerskoj, ideološkoj ili svjetonazorskoj pripadnosti.

U prvome poglavlju Papa izriče jasnu kritiku složenoga i višestruko uvjetovanoga stanja u suvremenome svijetu, a u sljedećih osam poglavlja ponajvećma iznosi nadom prodahnuta promišljanja i nadahnute prijedloge koji smjeraju prema vrijednostima naznačenima u naslovu i podnaslovu enciklike: sveopćemu bratstvu i društvenomu prijateljstvu.

Prvo je poglavlje naslovljeno ″Sjene jednoga zatvorenog svijeta″. Govoreći o ″snovima koji se ruše u prah″ papa Franjo polazi od konstatacije kako se ″desetljećima činilo da je svijet izvukao pouku iz mnogih ratova i neuspjeha te se polako kretao prema različitim oblicima integracije″, primjerice Europskoj uniji i želji za integracijom u Latinskoj Americi. Premda su u nekim zemljama i regijama ti pokušaji pomirenja i zbližavanja urodili plodom, a drugi se pokazuju obećavajućima – Papa upozorava da se danas pokazuju znakovi određenoga nazadovanja jer se ponovno rasplamsavaju vjekovni sukobi koji su smatrani prevladanima, javljaju se ekstremistički nacionalizmi, izbijaju novi oblici sebičnosti i gubitka društvenog osjećaja. Svjedoci smo iskrivljavanja pojmova kao što su ″demokracija″, ″sloboda″ i ″pravednost″, na djelu je prevlast logike tržišta zasnovana na profitu i kulturi odbacivanja, što dovodi do nezaposlenosti, rasizma i siromaštva, ropstva, trgovine ljudima, podčinjavanja ženâ koje se prisiljava na pobačaj, trgovine ljudskim organima te drugim zastranjenjima i izopačenjima. Papa Franjo ističe da je riječ o globalnim problemima koji zahtijevaju globalno djelovanje. Uza sve nas je pandemija bolesti COVID-19 nagnala na uvid ″da se nitko ne može spasiti sam, da se možemo spasiti samo zajedno″ te je iznijela na vidjelo ″lažne i suvišne sigurnosti kojima smo gradili naše planove, naše projekte, naše navike i prioritete″ (br. 32). Ne treba čuditi da su dijelovi ovoga poglavlja izazvali velik odjek u svjetskim medijima.

Dio drugoga poglavlja, ″Stranac na cesti″, te cijelo četvrto poglavlje, ″Srce otvoreno čitavom svijetu″, zaokupljeni su gorućom temom migranata i migracija. Pišući o ″uzajamnim darovima″, papa Franjo ističe: ″Prijeko je potreban strpljiv dijalog, pun povjerenja tako da pojedinci, obitelji i zajednice mogu prenositi vrijednosti vlastite kulture i prihvaćati sve ono dobro u tuđim iskustvima″ (br. 134).

Da je ″stvarni i trajni mir moguć samo ʹna temelju zajedničke svjetske etike solidarnosti i suradnje u službi budućnosti koja je oblikovana međuovisnošću i suodgovornošću u čitavoj ljudskoj obiteljiʹ″ ističe papa Franjo na kraju trećega poglavlja naslovljenog ″Osmisliti i stvoriti otvoreni svijet″ (br. 127).

Populizmi i liberalizmi, međunarodni autoritet, socijalna i politička ljubav, plodnost koju treba staviti iznad rezultata; teme su koje obuhvaća poglavlje ″Najbolja politika″, peto po redu. ″Još jednom vas pozivam da preispitate politiku koja je ʹvrlo uzvišen poziv, jedan od najdragocjenijih oblika ljubavi, jer traži opće dobroʹ″, riječi su pape Franje (br. 180).

Šesto poglavlje naslovljeno je ″Dijalog i socijalno prijateljstvo″, gdje je uz ostalo istaknuto da realističan i uključiv društveni sporazum mora biti i ″kulturni sporazum″, koji poštuje i preuzima različite svjetonazore, kulture i stilove života što zajednički postoje u društvu.

O ″putovima do novog susreta″ riječ je u sedmome poglavlju. Papa Franjo napominje: ″Svi oni koji žele unijeti mir u društvo ne smiju zaboraviti da su nejednakost i nedostatak cjelovitoga ljudskog razvoja prepreka nastanku mira″ (br. 235).

Osmo i posljednje poglavlje nosi naslov ″Religije u službi bratstva u svijetu″. ″Kao vjernici držimo da, bez otvorenosti Ocu sviju, ne mogu postojati čvrsti i postojani razlozi za pozivanje na bratstvo. Uvjereni smo kako ʹsamo s tom sviješću da nismo siročad već djeca, možemo živjeti u miru jedni s drugimaʹ″, ističe papa Franjo (br. 272).

Na kraju enciklike Papa spominje ″Dokument o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički život″, koji je potpisao 4. veljače 2019. u Abu Dhabiju, zajedno s velikim imamom Al-Azhara, Ahmadom al-Tayyebom, te je papa Franjo ponovio zajednički apel na kraju kojega je istaknuto da prihvaćaju ″usvajanje kulture dijaloga kao puta, zajedničke suradnje kao kodeksa ponašanja, uzajamnoga razumijevanja kao metode i kriterija″(br. 285).

Ovdje poslušajte prilog: Osvrt na novu encikliku pape Franje "Fratelli tutti"
20 prosinca 2020, 13:53