O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
Vedran Šmitran - Zagreb
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je 30. studenog predbožićno pismo svećenicima i Kristovim vjernicima laicima o aktualnim pastoralnim pitanjima u okolnostima pandemije virusa Covid-19 – priopćio je Tiskovni ured zagrebačke nadbiskupije.
Izvanjska epidemiološka ograničenja koja živimo, u većoj ili manjoj mjeri, proteklih gotovo devet mjeseci, k tome potres i njegove posljedice u Zagrebu i okolici, sa svim našim osluškivanjima Božjega Duha, s traganjima i nesnalaženjima, pokazivala su nam i ljudske slabosti i snagu Božje prisutnosti. Puno je toga što nas zabrinjava, što nas stavlja na kušnju, narušava planove i uspostavlja drugačije međusobne odnose. Zato zahvaljujem vama, braćo svećenici, koji međusobno dijelite svećeničko zajedništvo i kao predstavnici Crkve zajedništvo s vjernicima. Bez obzira na ograničenja koja nas sputavaju i ove godine došašće sa sobom nosi dar ponovnoga otkrivanja i poticaja da dani koji su pred nama budu oblikovani obnoviteljskom snagom Evanđelja – piše kardinal, pojašnjavajući kako se u pozadini svih tih izazova, koji se trenutno najviše susreću u pitanjima zdravstvene naravi, nalazi pitanje vrjednota, pitanje ljudske sigurnosti te konačne svrhe i cilja ljudskoga života.
Došašće je i iznimno snažno vrijeme znakova, koji su redovito pomiješani, a vide se u crkvenom i širem društvenom prostoru. Kao što nam se posebno u ovo vrijeme nameću znakovi bolesti i umiranja, u vjeri smo svjesni da oni nisu nosive sastavnice našega postojanja. Mi živimo od znakova života. Došašće nas poziva na budnost i pozornost prema pokazateljima života. To je vrijeme očitovanja nade koja rađa novi život. Čvrsto smo uvjereni da je ovo vrijeme poteškoća ujedno i vrijeme milosti u kojemu Božji Duh djeluje, povjeravajući svoju snagu onima koji u srcu nose pouzdanje u Gospodina, jer to je nada koja ne postiđuje. To pak pouzdanje ne živi u ravnodušnosti. Ono je stvarno kada postaje djelatnom brigom za bližnje. Koliko je samo potreba i mogućnosti da se u društvenim ograničenjima ublaže udaljenosti, samoće, napuštenosti. Izazovi su to došašća u kojima je prisutan i djelatan Krist, nada naša – istaknuo je zagrebački nadbiskup.
Osvrnuo se potom i na primjenu propisa o ograničenju broja ljudi na misnim slavljima na dvadeset i pet osoba, bez obzira na veličinu crkve. Razmotrili smo ta iskustva. Iz njih je razvidno da takav propis u sebi nosi ozbiljne poteškoće i nedostatke. Iznimno cijenimo napor i zabrinutost odgovornih u državi i društvu za zdravlje svih građana. Upravo iz toga poštovanja smatram potrebnim skrenuti pozornost i na ono što pridonosi svrhovitosti propisa koji u sebi moraju biti logični, razumljivi i provedivi. To očito nije slučaj s tehničkim rješenjem koje ne vodi brigu o veličini crkve te propisuje 25 osoba na misama i u manjim i u većim crkvama. Na slične nedostatke veoma principijelno upozorili su i francuski biskupi (gdje se radilo o 30 osoba). U laičkoj Francuskoj na temelju odluke višeg tijela (u ovom slučaju Državnog vijeća) da bi zaštitilo vjernike od diskriminacije, određeno je da se u roku od tri dana donesu mjere koje će voditi računa o proporcijama veličine crkve, kao i da se pravila o slobodi prodaje i industrijske proizvodnje primijene i na slobodu bogoštovlja. Sve to navodi na zaključak da je i u nas nužno donijeti propis koji će se temeljiti na sigurnosnoj fizičkoj udaljenosti među vjernicima. Tada se taj kriterij može primjenjivati sukladno veličini određenoga prostora, pri čemu taj isti kriterij, s određenim razumljivim odstupanjima, može biti primjenjiv i u drugim društvenim ozračjima – primijetio je kardinal, pojasnivši kako sakramentalni život i molitva Crkve, a napose misna slavlja nedjeljom, za nas vjernike nisu tek neka okupljanja, nego su srž našega življenja. Kršćanin ne može bez Euharistije! Ujedno, ona su i hrana i lijek našim tegobama, toliko važna da uvelike pridonose i duhovnomu zdravlju naroda. Nama vjernicima stalo je do toga da se ublaži sadašnja napetost u društvu. Vjerujem da će svatko komu je stalo do dobra to razumjeti. Nije ovo vrijeme za stjecanje političkih poena, nego vrijeme zajedničke i solidarne brige za temeljne uvjete života ljudi, imajući uvijek u prvom planu zdravlje naših građana i mir u hrvatskome društvu – poručio je zagrebački nadbiskup.
Draga braćo i sestre, iznimno cijenimo napor odgovornih za zdravlje svih građana i njihovo nastojanje oko olakšavanja djelovanja našega zdravstvenog sustava. Kao Crkva ne bismo bili dostojni svoga poslanja i bilo bi to izravno nijekanje Evanđelja, da ne mislimo na žrtvu liječnika i svega zdravstvenog osoblja, posebno medicinskih sestara, koji daruju sebe za boljitak bližnjih. Njih posebno preporučujem u vaše molitve i potporu. Iako se danas čuje govoriti o »novom normalnom«, za nas je jedina novost ona evanđeoska. Samo je Bog uvijek nov i tu novost u blizini svoga utjelovljenoga Sina daruje nama. Mi smo Isusovi učenici i baštinici novoga života u ljubavi – zaključio je kardinal Bozanić, dijeleći pouzdanu nadu Kristova dolaska i majčinski zagovor Blažene Djevice Marije!
Predsjednik Odbora Hrvatske biskupske konferencije za pastoral pomoraca šibenski biskup Tomislav Rogić uputio je poruku pomorcima i ribarima o blagdanu sv. Nikole biskupa.
O njegovu blagdanu posebno se sjećamo ljudi od mora, pomoraca i ribara. Njihov život opisuje narodna izreka da je to 'kruh sa sedam kora'. Ovu godinu u uvjetima pandemije koronavirusa kao da je tim 'korama' pridodana i osma 'kora' – epidemija, jer je život pomoraca dodatno otežan zarazom, bolestima, spriječenim plovidbama, dugotrajnim izolacijama zbog nemogućnosti pristajanja u luke i čekanjem kada će se moći iskrcati i doći svojim obiteljima. U tim novim neprilikama zazivamo pomoć s Neba, od svemogućeg Boga po zagovoru svetog Nikole kome se pomorci i ribari stoljećima utječu. Sveti Nikola, čuvaj naše pomorce i ribare. Neka na njihovim usnama i u srcu budu iskrene molitve Bogu po tvojem zagovoru. Izbavi ih iz nevera na morima i svim drugim neverama života. Svojim zagovorom kod Boga svemogućeg isprosi milost da se skrate dani ovih iskušenja, ove epidemije, kako bi se život mogao nastaviti normalnim tijekom i u miru, da se vrate obzori nade, kako u molitvi Gospi od brze pomoći moli papa Franjo. Čestitam svim ljudima od mora dan svetoga Nikole i želim vam blagoslovljenu plovidbu – stoji u čestitci biskupa Rogića.
Vlč. Antun Pećar preminuo je u srijedu, 2. prosinca, u 70. godini života i 40. godini svećeništva. Bio je svećenik Zadarske nadbiskupije na službi u Sisačkoj biskupiji.
Rodio se 13. lipnja 1951. u Gornjoj Jelenskoj od oca Antuna i majke Elizabete rođ. Trstenjak. Osnovnu školu pohađao je u Ivanić-Gradu, a srednju školu u Zagrebu. Teologiju je studirao na sveučilištu La Pierre Qui Virre u Francuskoj i na Filozofsko-teološkom institutu u Zagrebu. Osim teologije, studirao je i duhovnost u KBR-u, u Remetama u Zagrebu.
Za svećenika je zaređen u Beogradu, 10. svibnja 1981. godine. Na službi je bio u Beogradu, u župi Krista Kralja (1981. – 1985. i 1988. – 1991.), Boru (1985. – 1988.) i Nišu (1991. – 2002.). Bio je direktor Caritasa Beogradske nadbiskupije (1989.) i direktor Caritasa Jugoslavije (1994.). Potom je bio župni suradnik i kapelan kod benediktinki na Pagu (2002. – 2008.) i Sutomišćici (2008. – 2016.) te župnik župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pokupskom (2016. – 2020.) i supsidijar u Župi sv. Petra ap. u Ivanić-Gradu (2020.).
Sprovod vlč. Antuna bit će u subotu, 5. prosinca, u 12 sati, na Gradskome groblju u Ivanić-Gradu, a nakon sprovoda će u župnoj crkvi biti služena sveta misa zadušnica.
