Traži

Đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić Đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić 

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

U Biskupskom domu u Požegi prošloga je petka (23. listopada) održana 50. skupština biskupa Đakovačko-osječke crkvene pokrajine, kojom je predsjedao đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić.

Vedran Šmitran - Zagreb

U Biskupskom domu u Požegi prošloga je petka (23. listopada) održana 50. skupština biskupa Đakovačko-osječke crkvene pokrajine, kojom je predsjedao đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić.

Dobrodošlicu nazočnima uputio je biskup domaćin Antun Škvorčević koji je – uz brojne događaje koji čine snažan duhovni dinamizam požeške mjesne Crkve – istaknuo eklezijalno značenje nedavnoga posjeta apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj nadbiskupa Giorgia Lingue. Prigodom pohoda Požeškoj biskupiji apostolski nuncij je u Jasenovcu i Staroj Gradiški molio za žrtve totalitarnih režima u zajedništvu s biskupom domaćinom i pakračko-slavonskim episkopom Jovanom Ćulibrkom te predvodio euharistijsko slavlje na svetkovinu sv. Terezije u požeškoj katedrali, svjedočeći tako posebnu blizinu pape Franje i povezanost Požeške mjesne Crkve s općom Crkvom – istaknuo je biskup Škvorčević.

Zahvaljujući na riječi dobrodošlice, nadbiskup metropolit Đuro Hranić čestitao je biskupu Antunu, svećenicima i vjernicima Požeške biskupije, koji su svojim djelovanjem pridonijeli rastu te mlade mjesne Crkve, kao i na mnogim dostignućima koja je ona u kratkom vremenu svoga postojanja ostvarila te postala snažan duhovni čimbenik na mnogim razinama života naših slavonskih prostora i šire. Okupili smo se na malome jubileju – 50. skupštini – sa zahvalnošću za sva zajednička pastoralna promišljanja i nastojanja tijekom minulih 12 godina od osnutka Đakovačko-osječke crkvene pokrajine – kazao je nadbiskup Hranić.

Osvrnuvši se na proteklo vrijeme, osobito na doba obustave okupljanja vjernika, biskupi su izrazili svoje uvjerenje kako nas posebne okolnosti u kojima se nalazimo snažno potiču da se ne bavimo dokidanjem onoga što je bit našega crkvenog poslanja, nego da ga nastojimo prilagoditi okolnostima, poštujući sve mjere opreza. Osvrnuli su se na različite inicijative koje potvrđuju kako je i u sadašnjim okolnostima moguće pastoralno djelovati, napose u organiziranju svete mise i slavlja svetih sakramenata te priprave djece i mladih za prvu pričest i svetu potvrdu, pri čemu je spomenuto osobito iskustvo Požeške biskupije s online župnim katehezama. Biskupi su također razmotrili trajno povećavanje broja zaraženih osoba, iskazavši svoju posebnu pastirsku blizinu i molitvenu potporu svim zdravstvenim djelatnicima i bolesnicima, ali i složivši se u stajalištu da vjernicima treba omogućiti život po vjeri sukladno načelu ništa ne dokidati, nego prilagoditi okolnostima.

Prethodnoga dana, 22. listopada, na blagdan utemeljitelja Požeške biskupije sv. pape Ivana Pavla II., svečanu euharistiju u požeškoj katedrali predslavio je domaći biskup Antun Škvorčević.

Ispunio je jedno stoljeće svojom vjernošću Bogu, snagom svoga duha u služenju čovjeku. Svoju blizinu iskazivao je, osobito u vrijeme svoje papinske službe, i nama u Hrvatskoj na različite načine, a jedna od njegovih posebnih blizina jest i utemeljenje naše Požeške biskupije. Želimo mu danas izreći zahvalnost za sve dobro, lijepo i plemenito što smo za njegova zemaljskog života od njega primali, i moliti ga da nas prati iz nebeske domovine u našim sadašnjim nastojanjima, ponajprije oko vjernosti Bogu, a onda u nastojanjima da očuvamo svoje zdravlje u trenutačnim okolnostima pandemije – kazao je požeški biskup, uvodeći okupljene u misno slavlje.

Komentirajući u propovijedi Isusov govor u kojemu nabraja tko se od koga odijelio i tko se s kime sukobio, kazao je kako bismo mogli dodati one koji se u našoj sredini međusobno dijele i prepiru, počevši od Predsjednika države i Premijera, pa nadalje. No, bilo bi to banaliziranje evanđelja – ustvrdio je biskup – te pozvao da se umjesto govora o podjelama radije usredotočimo na Isusovu riječ: „Oganj dođoh baciti na zemlju pa što hoću ako je već planuo!“ Oganj o kojemu Isus govori jest oganj njegove vjernosti poslanju koje je primio od Oca i dovršio svojom mukom i smrću na križu, čime nam je posvjedočio da se radikalnim putem vjernosti Bogu događaju preokreti u našim osobnim životima i u povijesti čovječanstva. Isus nas ne poziva da dižemo revolucije i nasilnim putem mijenjamo ljudsko društvo i povijest, ali nas niti ne zavarava pacifizmom koji nije djelovanje u prilog istinskoga mira. Kad Isus kaže da nije došao donijeti mir na zemlji, nego razdjeljenje, to znači da njegov mir nije utvrđivanje ljudskog postojanja u stanju mirovanja, nego onaj mir koji se ostvaruje kroz cjelovitu pripadnost Bogu – zaključio je požeški biskup.

Isječak iz dokumentarnog filma 'Francesco', u kojemu je Papa pozvao na stvaranje zakonskog okvira za istospolne parove te kazao kako homoseksualci 'imaju pravo na obitelj', izazvao je veliko zanimanje medija koji su to protumačili kao Papino podržavanje istospolnih brakova. Za „Laudato TV“ situaciju je prokomentirao Papin izaslanik u Republici Hrvatskoj apostolski nuncij nadbiskup Giorgio Lingua.

Pojasnio je kako na temelju Papine izjave treba razlikovati dva gledišta.

Prvo gledište odnosi se na osobe s homoseksualnom orijentacijom, koje imaju pravo na obitelj u smislu da roditelji ne smiju izbaciti iz kuće dijete kad otkriju da ima homoseksualne sklonosti. To je prvo gledište. Drugo gledište odnosi se na mogućnost stvaranja jedne nove obitelji. To Papa ne kaže. Dapače, koristi termin građanske zajednice – istospolno partnerstvo – kako ne bi koristio termin brak – istaknuo je nadbiskup Lingua, dodavši kako je to u skladu s onim što je Papa više puta rekao – da je brak moguć samo između muškarca i žene.

Preč. Andrija Jagečić-Boltek, umirovljeni svećenik Varaždinske biskupije, začasni kanonik Čazmansko-varaždinskog zbornog kaptola Duha Svetoga, preminuo je 23. listopada u Varaždinu nakon duge i teške bolesti, okrijepljen svetim sakramentima, u 85. godini života i 60. godini svećeništva.

Andrija Jagečić-Boltek rođen je 22. studenog 1935. godine u Oroslavlju, a za svećenika je zaređen 29. lipnja 1961. godine u Zagrebu. Nakon kapelanske službe u župi Kutjevo od 1962.-1963.godine, djelovao je u župama Stražeman (1963.-1972.), Varaždinske Toplice (1972.-2001.) te kao dušobrižnik u bolnici Varaždinske Toplice do 2016. godine, kada je umirovljen.

Obred sprovoda bit će na Varaždinskom groblju u utorak, 27. listopada, u 14 sati, a sveta misa zadušnica nakon sprovoda, u crkvi Dobrog Pastira u Varaždinu. 

Ovdje poslušajte prilog: O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
26 listopada 2020, 13:46