Traži

Vatican News
kardinal José Tolentino Calaça de Mendonça kardinal José Tolentino Calaça de Mendonça   (@VaticanMedia)

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

Prigodom ovoga visokog Jubileja Split je pohodio arhivist i bibliotekar svete Rimske Crkve kardinal José Tolentino Calaça de Mendonça koji je na svečanoj akademiji uoči samoga blagdana održao predavanje „Sveti Jeronim i Vatikanska apostolska biblioteka“.

Vedran Šmitran - Zagreb

Trebamo nove prevoditelje kršćanstva u nove jezike i izričaje sadašnjosti, kao što je i sveti Jeronim bio u svoje vrijeme – središnja je poruka proslave Jubileja – 1600. obljetnice smrti sv. Jeronima – koji je Splitsko-makarska nadbiskupija, zajedno sa Splitsko-dalmatinskom županijom, proslavila bogatim nizom događanja od 24. do 30. rujna.

Prigodom ovoga visokog Jubileja Split je pohodio arhivist i bibliotekar svete Rimske Crkve kardinal José Tolentino Calaça de Mendonça koji je na svečanoj akademiji uoči samoga blagdana održao predavanje „Sveti Jeronim i Vatikanska apostolska biblioteka“. Jedan od načina proslave 16 stoljeća od smrti sv. Jeronima je pokušaj da se izmjeri opstojnost njegova djela i sjećanje na njega u životu ljudi i institucija, posebno u velikim institucijama kršćanske kulture. Trebamo se zapitati: osim što je bedem kulture u prošlosti, je li Jeronim još uvijek učinkoviti nadahnitelj naše sadašnjosti – upitao je kardinal, dodavši kako je među tolikim pohvalama i naslovima koji se s pravom pripisuju velikom svetom Jeronimu, jedna od najljepših ona ‘Bibliotheca Ecclesiae matris – Biblioteka majke Crkve’. Sa svom preciznošću možemo reći kako Jeronim nije bio samo jedan od najvećih promicatelja knjižnica, prepoznajući im životnu važnost za kršćanstvo već da je on sam veličanstvena ‘Biblioteka Crkve’; trajna biblioteka koja i poslije šesnaest stoljeća nastavlja učiti nas što znači ljubav prema Kristu i njegovoj Riječi – zaključio je kardinal Tolentino.

Među brojnim događanjima koja su obilježila ovaj Jubilej svakako valja istaknuti da je jučer – na sam blagdan – u Palači Skočibučić-Lukaris otvorena Riznica splitske katedrale.

Blago naših riznica nema samo sebi svrhu niti materijalnu vrijednost, već ima zadatak pričati nam povijest, oplemenjivati našu sadašnjost i nadahnjivati budućnost. Kako bi stoljećima prikupljano blago ispunilo svoju svrhu, mi ga danas, nakon više od desetljeća pripreme i radova, otvaramo i pokazujemo javnosti u novoj Riznici splitske katedrale. Ovo mjesto je domovina sv. Jeronima, Salona je njegov glavni grad, a to je danas u tom kontinuitetu grad Split. No, čovjek je najosobniji u onome što radi, a naša riznica čuva Jeronimovo najdraže djelo – prijevod Svetoga pisma na latinski – Vulgatu – istaknuo je tom prigodom splitsko-makarski nadbiskup metropolit Marin Barišić.

Proslava Jubileja jučer je zaključena svečanim misnim slavljem u novoj solinskoj crkvi Svete Obitelji koje je predslavio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić, a propovijed kardinala Tolentina preveo je i pročitao prof. dr. Marinko Vidović.

Kardinal je propovijed započeo tumačenjem o učeništvu, istaknuvši da se Isusov učenik ne rađa u laboratoriju, kao neki unaprijed i automatski izrađen proizvod. Kršćanin živi u trajnom procesu oblikovanja. Za svetog Jeronima Kristovi učenici moraju živjeti ‘na izlazu’, kako se danas kaže, osjećajući se suodgovornima za izgradnju autentičnog humanizma. Upravo jer živi od bogoštovlja – kulta – i kršćanstvo je tvorac kulture. To predstavlja žuran izazov za današnju Crkvu: ne dopustiti smrt kršćanske kulture nego prenositi veliku kršćansku kulturnu baštinu na živ i privlačan način novim naraštajima. Trebamo nove prevoditelje kršćanstva u nove jezike i izričaje sadašnjosti, kao što je i sveti Jeronim bio u svoje vrijeme – poručio je kardinal Tolentino te upozorio da kršćanstvo mora znati bolje aktivirati kulturalno posredništvo: u suprotnom, ostat će samo u crkvama i sakristijama, izgubit će svoje mjesto u javnom prostoru. Treba vrednovati kulturnu kršćansku baštinu, njezine biblioteke, njezine genijalne mislitelje i pisce. Svetoga se Jeronima ne može svesti na osobu na koju se pozivamo zbog njegove učenosti i u kontekstu povijesti knjige i prijevoda. Jeronim treba biti nadahnuće, uzor, jako svjedočanstvo koje danas treba iznova slušati i koje nas pokreće da se s najvećom ozbiljnošću sučelimo s pitanjem: što znači živjeti kao Kristov učenik u 21. stoljeću – poručio je kardinal Tolentino.

Na kraju misnoga slavlja prigodnu riječ uputio je nadbiskup Želimir Puljić. Podsjetio je da je sv. Jeronim živio u nemirnome vremenu, kad je Europu zadesila oluja seobe naroda, ali i brojna krivovjerja. Na svu sreću, Crkva je u tome vremenu iznjedrila ljude iznimnih moralnih i doktrinarnih vrlina, koji su znali prepoznati zablude i ukazati na cjelovitost vjere. Među njima je bio i sveti Jeronim koga je Crkva proglasila crkvenim naučiteljem – kazao je nadbiskup, istaknuvši da se Jeronim ubraja među one sinove Katoličke Crkve koji su na polju teologije i filozofije, znanosti i umjetnosti ostavili vidljivi pečat u svijetu. Lijepo je što su u Crkvi vjera i znanost, kultura, odgoj i umjetnost umješno i uspješno surađivali kroz stoljeća. Poželimo neka se taj duh suradnje nastavi i napreduje u našoj zemlji i diljem svijeta u ovo novo vrijeme – poručio je predsjednik HBK.

Svetkovina svetog Mihovila, zaštitnika grada Šibenika i Šibenske biskupije, proslavljena je 29. rujna svečanim misnim slavljem koje je na trgu pred šibenskom katedralom Sv. Jakova predvodio pomoćni zagrebački biskup Mijo Gorski.

U imenu svetog Mihovila – „Tko je kao Bog“ – sadržano je pitanje i odgovor. U imenu pitanju prepoznajemo divljenje svemogućem Bogu. Zajedno s anđelima divimo se Bogu zbog beskrajne ljubavi, a divljenje je izraz zahvalnosti za dar života. Život ljudski dar je stvarateljske Božje ljubavi i taj je dar jedinstven i neponovljiv – istaknuo je biskup Gorski te poručio da smo pozvani uzvratiti dar za dar, ljubav za ljubav, život za život. Čovjek je dar i mora postajati dar za druge – poručio je propovjednik.

Podsjetio je potom kako oporba Bogu traje od prije početka svijeta. Vidimo kako se nasuprot Bogu istine trajno pojavljuju stvarnosti koje glume boga: novac, vlast, sloboda bez odgovornosti, posjedovanje, pseudoznanost. Njima se sve žrtvuje – zdravlje i pamet, ukus i moral, a na kraju i ljudi, počevši od nerođenih pa do neizlječivo bolesnih. To je glavni kumir našega doba, a svako vrijeme ima svoje idole i svoje kumire koji prisvajaju Božja svojstva i zahtijevaju da se ljudi pred njima prostru. Mi znamo da se ni pred kim ne klanjamo osim pred Bogom i ni pred kim ne saginjemo svoju glavu osim u priznanju Božje veličine – poručio je biskup Mijo Gorski.

Primopredaja crkve Ranjenog Isusa u zagrebačkoj Ilici između Hrvatske dominikanske provincije i Zagrebačke nadbiskupije izvršena je u srijedu, 30. rujna – izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Na primopredaji su bili nazočni provincijal Hrvatske dominikanske provincije dr. fr. Slavko Slišković te uime Zagrebačke nadbiskupije generalni vikar Zagrebačke nadbiskupije i moderator Nadbiskupskoga duhovnog stola mons. Tomislav Subotičanec, ekonom Zagrebačke nadbiskupije preč. Tomica Šestak i kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog dr. Marijan Franjčić, novoimenovani rektor kapele.

Crkvu Ranjenog Isusa je prije 75 godina na upravu Hrvatskoj dominikanskoj provinciji povjerio tadašnji zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Nakon bombardiranja dominikanskoga samostana na Koloniji, kad su zagrebački dominikanci ostali bez životnoga i molitvenoga prostora, a smrtno su stradala osmorica redovnika, tadašnji zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac povjerio im je upravu te crkve. Bio je to znak očinske brige, bratske ljubavi i kršćanske solidarnosti sa stradalom redovničkom zajednicom – istaknuo je prigodom primopredaje provincijal fr. Slavko Slišković te nastavio: Kada je u ožujku ove godine Zagreb pogodio razorni potres središte grada ostalo je bez neoštećenih crkava, a teško je stradala i sama prvostolnica. Sve su ove crkve bile prepoznate kao mjesta redovitog ispovijedanja. Budući da je crkva Ranjenog Isusa pretrpjela tek manja oštećenja, u konzultaciji sa subraćom nisam dvojio kako je sada trenutak uzvratiti ljubav za ljubav te ponuditi Zagrebačkoj nadbiskupiji da iznova preuzme upravu nad njom i organizira primjerenu pastoralnu skrb za vjernike u središtu našega glavnog grada.

Provincijal Slišković zahvalio je Zagrebačkoj nadbiskupiji na povjerenju koje je iskazala dominikancima omogućivši im punih 75 godina djelovanja u toj crkvi, kao i sestrama dominikankama Kongregacije sv. Anđela Čuvara koje su vrijedno obnašale službu sakristanki kroz cijelo to vrijeme. Vjernicima je poručio da nastave dolaziti u tu crkvu i podupirati njezina rektora i sve one koji će ovdje pastoralno djelovati, kao i redovnice Kćeri Božje ljubavi koje preuzimaju sakristansku službu.

Ovdje poslušajte prilog: O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
01 listopada 2020, 13:45