Traži

Vatican News
Ekumenski patrijarh Bartolomej I. Ekumenski patrijarh Bartolomej I. 

Ekumenski patrijarh Bartolomej I. o enciklici "Fratelli tutti"

S carigradskim ekumenskim patrijarhom Bartolomejem I. o novoj enciklici pape Franje "Fratelli tutti", razgovarao je ravnatelj vatikanskog radija Andrea Tornielli. U intervjuu patrijarh Bartolomej I. je istaknuo da za kršćane braća nisu samo članovi Crkve, već i svi narodi. Riječ Božja preuzela je na sebe ljudsku narav i sve u sebi ujedinila. Kao što su sva ljudska bića Božja stvorenja, tako su i svi uključeni u naum spasenja.

Andrea Tornielli, Ivica Hadaš - Vatikan

Potpuno se slažemo s pozivom-izazovom pape Franje da napustimo ravnodušnost ili čak cinizam koji upravlja našim ekološkim, političkim, gospodarskim i društvenim životom općenito, kao čimbenicima usredotočenima na sebe i nezainteresiranima za drugoga i da sanjamo naš svijet kao ujedinjena ljudska obitelj – rekao je ekumenski patrijarh Bartolomej I., komentirajući u razgovoru za našu radijsku postaju encikliku pape Franje „Fratelli tutti“ i istaknuo – Svojim dubokim humanističkim, socijalnim i duhovnim osjećajem, Papa razaznaje i imenuje „sjene“ u suvremenom svijetu. Govorimo o „suvremenim grijesima“, pa i ako nam se sviđa istaknuti da se istočni grijeh nije dogodio u naše vrijeme i u naše doba. Nikako ne idealiziramo prošlost. Međutim, s pravom nas uznemiruje činjenica da su suvremena znanstvena i tehnička dostignuća ojačala čovjekovu oholost. Dostignuća znanosti ne odgovaraju niti su uklonila naša temeljna egzistencijalna traganja. Konstatiramo također da znanstvena saznanja ne poniru u dubine ljudske duše. Čovjek to zna, ali ponaša se kao da to ne zna.

Ekonomski razvoj nije smanjio jaz između bogatih i siromašnih – rekao je Bartolomej I. i napomenuo – Umjesto toga, na prvo je mjesto stavio profit na štetu zaštite slabih te doprinosi pogoršanju ekoloških problema. A politika je postala sluškinja gospodarstva. Ljudska prava i međunarodno pravo razrađeni su i služe u svrhe koje nisu povezane s pravdom, slobodom i mirom. Problem izbjeglica, terorizam, nasilje države, ponižavanje ljudskog dostojanstva, moderni oblici ropstva i epidemija bolesti Covid-19, sada stavljaju politiku pred nove odgovornosti i brišu njenu pragmatičnu logiku.

Ono što Crkva svojim životom u takvim okolnostima nudi jest zaokret prema onom „samo jedno je potrebno“, a to je ljubav, otvorenost prema drugome i kultura solidarnosti – rekao je patrijarh Bartolomej I. i primijetio – Pred modernim arogantnim „čovjekom-bogom“ propovijedamo „Bogočovjeka“. Suočeni s ekonomicizmom, otvaramo prostor ekološkoj ekonomiji i ekonomskoj aktivnosti koja se temelji na socijalnoj pravdi. Politici „prava jačega“ suprotstavljamo načelo poštovanja neotuđivih prava građanâ i međunarodnog prava. Kao odgovor na ekološku krizu pozvani smo poštovati stvorove, pozvani smo na jednostavnost i svijest o svojoj odgovornosti da sljedećem naraštaju predamo netaknutim prirodni svijet. Naš je napor da se suočimo s tim problemima prijeko potreban, no znamo da je onaj koji djeluje kroz nas Bog koji je prijatelj ljudi.

Kršćani su u prvoj Crkvi jedni druge nazivali „braćom“ – rekao je ekumenski patrijarh Bartolomej I. i protumačio – To duhovno i na Krista usredotočeno bratstvo dublje je od prirodnog srodstva. Međutim, za kršćane braća nisu samo članovi Crkve, već i svi narodi. Riječ Božja preuzela je na sebe ljudsku narav i sve u sebi ujedinila. Kao što su sva ljudska bića Božja stvorenja, tako su i svi uključeni u naum spasenja. Ljubav vjernika nema granica. Naime, obuhvaća sav stvoreni svijet, to je „izgaranje srca za sva stvorenja“. Ljubav prema braći uvijek je neusporediva. To nije apstraktni osjećaj suosjećanja s čovječanstvom koji obično ignorira bližnjega. Dimenzija osobnog zajedništva i bratstva ono je po čemu se kršćanska ljubav i bratstvo razlikuju od apstraktnog humanizma – rekao je među ostalim patrijarh Bartolomej I.

21 listopada 2020, 14:08