Traži

Vatican News
Mrlje nafte u moru oko Mauricijusa Mrlje nafte u moru oko Mauricijusa  (AFP or licensors)

Kardinal Piat: Promijenimo svoje ponašanje slušajući vapaj Zemlje

Uz veliku zahvalnost papi Franji zbog apela koji je uputio za Mauricijus u nedjeljnom nagovoru, biskup Port-Louisa osvrnuo se na katastrofu prouzročenu izlijevanjem nafte u more u blizini tog otoka

Gabriella Ceraso - Vatikan; Ivana Čičmir - Split

Više od 1000 tona sirove nafte izlilo se u prirodni raj dragocjene biološke raznolikosti. Šteta je to za gospodarstvo, okoliš, te društvo u mjestu poput otoka Mauricijusa, gdje većina stanovništva živi od ribolova i turizma, a bogatstvo je u rukama nekolicine. To je slika tog otoka u Indijskom oceanu, nešto više od mjesec dana nakon nesreće u kojoj se japanski tanker MV Wakashio s 3800 tona goriva i 200 tona dizela nasukao na zaštićenom mjestu Pointe d'Esny, u blizini morskog parka Blue Bay.

Neposredno nakon katastrofe, slijedom koje su se uključili stručnjaci iz raznih dijelova svijeta, biskup glavnoga grada Port-Louisa, kardinal Maurice Piat, pozvao je sve da se "probude" vođeni "dobrom ekološkom savješću". Osvrnuo se i na Papin apel koji je uputio u nedjelju, u podnevnom nagovoru, za taj otok koji se nizom inicijativa, i posebno uključujući mlade, pripremao za „Vrijeme stvorenoga“, koje traje od 1. rujna do 4. listopada. To je ujedno bio i odgovor Svetom Ocu na njegov poziv na molitvu i djelovanje u zaštiti našeg zajedničkog doma.

U razgovoru za našu radijsku postaju kardinal je rekao da već tijekom brojnih mjeseci, u vrijeme pandemije bolesti Covid-19, djeluje grupa redovnika koja se snažno zauzima za ekologiju i zaštitu stvorenog, te u promicanju prakse koja zaista poštuje sve stvoreno i okoliš. Osvrnuvši se pak na koncert, održan u Port-Louisu u okviru Jubileja Zemlje, napomenuo je da je bio dio niza koncerata organiziranih u raznim dijelovima otoka. Taj je bio u katedrali, a organizirali su ga mladi, od kojih su neki snažno uključeni u aktivnosti poput organskog uzgoja, s ciljem prehrambene samodostatnosti budući da se ovdje, na otoku, uglavnom živi od uvoza hrane.

Istaknuo je, osim toga, da prije svega žele promicati aktivnosti koje uče mlade ljude o različitim prehrambenim kulturama i praksama kako bi reagirali na nastalu situaciju. Također, započeli su dosta raditi na podizanju svijesti protiv, primjerice, plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu koji završe u morima i na plažama. Na primjer, na Mauricijusu proizvode oko 100 milijuna plastičnih boca godišnje – a to je golema količina. Uz to, kardinal je napomenuo i da žele potaknuti Vladu da donese zakone o upotrebi plastike koja postaje velika prijetnja zemlji i moru.

Upravo su zbog toga organizirali koncert. Sveukupno će biti šest glazbenih događaja, zajedno s promocijom koja se već radi u katoličkim školama s tematikom ekološkog obrazovanja, obrazovanja za poštovanje vegetacije, mudre upotrebe vode i bez rasipanja, te promicanja novog načina djelovanja.

Kardinal je iskazao zahvalnost Papi zato što je progovorio o velikoj ekološkoj katastrofi otoka Mauricijusa, koja je pogodila jednu od najljepših laguna južnog područja, zbog izlijevanja nafte iz broda koji se nasukao na koraljni greben. Stanovnici otoka Mauricijusa snažno su se zauzeli, te dragovoljno i velikodušno nastojali očistiti to područje, no, nažalost, učinjena je velika šteta, a ribari koji žive na obali vrlo su potreseni budući da je njihov život u potpunosti vezan uz more.     

Poremećeni su, osim toga, i životi ljudi koji žive na otoku zbog pojave neugodnih mirisa. Svi smo tužni, a neki su i ljuti što je uopće takvom brodu bilo omogućeno približavanje i što nitko nije odmah reagirao – rekao je kardinal. Na blagdan zaštitnika otoka, posvetili smo trenutak za zajedničku molitvu za ono što se dogodilo te kako bismo uputili zaziv za zaštitu naše zemlje.

Kardinal Piat je uvjeren da će se ribolov i turizam oporaviti, ali da će zasigurno trebati 4 do 5 godina za obnovu zemlje, dok će turizam i ribolov zbog toga biti na čekanju, a u zemlji brojne obitelji ovise upravo o tim sektorima. Riječ je o zaista velikoj kušnji za cijelu državu i brojne obitelji na toj strani otoka.

Upućujući na kraju nekoliko riječi vezano uz razdoblje „Vremena stvorenog“, kardinal je istaknuo da danas svugdje na svijetu imamo veliku odgovornost pred Bogom, kao što govori i sam Papa, da slušamo Zemljine vapaje, kao i vapaje siromašnih. Ovdje, naša laguna, naša zemlja i naše more, vapili su prilikom izlijevanja nafte koje je oštetilo veliki dio teritorija. Shvatili smo tako do čega može dovesti nepoštovanje stvorenoga – napomenuo je kardinal Piat te pozvao sve, gdje god se nalazili, da promijene, ne samo svoj način djelovanja, već i način razmišljanja i pozornosti prema tom velikom Božjem daru koji je naš zajednički dom.

03 rujna 2020, 15:45