Traži

Vatican News
Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, nadbiskup Giorgio Lingua Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, nadbiskup Giorgio Lingua 

Iz života Crkve u Hrvatskoj

Ludbreg je jučer proslavio godišnju svetkovinu "Svetu nedjelju". Glavni služitelj središnjeg euharistijskog slavlja u svetištu Predragocjene Krvi Kristove bio je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua.

Neno Kužina - Zagreb

Ludbreg je jučer proslavio godišnju svetkovinu "Svetu nedjelju". Glavni služitelj središnjeg euharistijskog slavlja u svetištu Predragocjene Krvi Kristove bio je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua. Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner u pozdravnoj riječi podsjetio je na svoju poruku na istom mjestu prije dvije godine kada je rekao da želje i molitve s tog svetog mjesta upućuje za „zajednički angažman Hrvatskog sabora i Crkve na obnovi toliko potrebnog zajedništva hrvatskih građana, posebno kroz obnovu duha ljubavi, suosjećanja i konkretnim djelima iskazane solidarnosti sa svima, a osobito onim najpotrebitijim u hrvatskom društvu“. Biskup domaćin Bože Radoš kazao je okupljenima kako se nalaze u svetištu koje već više od šest stoljeća priča o čudu Krvi Kristove, a zemaljske putnike „poziva da osjetimo toplinu Krvi Kristove, da sami postanemo dio Kristovoga krvotoka“. Na početku homilije nadbiskup Lingua rekao je kako je veoma sretan i počašćen što slavi svetkovinu „Svete nedjelje“, u spomen na veliko čudo koje se dogodilo prije više od 600 godina, kada je jedan svećenik, slaveći svetu misu, posumnjao u stvarnu Kristovu prisutnost u posvećenom kruhu i vinu. Gospodin je pohitao u susret njegovoj nevjeri i na vidljiv je način, a ne samo za oči vjere, kako to obično biva, vino u kaležu pretvorio u krv. Svećenik je relikviju zazidao iza oltara i o tom je čudu, koje je tajio čitavog života, progovorio tek na smrtnoj postelji. Kada se vijest proširila, potaknuti radoznalošću i pobožnošću, vjernici su ovdje počeli hodočastiti. Sveta Stolica se odmah zanimala za taj fenomen i relikvija je odnesena u Rim, gdje je ostala nekoliko godina. Nakon što je komisija istražila taj događaj, i s time povezana ozdravljenja, papa Julije II. izjasnio se pozitivno o tom čudu. 14. travnja 1513. godine, papa Lav X. izdao je Bulu kojom je dopustio štovanje relikvije. I to nam govori o posebnoj povezanosti između vjere hrvatskoga naroda i rimskih papa. Kao predstavnik Svetoga Oca imam zadatak nastaviti i po mogućnosti ojačati tu čvrstu vezu između Svete Stolice i Crkve ove zemlje, kako bi zadržala svoje duboke katoličke korijene i da dalje raste bujno stablo vjere“. „U sadašnjim okolnostima, u godini kada je nova pandemija pogodila cijeli svijet, ova pobožnost Krvi Kristovoj poprima posebno značenje. Zato vas pozivam da danas nadasve molimo za sve žrtve koronavirusa, za njihove obitelji i da se umnoži naša vjera u providnost Boga koji svoj narod ne napušta u trenutku kušnje“. Glavni služitelj presvete euharistije naglasio je kako nam Kristova žrtva donosi pomirenje i čini nas Božjom obitelji. „To je snaga Kristove krvi. Ne dopustimo da zbog naših međusobnih podjela i razmirica njegova žrtva ostane za nas uzaludna. Nemojmo odavde otići bez čvrste odluke da ćemo sve učiniti za mir i pomirenje u našim obiteljima, među našim najbližima, u našoj okolini, kao i u cjelokupnom društvu. Neka nas Kristova krv koju ovdje štujemo uvijek podsjeća na visoku cijenu koja je dana za naše otkupljenje i pomirenje s Bogom i ljudima“, zaključio je nadbiskup Lingua.

Splitsko-makarski nadbiskup metropolit Marin Barišić služio je u subotu, 5. rujna, misu posvete novoizgrađene crkve Svete Obitelji u Prasvetištu Gospe od Otoka u Solinu. U koncelebraciji su bili predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić, nadbiskup koadjutor i generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije Dražen Kutleša, šibenski biskup Tomislav Rogić, imenovani mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj Hvarske biskupije Petar Palić, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Marko Mrše, generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidović, pastoralni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Nediljko Ante Ančić, župnik Župe Gospe od Otoka don Ranko Vidović, župni vikar don Ivan Odrljin, dekani, župnici te drugi svećenici. Pozdravivši uime nadbiskupa Barišića uvažene goste i vjernički puk, generalni vikar mons. Miroslav Vidović je rekao: “Neizmjerna radost je biti večeras ovdje jer se nalazimo na mjestu čežnje tolikih naših predaka, nalazimo se na mjestu narodnog pokrštenja, na mjestu koje čuva povijest dobrih i pobožnih hrvatskih kraljeva i kraljica, na Gospinom Otoku gdje su hodočastili sveci od kojih ću istaknuti samo svetog Ivana Pavla II. i sv. Majku Tereziju iz Kalkute, čiji spomen upravo danas slavimo. Nalazimo se u crkvi koju smo dugo čekali, ne samo zadnjih sedam godina, već i gotovo čitavo stoljeće. Zato smatram da živimo povlaštene trenutke povijesti“. „Na ovom svetom tlu Lijepe naše, na tlu naše kolijevke i krstionice, formiranja nacionalnog identiteta i rađanja radosti zbog pripadnosti Katoličkoj Crkvi, mjestu gdje smo počeli proslavu 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata, konačno posvećujemo novoizgrađenu crkvu”, kazao je nadbiskup Barišić u uvodnom dijelu homilije, dodavši “da je ova crkva znak zahvalnosti za 14 stoljeća hrvatskog rodoslovlja te put i nada naše budućnosti”. “U ocrtanim biblijskim događajima prepoznajemo sebe i svu stvarnost naših obitelji u izazovima, padovima i izgubljenostima, ali ipak u nadi i radosti spasenja“. Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić poručio je: “Zahvalni smo Bogu za ovaj kutak zemlje koji zbog osobitih prirodnih ljepota nazvasmo Lijepom našom. Našim očevima dugujemo osobitu zahvalnost što nam namriješe ovu didovinu prepoznatljivu po znakovitom tropletu vjernosti Bogu, Crkvi Katoličkoj i grudi hrvatskoj“. Natječaj za idejni projekt nove crkve na Gospinom Otoku u Solinu proveden je 2009. godine. Kao najbolje rješenje izabran je projekt arhitekta Viktora Vrečka. Glavni projektant je Gordan Resan, a projektant konstrukcije Milan Crnogorac. Za teološko-umjetničko uređenje unutrašnjosti crkve zadužen je bio jedan od najboljih suvremenih sakralnih umjetnika, slikar i kipar o. Marko Rupnik.

Jubilarnim 25. hodočašćem u Zrin, 5. rujna obilježena je 77. obljetnica stradanja stanovnika tog povijesnog hrvatskog mjesta. Program je počeo molitvom i blagoslovom novopostavljenog križa u središtu mjesta, dar najstarijeg živućeg Zrinjana Andrije Feketića. Glavni služitelj euharistijskog slavlja ispred spomen-crkve Našašća sv. Križa bio je gospićko-senjski biskup Zdenko Križić, u zajedništvu s krčkim biskupom Ivicom Petanjkom, sisačkim biskupom Vladom Košićem, generalnim vikarom i ravnateljem Zaklade za obnovu crkve u Zrinu mons. Markom Cvitkušićem, biskupijskim ekonomom mons. Zdravkom Novakom, domaćim župnikom vlč. Stjepanom Filipcem i desetak svećenika. Sve okupljene, a posebno Zrinjane i potomke prognanih koji ovdje oplakuju svoje najmilije, pozdravio je biskup Košić. “Vi te događaje stradanja Zrina iz 1943. pamtite, ni zbog koje druge želje nego da ih se ne zaboravi. Vi dolazite ovamo moliti za poginule jer su to vaši djedovi, stričevi, ujaci, vaše majke i bake, vaša braća i sestre. Oni koji su spalili Zrin, pobili trećinu njegovih stanovnika i preostale protjerali, oduzeli vam svu imovinu koju do dana današnjega nijedna vlast nije smatrala svojom dužnošću da vam je vrati”. U homiliji biskup Križić je ustvrdio: “Nevine žrtve i nakon ubojstva ostaju žive. Te žrtve žive u sjećanju i svijesti ljudi bez obzira na to što ubojice učine sve da se spomen na njih potpuno zatre.“Krv žrtava stalno viče prema nebu, od one prve u povijesti čovječanstva, Abelove, pa do svake sljedeće kroz cijelu povijest. Na neke žrtve ljudi možda i mogu zaboraviti, ali Bog ne. Riječi zahvale u ime Zrinjana izrekao je biskup Petanjak. “Onaj koji čini zlo sam je sebe osudio, ne treba mu veće osude od onoga što više nigdje mira nema i što ga njegovo zlo, kamo god ide, prati“, prenijela je IKA.

Članice Družbe sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga 5. rujna proslavile su 175. obljetnicu dolaska prvih sestara milosrdnica u Zagreb. Bilo je to na molbu tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa Jurja Haulika, kada je iz austrijskog Tirola u Hrvatsku došlo šest sestara s vjerom i željom da pridonesu vjerskoj, kulturnoj i gospodarskoj obnovi hrvatskoga naroda. Malo sjeme milosrdne ljubavi izraslo je u veliko stablo Vinkovih milosrdnica koje je svoje grane pružilo i izvan granica Domovine, sve do Salomonskih Otoka. Kroz tu dugu i vinkovskom karizmom protkanu povijest sestre su razvile veliku socijalno-karitativnu i odgojno-obrazovnu djelatnost gradeći bolnice i domove za njegu bolesnika i staraca, otvarajući dječje vrtiće, pučke škole, dječje domove i razne stručne škole za odgoj djece i mladeži. Zahvalno misno slavlje služio je zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško koji je zahvalio vrhovnoj poglavarici s. Miroslavi Bradica, usporedivši današnje izvanjske okolnosti pandemije u kojoj živimo sa sličnošću vremena dolaska prvih šest sestara milosrdnica u Zagreb, u Hrvatsku. “Neobična je ta podudarnost koja jača u nama svijest da je Crkva već živjela slične zemaljske zaprjeke, što nas ohrabruje da se i danas oslanjamo na snagu malenosti i slabosti”. „Milosrdnice su u mnogočemu oblikovale našu nadbiskupiju, Zagreb, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu. Zbog plodova koje su donosile bile su hvaljene, tražene i poštovane, ali zbog ostajanja u Kristovoj ljubavi, često su bile osporavane, progonjene, blaćene, ubijane“, riječi su biskupa Šaška.

U predvečerje 29. obljetnice ubojstva 24 civila iz Četekovca, Čojluga i Balinaca, požeški biskup Antun Škvorčević služio je 3. rujna misno slavlje u crkvi sv. Terezije Avilske u Mikleušu, filijali župe Nova Bukovica, koja se nalazi u blizini spomenutih naselja. Naglasio je kako čisto ljudsko sjećanje na naše poginule ostaje nemoćno pred nasiljem i smrću i da jedino njihov spomen u Isusu Kristu, pobjedniku nad zlom i smrću, ima pravi smisao jer ih promatramo u konačnom stanju što im ga nije dodijelila ljudska mržnja, nego ljubav jača od smrti, pobjednica u vječnosti.

Na blagdan mučeništva Isusova preteče, svetog Ivana Krstitelja, u romskom naselju Gornje i Donje Vratno na području župe Petrijanec 29. kolovoza blagoslovljena je novoizgrađena kapela i pastoralno-misijski centar "Sveti Ivan Krstitelj". Presvetu euharistiju služio je domaći sin, sisački biskup Vlado Košić. Sudjelovali su predstavnici Suverenog viteškog malteškog reda, donatora izgradnje Centra, predstavnici lokalne vlasti i stanovnici romskog naselja. “Svi smo, i Hrvati i Romi i svi koji u Isusa vjeruju, prijatelji jer svi smo članovi jedne Crkve Božje, vjerujemo Isusu Kristu, njemu se molimo i sigurno onda idemo putem života bez obzira na mučeništva, križeve i različite druge nevolje koje moramo proći, da bismo po križu došli do Uskrsa”, naglasio je biskup Košić.

Preč. Mario Kopjar, autor idejnog rješenja nacrta Centra, pročitao je pismo prefekta Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja kardinala Turksona, u kojem stoji: “Sveti Otac se nada da će Centar predstavljati privilegirano mjesto na kojem Crkva može s ljubavlju pratiti cjelovit razvoj onih koji će imati koristi od obrazovnih, duhovnih i rekreativnih aktivnosti koje su u njoj organizirane i da će pružiti daljnju priliku za stvaranje jakih veza sa zajednicama koje žive na ovom području”. O zajedničkom pothvatu Malteškog reda i Varaždinske biskupije progovorio je, uime predstavnika Suverenog viteškog malteškog reda, grof Georg Eltz. Donatorima je u ime romske zajednice zahvalila maturantica Srednje medicinske škole Varaždin Andreja Oršoš: „Budite uvjereni da ćemo novu životnu priliku i potporu koju ste nam ponudili, darujući nam ovaj prekrasan Centar i kapelicu, znati iskreno poštovati i čuvati. U našem selu sve vrvi od života, od mladosti i iskrene želje da mi mladi imamo veće i bolje šanse od naših roditelja“. „Ovaj Centar omogućit će ovom naselju Gornje i Donje Vratno, pogotovo djeci da s prvim koracima upijaju Radosnu vijest: da ih Krist ljubi. Biskupija i cijela Crkva time ispunjava svoju osnovnu zadaću: svakom čovjeku donijeti evanđelje“, kazao je generalni vikar Varaždinske biskupije mons. Antun Perčić.

Ovdje poslušajte prilog: Iz života Crkve u Hrvatskoj
07 rujna 2020, 12:54