Traži

Vatican News
Knin, Hrvatska Knin, Hrvatska  (ANSA)

Iz života Crkve u Hrvatskoj

Crkva u Hrvatskoj 5. kolovoza molitvom se pridružila obilježavanju 25. obljetnice oslobođenja velikog dijela hrvatskih okupiranih područja u vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“. Središnja proslava održana je u Kninu gdje su predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković uputili snažne poruke mira i suživota.

Neno Kužina - Zagreb

Crkva u Hrvatskoj 5. kolovoza molitvom se pridružila obilježavanju 25. obljetnice oslobođenja velikog dijela hrvatskih okupiranih područja u vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja“. Središnja proslava održana je u Kninu gdje su predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković uputili snažne poruke mira i suživota. U crkvi Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta glavni služitelj zahvalne euharistije za dar slobode, u zajedništvu s vojnim ordinarijem Jurom Bogdanom, šibenskim biskupom Tomislavom Rogićem, zadarskim nadbiskupom i predsjednikom HBK Želimirom Puljićem, hvarskim biskupom i novoimenovnim biskupom mostarsko-duvanjskim Petrom Palićem, biskupom u miru Antom Ivasom, generalnim vikarom Vojnog ordinarijata don Markom Medom, provincijalom Provincije Presvetog Otkupitelja fra Markom Mršom, kninskim župnikom i dekanom fra Josipom Gotovcem i drugim svećenicima služio je splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić. U homiliji nadbiskup je naglasio: „Čude nas i zabrinjavaju neke pojave korova i šikarja u Lijepoj našoj: odnos broja rođenih i umrlih; starost stanovništva; napuštanje i odlazak mladih i obitelji u druge sredine; nezaposlenost i nedovoljna primanja; nepravde i pojave kriminala; neobrađena, zapuštena i šikarjem obrasla polja, pusta sela i sve manje mladih obitelji; podjele, sebičnost i svađe; urušeni domovi i krovovi, a korov i šikarje izrastaju i na ognjištima… Želim danas među tim pojavama spomenuti u šikarje obrasle domove i ognjišta izbjeglih građana Hrvatske srpske nacionalnosti, koji su prije svega žrtve velike, megalomanske i osvajačke politike, koja je njihove domove – voćnjake, pretvorila u ružno i pusto šikarje. Rat je poguba ljudske naravi. U ratu svi gubimo jer rat nikome nije brat. Bilo bi mi drago da se svi oni vrate na svoja ognjišta i u svoju domovinu Hrvatsku te svojim radom i poštenjem zajedničku Lijepu našu izgradimo još ljepšom. Na tom putu svima nam je potrebna istina, mir i pomirenje. Potrebno nam je svima obraćenje: vjernost Bogu i ljubav prema svakom čovjeku“, poruka je nadbiskupa Barišića. Nastavio je kako „Bog Otac – otac svih ljudi, u svojoj neizrecivoj ljubavi nikoga ne mrzi i ne odobrava mržnju. Reći: „Oče naš“, znači priznati i prihvatiti sve ljude svojom braćom i sestrama. Svijest da smo njegovi sinovi i kćeri temelj je naše uspješne pretvorbe šikarja u voćnjak društva Lijepe naše. Osobna i kolektivna memorija, kao i iskustvo podsjećaju nas da je opasno zanijekati Boga Oca ili ga zamijeniti nekim „horizontalnim očinstvom“: idolom, nacionalizmom, ideologijom. Propovjednik je primijetio kako „u svjetlu Božje riječi problem nedostatka kruha postaje problem svih nas, a ne samo onih koji oskudijevaju. Štoviše, Gospodin ono malo što imamo umnaža da svima bude dostatno. Pored tržišnih cijena zarade i zasluga, riječ Božja u naše odnose unosi besplatnost, sebedarnu ljubav, unosi istinu i pravdu, poštenje i solidarnost, mir i pomirenje. Primjer takve ljubavi su naši branitelji koji su za nas darovali svoj život. Svatko od nas i svi zajedno, u svojim ulogama, pozvani smo vjerovati i graditi voćnjak – bolje društvo Lijepe naše. Je li to moguće? Biološki gen kao i onaj milosni – krsni, gen kršćanske nade, ne daju mjesta beznađu i ravnodušnosti. Proroštvo voćnjaka traži zajedništvo s Bogom Ocem i naše međusobno. Traži obiteljske odnose, jer onaj koji sluša riječ Božju i vrši volju Očevu postaje brat, sestra i majka Sinu Božjemu, podsjeća nas Matej u svome evanđelju. Draga braćo i sestre, slaveći važne događaje na putu naše slobode, budimo ne samo dobri učenici memorije prošlosti, nego njenom snagom i mudrošću, postanimo još bolji radnici i suradnici budućnosti naše Domovine“, rekao je nadbiskup Barišić.

I u požeškoj katedrali biskup Antun Škvorčević služio je misu zahvalnicu za domovinu te za poginule i nestale hrvatske branitelje. „Dok se danas radujemo hrvatskoj slobodi i zahvaljujemo onima koji su je svojom hrabrošću i žrtvom omogućili, iskazujemo posebno poštovanje njihovima najbližima u čijim srcima braniteljski odlazak s ovoga svijeta još uvijek stvara prazninu i bol“. „Ne zaboravljamo u svojoj molitvi danas niti one koji su opredjeljenjem za nasilje, razaranje i progon nedužnih ljudi s njihovih ognjišta ugrozili našu zajedničku slobodu, uzrokovali mnoge nevolje pojedincima i skupinama, te nespremnošću za dijalog i kompromis stvorili stanje nepravde, koja je tražila rješenje i oružanim putem, noseći sa sobom i nova stradanja. U svoju molitvu s posebnim osjećajima uključujemo civilne žrtve – kako hrvatske, tako i srpske – radujući se što 25 godina nakon ratnih operacija, određeni javni dužnosnici očituju uvjerenje da nema drugog puta koji bi mogao stvoriti u Hrvatskoj razumijevanje i poštovanje među različitima i zajedništvo u izgradnji zajedničke domovine i društva, nego praštanje i pomirenje za koje je potrebna obostrana spremnost. Neka Bog mira i milosrđa, praštanja i pomirenja daruje uspjeh svim takvim plemenitim nastojanjima, a slomi otpore pojedinih pomućenih srdaca i savjesti, koje radi vlastita kratkoročnog dobitka drže narode u stanju mržnje i osvetničkih osjećaja. U nastavku homilije biskup je rekao: „Navedeni korak prema pomirenju zalog je pobjede nakon rata i Hrvatima i Srbima u Hrvatskoj, jer je utemeljen u Božjoj pobjedi, ostvarenoj za nas u Isusu Kristu, u njegovoj muci i smrti“. Biskup Škvorčević je podsjetio kako su u Požeškoj biskupiji rado prihvatili inicijativu sv. Ivana Pavla II. nazvanu Čišćenje povijesnog pamćenja i spomen mučenika. Molitvom, postom i drugim djelima pokore, kajanjem za počinjeno zlo i praštanjem pristupamo povijesnim događajima zla i nanesenim nepravdama. Na taj način oslobođeni osvetničkih namjera i mržnje promatramo čistim pogledom one koje je zlo ponizilo i ubilo, a Bog ih uzdigao u svoju pobjedu iznad svakog zla i smrti. U tom raspoloženju molimo Božje milosrđe i za one koji su nanosili zlo, kako bi i oni pronašli svoje dostojanstvo u Božjoj ljubavi većoj od zločina koje su počinili, riječi su požeškog biskupa koje je prenijala IKA.

 

Sisački biskup Vlado Košić služio je 5. kolovoza, u župnoj crkvi sv. Katarine u Komarevu, misno slavlje za Domovinu te sve poginule, umrle i nestale hrvatske branitelje i civile u Domovinskom ratu. „Oluja, kao vojno-redarstvena operacija Hrvatske vojske i Hrvatske policije, nije imala za cilj nikome nauditi niti ikoga poniziti. Ona je bila izraz volje i molitve svega hrvatskog naroda za slobodom i pravednošću. Ta sloboda i ta pravednost obuhvaćala je i pobunjene Srbe te im se jamčilo da, ako odustanu od svojih razaralačkih i destruktivnih namisli i djela, mogu ostati u Hrvatskoj i izgrađivati ju kao svoju domovinu“, naglasio je uz ostalo sisački biskup.

Na zagrebačkom groblju Miroševac u subotu, 8. kolovoza, bit će pokopan član Hrvatske salezijanske provincije sv. Ivana Bosca don Ivan Bolkovac koji je preminuo u 70. godini života. U crkvi Marije Pomoćnice na Knežiji služit će se misa zadušnica. Don Ivan je bio u pastoralnim službama ili kao župnik ili kao župni vikar. Gdje god je pastoralno djelovao ostavio je dojam predanog, te djeci, mladima i ljudima bliskog svećenika.

Ovdje poslušajte prilog: Iz života Crkve u Hrvatskoj
06 kolovoza 2020, 12:48