Traži

Vatican News
Bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak Bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak 

Iz života Crkve u Hrvatskoj

Visovac, Karin, Sumartin na Braču, Imotski, Slavonski Brod i Čakovec tek su neka od mjesta porcijunkulskog proštenja. U čakovečkoj Župi sv. Nikole biskupa svečanu euharistiju u povodu franjevačke svetkovine Gospe od Anđela služio je bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, u zajedništvu s generalnim vikarom Varaždinske biskupije Antunom Perčićem, gvardijanom i župnikom fra Željkom Železnjakom, fra Josipom Županom i fra Markom Pustišekom.

Neno Kužina - Zagreb

Danas se spominjemo prvog hrvatskog proglašenog blaženika, biskupa zagrebačkog, a potom biskupa u Luceri na talijanskom jugu, Augustina Kažotića  koji je rođen u Trogiru oko 1260-te. Njegovu nadarenost prepoznali su dominikanski poglavari pa su mu omogućili studij u Parizu, gdje se ističe na području filozofije, teologije, ali i prirodnih znanosti. Osobito ga štuju njegova subraća. Svečanu euharistiju u njemu posvećenoj crkvi na zagrebačkoj Pešćenici večeras služi provincijal Hrvatske dominikanske provincije fr. Slavko Slišković.

Visovac, Karin, Sumartin na Braču, Imotski, Slavonski Brod i Čakovec tek su neka od mjesta porcijunkulskog proštenja. U čakovečkoj Župi sv. Nikole biskupa  svečanu euharistiju u povodu franjevačke svetkovine Gospe od Anđela služio je bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, u zajedništvu s generalnim vikarom Varaždinske biskupije Antunom Perčićem, gvardijanom i župnikom fra Željkom Železnjakom, fra Josipom Županom i fra Markom Pustišekom. U svojoj homiliji biskup se prisjetio hodočašća u Asiz i dodao kako porcijunkulski oprost  koji se može zadobiti nije matematika, ni trgovina. “Milosrđe Božje je trajna prisutnost Božja u nama i zove nas da u tom oprostu doživimo njegovu blizinu i da mijenjamo svoje živote, da ih mijenjamo u onome u čemu su slabi, a da ih jačamo u onome u čemu su slični životu Kristovu, životu sv. Franje i mnogih svetaca koje poznajemo”. “Radi se o trajnom stanju u kojem nas Bog zove, u kojem nam oprašta ako dođemo k njemu i ako ga zamolimo da nam oprosti. No, to je i ljudsko iskustvo jer kao što Bog nama oprašta tako i nas zove da opraštamo jedni drugima, da oprostimo najprije sebi. Osvrćući se na trenutnu situaciju biskup Huzjak je rekao: “Kao što nas bolest koronavirusa  zatvara, tako nas Bog u isto vrijeme zove da se otvorimo milosti jer milost Božja nije opasna. Ona je zarazna, ali nije opasna. Ona je zapravo sigurnost života. I zato po nama i po našim životima, milost Božja i milosrđe i oprost trebaju ući u svijet”, dodao je biskup Huzjak, a prenijala IKA.

U Dalju je obilježena 29. obljetnica napada i okupacije Policijske postaje Dalj, u kojoj je tragično poginulo dvadeset hrvatskih policajaca, petnaest pripadnika Zbora narodne garde i četiri pripadnika Civilne zaštite. Toga dana, 1. kolovoza 1991., branitelji su pružali višesatni otpor nadmoćnom agresoru, svjesni da osvajanjem i padom policijske postaje pada u agresorske ruke cijeli Dalj. Nakon teških borbi, policijska postaja je zauzeta, a branitelji koji nisu stradali tijekom opsade su pogubljeni. Molitvu za poginule predvodio je vojni ordinarij u RH  Jure Bogdan. Po završetku komemorativnog programa, biskup je služio misu u dvorištu župne crkve sv. Josipa koja je tijekom Domovinskog rata bila razorena, a sadašnja je podignuta 2004. U homiliji je  govorio o mučeništvu svetog Ivana Krstitelja. „On je bio čovjek izgrađena značaja, jasnih načela, nepotkupljiv, svjestan uloge koja mu je dodijeljena. Govorio je iz uvjerenja, prenosio je Božju mudrost suvremenicima. Bio je čovjek ideala koji se sagibao samo pred Bogom. To ga je stajalo života. Povijest se ponavlja”, rekao je mons. Bogdan. “Kad se neke ideje, istine, pojedinci, skupine, narod ne mogu preodgojiti, eliminirati s javne scene i utjecaja na druge, upotrebljava se argumenat sile. Sila može trenutno pobijediti, ali ona nema budućnosti i ona nije rješenje. Snaga istine polagano izbija, probija se, kroči naprijed. Ranjeni, osakaćeni kipovi iz Dalja, pobuđuju u nama bolna sjećanja na dane Domovinskoga rata, agresije na Dalj, ubijanja, masakre, poginule, nestale. Novi kipovi, nova crkva podignuta iz pepela, zajednica Kristovih vjernika okupljenih oko oltara u Dalju na molitvu, očituju životnost i duhovnu snagu koja ima budućnost”, zaključio je vojni biskup.

Na svetkovinu sv. Ignacija, osnivača Družbe Isusove, u isusovačkoj crkvi Navještenja BDM u Opatiji svečano euharistijsko slavlje služio je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u zajedništvu sa zadarskim nadbiskupom i predsjednikom HBK Želimirom Puljićem, riječkim nadbiskupom i metropolitom Ivanom Devčićem i petnaestak svećenika. Bila je to ujedno proslava zlatnoga jubileja svećeništva isusovca o. Ignacija Čižmešije, koja se zbog Covida-19 nije mogla održati 5. srpnja u njegovu rodnom mjestu. Poglavar isusovačke zajednice u Opatiji p. Mirko Nikolić u propovijedi je opisao sv. Ignacija kao hodočasnika: od rodne Loyole, diljem Europe sve do Svete zemlje i Rima gdje je preminuo 31. srpnja 1556. Najznačajnije njegovo djelo „Duhovne vježbe” zapravo su nutarnje duhovno hodočašće duše usmjereno prema Bogu, svome Stvoritelju. Pater Mirko osvrnuo se na životno hodočašće jubilarca Čižmešije, koji je prije 50 godina u rodnom selu Mičetincu u Župi Đurđevac slavio mladu misu. Najveći dio svoga pastoralnog služenja proveo je u Osijeku, gdje je proživio teške ratne godine Domovinskog rata i ostavio dubok trag u nesebičnoj duhovnoj brizi za branitelje, prognanike, siromašne i ugrožene. Od 2012. p. Ignacije  boravi u isusovačkoj zajednici u Opatiji gdje revno ispovijeda i duhovno usmjeruje mnoge vjernike koji ga zbog toga posebno cijene.

U povodu Kurban bajrama, čestitke predsjedniku Mešihata Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj muftiji dr. Azizu Hasanoviću i muslimanskim vjernicima uputili su zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, zadarski nadbiskup i predsjednik HBK Želimir Puljić i predsjednik Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog požeški biskup Antun Škvorčević. „Kurban bajram na svoj način sabire u sebi povijest vjere, pokrenute Ibrahimovom – Abrahamovom vjernošću Bogu i predanjem, očitovanim posvemašnjom spremnošću da mu prikaže za žrtvu i vlastitog sina. U toj povijesti imaju posebno mjesto Židovi, kršćani i muslimani, vjernici istih korijena i iskustva duboke životne povezanosti s Bogom. Uvjeren sam da okolnosti u kojima slavite Kurban bajram neće umanjiti njegovu duhovnu snagu, te će se ona očitovati u obiteljskom, prijateljskom i međuvjerskom zajedništvu, posvjedočiti razumijevanjem, poštovanjem i solidarnošću, napose s onima koji trpe zbog koronavirusa, potresa u Zagrebu i okolici ili koje druge nevolje. I ovom prigodom svjedočim Vam duboko poštovanje, te Vas od srca pozdravljam“, zaključio je čestitku biskup Škvorčević.

Knin je 4. i 5. kolovoza mjesto središnje proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 25. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Oluja“. Istodobno Vojno-redarstvena biskupija  slavi svetkovinu svoje nebeske zaštitnice, Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta. Obilježavanje i slavlje značajnih događaja odvijat će se u skladu s važećim epidemiološkim mjerama, odnosno preporukama Nacionalnog stožera civilne zaštite. Vojni ordinarijat poziva sudionike proslave da se pridržavaju tih uputa. Preporučuje se da se ovogodišnja kninska proslava na nacionalnoj razini aktivno prati iz svojih domova u izravnom prijenosu Hrvatske radiotelevizije i drugih medija. Glavni služitelj Presvete euharistije  u crkvi Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta u 11.30 bit će splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić u zajedništvu s vojnim ordinarijem Jurom Bogdanom, šibenskim biskupom Tomislavom Rogićem, kninskim franjevcima i drugim svećenicima. 

Ovdje poslušajte prilog: Iz života Crkve u Hrvatskoj
03 kolovoza 2020, 12:32