Traži

Vatican News
Biskup Zdenko Križić Biskup Zdenko Križić 

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

Temelje novoga samostana sestara Reda blažene Djevice Marije od gore Karmela, posvećenoga Srcu Isusovu, u Gospiću je 14. srpnja blagoslovio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua, u nazočnosti mjesnog biskupa Zdenka Križića i brojnih uzvanika.

Vedran Šmitran - Zagreb

Vijeće Hrvatske redovničke konferencije na svojoj je izvanrednoj sjednici u utorak, 14. srpnja, u sjedištu Konferencije u Zagrebu, zahvalilo s. Ani Mariji Antolović, ASC na obnašanju službe predsjednice HRK.

Sestra Ana Marija obnašala je službu predsjednice tijekom trogodišnjega mandata, vršeći u istome razdoblju i službu regionalne poglavarice u zajednici Klanjateljica Krvi Kristove. Do sljedeće Izborne skupštine u listopadu ove godine službu predsjedništva preuzeo je dosadašnji potpredsjednik HRK fr. Slavko Slišković, OP. On je uime Vijeća HRK izrekao riječi zahvale s. Ani Mariji, istaknuvši kako se ona u proteklom trogodištu svojski trudila promicati zajedništvo i suradnju među različitim ustanovama posvećenog života u vidu jačanja duha svetosti i podrške postojećim karizmama na dobro čitave Crkve u Hrvata. Hrvatska redovnička konferencija Vam uime svih redovničkih zajednica koje okuplja srdačno zahvaljuje za sav trud i nastojanja u obnašanju službe predsjednice HRK. Neka Gospodin i nadalje svojim blagoslovom prati Vaše inicijative, rad i molitve kako bi sve bilo na spasenje onih kojima Vas šalje, a Vama na osobno posvećenje – zaključio je fr. Slavko Slišković, OP.

Temelje novoga samostana sestara Reda blažene Djevice Marije od gore Karmela, posvećenoga Srcu Isusovu, u Gospiću je 14. srpnja blagoslovio apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua, u nazočnosti brojnih uzvanika.

Pozdravljajući apostolskoga nuncija, biskup domaćin Zdenko Križić je rekao: Niste u Hrvatskoj ni godinu dana, a narod i kler su Vas zavoljeli kao dragog prijatelja, napose zbog vaše jednostavnosti, autentičnosti, iskrenosti i raspoloživosti u služenju Crkvi ovdje u Hrvatskoj. Pozdravio je potom i đakovačko-osječkog nadbiskupa Đuru Hranića iz čije nadbiskupije dolazi zajednica redovnica karmelićanki, kao i četiri sestre  karmelićanke koje su za ovu prigodu došle iz samostana u Đakovačkoj Breznici.

Nakon molitve i svetopisamskih čitanja, nadbiskup Lingua održao je prigodnu propovijed na temelju ulomka iz Lukina Evanđelja: Marta, Marta! Brineš se i uznemiruješ za mnogo, a jedno je potrebno. Marija je uistinu izabrala bolji dio koji joj se neće oduzeti (Lk 10,41-42). Danas polažemo kamen temeljac jednog kontemplativnog samostana, jedne zajednice koja prema ovozemaljskom rasuđivanju nema veliku budućnost. U današnjem svijetu ima toliko potreba koje traže aktivne djelatnike. Tu se očekuje i pomoć od Crkve. Djecu treba poučavati, tolike bolesnike njegovati, siromasima i beskućnicima priskočiti u pomoć. A mi gradimo kuću molitve, samostan bosonogih karmelićanki koje ne izlaze iz samostana. Isus nam daje odgovor:

Marija je uistinu izabrala bolji dio. Danas ovdje blagoslivljamo kamen temeljac novoga Karmela, kuće koja će biti kuća ljubavi, molitve, veliki svjetionik vjere. To će biti gorući oganj ljubavi koji se ne gasi, koji će mnogima donijeti mir duše, radost vjere i snagu za kršćanski život – istaknuo je nadbiskup Lingua, te podsjetio da je prije osamdeset godina, po nadahnuću blaženog Alojzija Stepinca, u Hrvatskoj utemeljen prvi Karmel u Brezovici kod Zagreba. Posijano je sjeme, bogato vjerom i odlučnošću M. Regine Terezije i triju njezinih suradnica. Danas biskup Križić, duhovni sin Terezije Velike, polaže u zemlju Gospićko-senjske biskupije mladicu sa stabla izraslog iz prvoga hrvatskog Karmela. Redovnice koje dođu imat će zadatak održavati upaljenom istu ljubav, prvu ljubav koja obuhvaća sve druge ljubavi. Vjerujemo da je ovaj Karmel u Gospiću Božji dar cijeloj Lici i da će zaista postati  kuća Božja u kojoj će mnogi naći izgubljenu vjeru, nutarnji mir, odmor od svakodnevnih briga, ozdravljenje od rana prošlosti i svega onoga što nas koči u vjerničkom životu – zaključio je apostolski nuncij.

Okupljene je među ostalima pozdravio i gradonačelnik Karlo Starčević, izrazivši srdačnu dobrodošlicu karmelićankama u Gospić: Današnji dan čini me posebno radosnim kao nikada u mome životu. Postavljanje kamena temeljca samostanu sestara karmelićanki znak je silaska Duha Svetoga među ovaj narod… Dočekali smo vas otvorena srca i s ljubavlju – poručio je gospićki gradonačelnik.

U zaključnoj riječi gospićko-senjski biskup Zdenko Križić izrazio je želju da ovaj Karmel bude znak Božje prisutnosti za ovo mjesto, za našu Crkvu u Lici, u Gospiću, da bude znak Božjeg blagoslova za sve ljude koji ovdje žive.

Pomoćni zagrebački biskup Mijo Gorski blagoslovio je na svetkovinu Majke Božje Bistričke, 13. srpnja, obnovljeni toranj bistričke bazilike. Rektor Svetišta preč. Domagoj Matošević u svojoj je zahvali u prvome redu ukazao na Božju Providnost, kojoj treba zahvaliti da su radovi započeli prije koronakrize, ali i prije potresa koji se dogodio 22. ožujka. Veliko je pitanje što bi se dogodilo s tornjem u potresu, da već tada nije bila skinuta dotrajala građa i crijep. Također, skela je pomogla da uočimo i mnoge štete koje je nanio potres, a koje inače ne bismo mogli vidjeti – pojasnio je rektor Matošević. Zahvalio je ovom prigodom i svima koji su pomogli: Krapinsko-zagorskoj županiji, Ministarstvu regionalnog razvoja, Ministarstvu kulture, a na osobit način svim hodočasnicima i župljanima.

U novome broju Glasa Koncila, priređenom za nedjelju, 19. srpnja, objavljen je razgovor s dr. Matom Artukovićem, istraživačem slavonske podružnice Hrvatskoga instituta za povijest i autorom knjige „Rasprave o hrvatsko-židovskim i srpsko-židovskim odnosima u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća“, na koju se oslonio cjelokupni razgovor.

Zločini koje je, na našu veliku žalost, počinio ustaški režim nad Židovima omogućili su komunističkim i velikosrpskim neprijateljima bilo kakve hrvatske samostalnosti da se pogled jednoga tako moćnoga i utjecajnoga naroda usredotoči na samo to kratko, ali žalosno razdoblje povijesti hrvatskoga naroda – upozorio je dr. Artuković, podsjetivši da je u vrijeme NDH određeni broj Židova proglašen „počasnim arijevcima“. Vjerojatno nigdje drugdje u porobljenoj Europi nije postojala takva kategorija. To je osiguralo opstanak određenomu broju pripadnika židovskoga naroda. Vjerojatno je jedino u Zagrebu, od svih porobljenih zemalja, tijekom sve četiri godine postojanja NDH djelovala Židovska općina – neke su od prešućenih činjenica na koje je među ostalim upozorio dr. Artuković u razgovoru za novi broj „Glasa Koncila“. 

Ovdje poslušajte prilog: O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
16 srpnja 2020, 12:32