Traži

Vatican News
Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić 

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

Crkva Sv. Petra i Pavla u Kašini stradala je u razornome potresu 22. ožujka, ali velikim zalaganjem župnika Dražena Radigovića i zauzetih župljana već je sanirana i obnovljena u rekordnom roku. Time je ovogodišnja proslava Petrova bila još radosnija, a u isto vrijeme bila je podsjetnik svima da ne zaborave ono što se dogodilo 22. ožujka – kako je istaknuo predvoditelj svečane Euharistije zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Vedran Šmitran - Zagreb

Crkva Sv. Petra i Pavla u Kašini stradala je u razornome potresu 22. ožujka, ali velikim zalaganjem župnika Dražena Radigovića i zauzetih župljana već je sanirana i obnovljena u rekordnom roku. Time je ovogodišnja proslava Petrova bila još radosnija, a u isto vrijeme bila je podsjetnik svima da ne zaborave ono što se dogodilo 22. ožujka – kako je istaknuo predvoditelj svečane Euharistije zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Neka proslava Petrova bude susret i molitva zahvale Bogu što je očuvao ljudske živote. Zahvalimo Bogu što nas je krijepio i molimo ga za dar snage za sve rane koje je ostavio potres. Ne mislim toliko na materijalne rane, nego duhovne, osobne. Mislim na tjeskobe i strahove koje su mnogi proživjeli i koje i dalje mnogi nose u svome srcu – kazao je kardinal.

Govoreći u propovijedi o glasovitome Isusovom pitanju – Što govore ljudi, tko je Sin Čovječji? – istaknuo je da se isto pitanje veže uz Crkvu. Imamo različite odgovore na pitanje što je Crkva? Ona je zajednica koja se može proučavati i po sociološkim mjerilima, ali zapravo je ispod onoga vidljivog nešto dublje, što Crkvu čini otajstvom. Vjernici jako dobro osjećaju tu otajstvenost Crkve unutar svojih zajednica. Ona nosi naše vrjednote. Ona je oblikovala naš hrvatski identitet. Dovoljno je prisjetiti se naših majki, djedova, onih koji su nam predali ono što imamo. Oni su živjeli za te vrjednote. Osjećali su i nosili to pouzdanje, da čovjek ipak nije samo ono što se vidi, nego nešto puno veće, određen za budućnost koja nadilazi i ovozemaljsko – kazao je zagrebački nadbiskup.

Osvrnuvši se potom na temeljnu Petrovu odrednicu – stijena – kardinal se prisjetio jednoga susreta sa sv. papom Ivanom Pavlom II. krajem devedesetih godina. Pitao je nas hrvatske biskupe o stanju u Hrvatskoj. Tada nam je rekao da može razumjeti hrvatski narod jer se u presudnim vremenima oslanjao na Svetu Stolicu, dakle na Petra, te nam rekao da to može razumjeti jer je tako činio i njegov poljski narod, osobito u teškim vremenima. Pronađimo tu stijenu u svome životu, čvrsto uporište koje se nalazi u Petrovoj vjeri. U toj stabilnosti koja se ne da poljuljati i koja daje sigurnost; koja ponekad ne izgleda idealna, ali zbog današnjega iskustva osigurava ono što dolazi sutra i prekosutra. Zato i danas, dok zahvaljujemo Bogu za ovo djelo obnove, molimo s Petrom i Pavlom da ostanemo stabilni i da tražimo čvrsta uporišta u svome životu – zaključio je kardinal Bozanić.

Bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, zajedno sa svećenicima Križevačkog dekanata, pohodio je u utorak, 30. lipnja, apostolskog administratora Križevačke eparhije mons. Milana Stipića i nove urede Ordinarijata Križevačke eparhije u Križevcima – prenijela je IKA.

Mons. Stipić proveo je goste novim uredima Ordinarijata, muzejskom zbirkom i knjižnicom u biskupskoj rezidenciji te Katedralom Presvete Trojice. Biskup Huzjak izrazio je radost zbog povratka grkokatolčkog ordinarija i ordinarijata u Križevce, kao i nadu u još dublje zajedništvo i suradnju rimokatoličkog i grkokatoličkog svećenstva u životu Crkve na ovim prostorima.

Podsjetimo, sredinom lipnja ove godine, nakon više od pola stoljeća, u dogovoru sa Svetom Stolicom, apostolski upravitelj Milan Stipić preselio je središnje eparhijske urede i svoju rezidenciju iz Zagreba u Križevce gdje im je oduvijek i bilo trajno sjedište. Susret koji je bio znak crkvenoga zajedništva i solidarnosti završio je zajedničkim bratskim stolom.

Dosadašnji drugi savjetnik u Apostolskoj nuncijaturi u Republici Hrvatskoj mons. Janusz Stanisław Błachowiak zaprimio je jučer, 1. srpnja, odluku kojom se premješta iz Zagreba u Rim u Državno tajništvo Svete Stolice u Odjel za odnose s državama, koji je među ostalim zadužen za diplomatske odnose, za sklapanje konkordata i drugih sporazuma, kao i za koordinaciju aktivnosti nuncija s lokalnim vladama.

U Apostolsku nuncijaturu u Republici Hrvatskoj dolazi mons. Alfred Rayan D’Souza, rodom iz Indije. Za svećenika je zaređen 2008., a u diplomatskoj službi Svete Stolice je od 2015. godine. U Hrvatsku dolazi nakon službe u Apostolskoj nuncijaturi u Ugandi, zemlji koju opisuje kao biser Afrike u kojoj je Crkva vrlo aktivna i živopisna u pogledu vjere, a ugandski mučenici primjer zanosa i ljubavi prema Kristu.

Na kapitulu Hrvatske karmelske provincije svetog oca Josipa u utorak, 30. lipnja, za novoga provincijala izabran je o. Dario Tokić. Za njegove savjetnike izabrani su o. Anto Knežević – prvi savjetnik; o. Ivan Živković – drugi savjetnik; o. Nikola Grizelj – treći savjetnik i o. Tiho Radan – četvrti savjetnik – objavili su hrvatski karmelićani.

Svećenik Zadarske nadbiskupije don Damir Šehić obranio je 30. lipnja doktorski rad na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Tema doktorata je Teološko-bioetičko vrjednovanje ustavnosudskih odluka o pobačaju, a izrađen je pod vodstvom mentora prof. dr. sci. Tončija Matulića i prof. dr. sci. Josipa Grbca.

Dr. don Damir Šehić interdisciplinarno je ušao u meritum aktualne zakonske, moralne i bioetičke problematike u pitanju pobačaja, a u okvirima nacionalnoga zakonodavstva Republike Hrvatske, osobito Zakona iz 1978. odnosno nedavnih ustavnosudskih odluka (2017.). Ovaj doktorski rad predstavlja prvo istraživanje ovakve vrste u hrvatskome teološkom kontekstu te na taj način daje dublji i cjelovitiji pogled na tumačenje recentnih ustavnosudskih odluka o pobačaju. Ključni dio doktorske disertacije donosi teološko-bioetičko vrjednovanje rješenja Ustavnoga suda, polazeći od činjenice da je taj Sud vrhovni tumač Ustava Republike Hrvatske i društveni arbitar posljednje instance. Autor je dokazao kako se unatoč tome Ustavni sud u predmetu pobačaja nekritički svrstava uz vrijednosni sustav moralnoga relativizma koji je suprotan hrvatskome Ustavu te se povrh toga odrekao prava tumačenja ustavnih kategorija, što ostaje iznimno moralno dvojbeno. 

Ovdje poslušajte prilog: O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
02 srpnja 2020, 12:26