Traži

Vatican News
Sisački biskup Vlado Košić Sisački biskup Vlado Košić 

Iz života Crkve u Hrvatskoj

Župa sv. Ane u Osekovu u Sisačkoj biskupiji u nedjelju je proslavila blagdan svoje nebeske zaštitnice. Glavni služitelj središnjeg misnog slavlja sisački biskup Vlado Košić istaknuo je kako je zadaća roditelja prenijeti vjeru svojoj djeci, pa je tako i Ana mogla dati Mariji ono što je njoj bilo najsvetije, a to je vjera u Božju Riječ.

Neno Kužina - Zagreb

Župa sv. Ane u Osekovu, u Sisačkoj biskupiji, u nedjelju je proslavila blagdan svoje nebeske zaštitnice. Glavni služitelj središnjeg misnog slavlja sisački biskup Vlado Košić istaknuo je kako je zadaća roditelja prenijeti vjeru svojoj djeci, pa je tako i Ana mogla dati Mariji ono što je njoj bilo najsvetije, a to je vjera u Božju Riječ. Dakako da su posebni ti odnosi između roditelja i djece, a mogli bismo reći i da se vrlo malo razmišlja o vrijednosti baka i djedova. Isusov djed je bio Joakim, a Ana baka i vrlo je zanimljivo promatrati taj odnos kako bake i djedovi vole svoju unučad i koliko tu ima puno nježnosti i dobrote. To je odnos manje opterećen dužnostima jer roditelji su ti koji imaju dužnost odgajati djecu.“Odnos je to prenošenja iskustava, tradicije i vjere koju su imali naši stari i od koje su oni živjeli, prebrodili krize i s kojom su bili učvršćeni u dobru. Nisu važni samo roditelji već i djedovi i bake, a posebno za našu Djevicu Mariju, Spasiteljevu majku, jer su oni zajedno odgojili tu djevojčicu u dobroti, u poštivanju Božjeg zakona i strahu Božjem. Nitko ne zna kakav će kada imati zadatak u svom životu, ali kada su temelji dobro postavljeni onda Bog može računati s nama i u velikim zadaćama“, poručio je biskup Košić.

U Strugi Banskoj, u Općini Dvor, u nedjelju je obilježena 29. godišnjica pogibije 13 hrvatskih redarstvenika u tome mjestu, gdje su hrabri branitelji zaustavili srpsku okupaciju naselja Pounja. “Brinimo jedni o drugima požrtvovno i suosjećajno, kako su to za vrijeme rata činili i hrvatski redarstvenici i svi hrvatski branitelji, bez čije empatije, hrabrosti i odgovornosti za druge, ne bi bilo niti slobode za sve nas i naše buduće generacije”, poručio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Molitvu za poginule redarstvenike izrekao je mons. Jure Bogdan, vojni ordinarij, a priređena je i izložba „Bitka o kojoj se malo govori Struga Banska“, prenijela je Hina.

Šibenik je proslavio blagdan naslovnika stolnice, katedrale sv. Jakova. Glavni služitelj presvete euharistije, šibenski biskup Tomislav Rogić u homiliji je naglasio kako vjernicima danas treba Jakovljevog poleta za Kristom, zanosa i spremnosti ostaviti sve radi Krista. “Treba nam, sveti Jakove, mladih koji će snagom opredjeljenja za Krista birati svoja životna poslanja u službi izgrađivanja Kraljevstva nebeskog. Tebe sveti Jakove molimo za naše kršćanske obitelji da odole novim iskušenjima i ustraju u ljubavi i vjernosti, podižući život, prenoseći vjeru. U javnom životu treba nam svjedoka vjere i odlučnih boraca protiv poroka današnjice kakav si ti bio”. Na kraju euharistijskog slavlja koje je služio u zajedništvu s biskupom u miru Antom Ivasom i svećenicima, mons. Rogić je zahvalio Bogu za četiri godine biskupske službe. „Zahvaljujem svima koji me molitvom prate i u molitve se preporučam. Jedno veliko i iskreno „Hvala“ za ljubav i dobrotu, pomoć i potporu, savjet i molitvu, ohrabrenje i podršku”.“Dobri Bog uvijek nekoga providi i pošalje da se iz nevolje izađe, da se nevera izdrži, da se ukaže smiraj i novi put koji je pred nama. Vjernički puče šibenski, rastimo zajedno u vjeri i pouzdanju u Božju svemoć, milosrđe, vodstvo i pomoć, zaključio je biskup Rogić, a prenijela IKA.

Na blagdan sv . Jakova, zaštitnika drevne Krbavske biskupije i na 20. obljetnicu Gospićko-senjske biskupije, biskup u miru Mile Bogović služio je presvetu euharistiju u Crkvi hrvatskih mučenika na Udbini. „Kao što danas imamo karte na kojima su ucrtane ceste kojima se putuje na sve strane, u ono vrijeme postojali su hodočasnički putovi: Rim, Jeruzalem, Compostela. Postojali su i tzv. jakovarski putovi. Jedan od njih išao je ovuda prema svetištu sv. Jakova di Compostela. Tim putem prošle je godine prošao i jedan naš župljanin. To na putovima sv. Jakova može biti jezgra jedne organizirane postaje. Od takve jedne postaje na jakovarskom putu nastala je i crkva sv. Jakova u Krbavi. Ona je 1185. postala katedrala. Mongoli su je srušili, nakon čega je sagrađena ona crkva čije smo temelje otkopali poslije Oluje”. Kao povjesničar, biskup Bogović približio je povijest Krbave i Udbine, naglasivši: “U 15. i 16. stoljeću na ovim prostorima nestalo je katolika zbog turskih napada i osvajanja. Povorke izbjeglica kretale su se odavde u razne krajeve. Tim putem kretao se i Krbavski križ pa smo ga uzeli kao simbol raseljene Hrvatske, koju križem želimo povezati. Oslobođenjem od Turaka nastaje obnova: dolazi novo katoličko stanovništvo, ali je tu već stiglo s Turcima i ono pravoslavno. Teškoće suživota najviše su se osjetile u Drugom svjetskom ratu kada je hrvatsko i katoličko stanovništvo protjerano. Nakon Oluje došlo je ponovno ovamo katoličko stanovništvo – najviše iz Bosne. Upravo na ovom prostoru izgrađeno je novo hrvatsko svetište – CHM, a sve više jača u narodu svijest da je Svehrvatskom grob(lj)u mjesto na Krbavskom polju”.

U petak, 24. srpnja, u organizaciji Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj, Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova te Ministarstva hrvatskih branitelja održano je hodočašće Hrvatske vojske, policije i branitelja Čudotvornoj Gospi Sinjskoj. Govoreći o specifičnim okolnostima održavanja hodočašća, pandemiji koronavirusa, ali i posljedicama potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu, vojni biskup Jure Bogdan u svojoj je propovijedi istaknuo solidarnost i zajedništvo. „Upućenost jednih na druge bila je i ostala ona snaga koja nas nosi i gura naprijed i na kojoj valja graditi i koju valja brižno čuvati. Solidarnost i zajedništvo su nas nosili u teškim trenutcima Domovinskog rata, oni nas trebaju obnovljenim zamahom nositi i danas, i ove 2020. godine kada se, nadolazećeg 5. kolovoza, spremamo na obilježavanje 25. obljetnice Vojno-redarstvene akcije ”Oluja-95“ te Dana Domovinske zahvalnosti, Dana pobjede i Dana hrvatskih branitelja, a u našoj Vojno-redarstvenoj biskupiji i blagdana njezine Zaštitnice – Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta”. U tom kontekstu mons. Bogdan je pozvao: “Draga braćo i sestre, budimo narod nade, budimo narod koji moli, budimo narod koji vjeruje u Krista pred tijekom zbivanja… To je, uvjereni smo, lijek za našu tako dramatičnu rascjepkanost i podijeljenost i za ono očajno nezadovoljstvo kojemu u našoj Domovini svakodnevno svjedočimo”.

Apostolski nuncij Svete Stolice u Njemačkoj nadbiskup Nikola Eterović u petak, 24. srpnja, pohodio je HNK Hajduk. Ove se godine navršilo 25 godina otkako je papa Ivan Pavao II. prvi put primio predstavnike toga kluba za što je najzaslužniji današnji hajdukovac, Bračanin iz Pučišća, mons. Eterović. Hajduk je službenim prijamom za mons. Eterovića u klupskim prostorijama želio još jednom zahvaliti nadbiskupu na zauzetosti da današnji svetac primi predstavnike Hajduka, što je učinio u dva navrata, 1995., a potom i 2003. godine. Službeni domaćin mons. Eteroviću bio je predsjednik Skupštine kluba Vinko Radovani, uz člana Nadzornog odbora Nina Martinića i predsjednika Uprave Marina Brbića. Predsjednik Skupštine Kluba, nakon što mu je stavio šal Hajduka oko vrata, uz ostale darove, mons. Eteroviću je uručio i fotografiju prvog prijema predstavnika HNK Hajduk sa Svetim Ocem. Apostolski nuncij sa sjedištem u Berlinu razgledao je klupske trofejne salone. U klupskoj kapelici pomolio se za sve preminule navijače, nogometaše, trenere, djelatnike i dužnosnike. Svi su u klubu bili zatečeni koliko mons. Eterović poznaje Hajdukovu povijest, te da prati i aktualna zbivanja, piše na službenim mrežnim stranicama Hrvatskog nogometnog kluba Hajduk. 

Ovdje poslušajte prilog: Iz života Crkve u Hrvatskoj
27 srpnja 2020, 12:31