Traži

Vatican News
Naslovnica knjige Mile Pešorde "Sloboda, mir meju nami" Naslovnica knjige Mile Pešorde "Sloboda, mir meju nami" 

Osvrt na knjigu Mile Pešorde "Sloboda, mir meju nami"

″Sloboda, mir meju nami″, tako glasi naslov Pešordine knjige, u kojoj su sadržani citirani članci, a knjiga je podnaslovljena ″Eurogledi″. Mile Pešorda intertekstualno se dohvaća bilješke koju je Marko Marulić napisao na početku velebnoga spjeva ″Judita″: ″Devet biše božic i meju njimi Apolo s kitarom […]″, gdje Marul aludira na devet muza, koje stari pjesnici prizivahu da ih nadahnu, te na Apolona s kitarom, starogrčkoga boga Sunca, pjesništva i glazbe.

Marito Mihovil Letica - Zagreb

″Zaronio sam u inspirativni zdenac vjere koja je nadahnula Bulešića za osobni martirij, o kojemu kardinal Kuharić, 24. kolovoza 1997., reče: ʹTko može žuditi mučeništvo? Samo onaj koji je prožet Bogom, koji je prožet do dna srca i duše Duhom Svetim, koga nosi ljubav. To je ljubav. Mučeništvo je ljubav. Mučeništvo je pobjeda nad svim mržnjama.ʹ″ To čitamo u članku ″Uzkrs s martirom Bulešićem″, koji je 2009. napisao književnik Mile Pešorda.

Treba reći da je blaženi Miroslav Bulešić rođen u istarskome selu Čabrunići kraj Svetvinčenta 13. svibnja 1920. Studirao je filozofiju i teologiju na sveučilištu ″Gregoriana″ u Rimu, a za njegovo školovanje zauzeo se zagrebački nadbiskup blaženi Alojzije Stepinac. Miroslav Bulešić podnio je mučeničku smrt 24. kolovoza 1947. u župnom uredu u Lanišću kraj Buzeta – brutalno su ga pretukli te mu nožem prerezali grlo. Treba se spomenuti blaženoga Miroslava Bulešića, pravednika i mučenika, u povodu 100. obljetnice njegova rođenja. Pešorda je u vezi s Miroslavom Bulešićem napisao da je mučeništvo, uza sve što je rekao kardinal Kuharić, ″i pobjeda nad državnim terorom koji je ʹdiktatura proletarijataʹ vršila nad narodom samim i njegovim najvišim vrijednostima″.

Književnik Mile Pešorda mnogo je pisao o još jednome mučeniku za Boga i čovjeka, primjerice u članku ″Knjiga o bl. Stepincu″. Riječ je o knjizi ″Kardinal Alojzije Stepinac, mučenik za ljudska prava″, koju je napisao na francuskome jeziku i objavio u Parizu 1981. pater Vladimir Horvat, svećenik isusovac, vjerski pisac, jezikoslovac i književni teoretičar. ″Katolička se Crkva ne boji nikakve ljudske vlasti kad se radi o obrani osnovnih ljudskih prava″, istaknuo je Pešorda riječi nadbiskupa Stepinca napisane u veljači 1942.

U drugome članku o kardinalu Stepincu, tekstu kojemu je naslov ″Stepinčeva Hrvatska″, Mile Pešorda uz ostalo spominje Amiela Shomronyja, koji je od 1941. do 1943. bio tajnik zagrebačkoga nadrabina Miroslava Šaloma Freibergera i glasnik između njega i nadbiskupa Stepinca. Shomrony je izjavio da je Stepinac, u velikoj tajnosti, spasio velik broj Židova, a Pešorda navodi Shomronyjevo svjedočanstvo: ″Dana 2. svibnja 1943. kardinal me hitno pozvao na Kaptol. Tamo sam dobio poruku za nadrabina u kojoj mu Stepinac poručuje da je Himmler u Zagrebu i traži da se sve preostale Židove uhiti i deportira u Poljsku. Nadbiskup poručuje nadrabinu da se sa svojom obitelji može spasiti u njegovu Dvoru… Nadrabin je odlučio ostati sa svojom zajednicom i u najtežim trenutcima te je ponudu odbio. Iste su noći pripadnici ustaškog redarstva odveli obitelj nadrabina Freibergera te predsjednika židovske općine Kohna, koji su zatim deportirani u Auschwitz i tamo ubijeni.″

Treba odlučno osuditi višemilijunsko stradanje Židova, koji su kršćanima, kako reče sveti papa Ivan Pavao II., ″starija braća″. Vratimo se nadrabinu Miroslavu Šalomu Freibergeru, koji je skončao dostojanstveno, hrabro, mučenički. U njegovu imenu dvostruko razaznajemo riječ ″mir″: u hrvatskome odnosno sveslavenskome imenu Miroslav te u hebrejskome Šalom. K tome u aškenaskome prezimenu Freiberger progovara sloboda jer njemačko ″frei″ znači ʹslobodanʹ.

″Sloboda, mir meju nami″, tako glasi naslov Pešordine knjige, u kojoj su sadržani citirani članci, a knjiga je podnaslovljena ″Eurogledi″. Mile Pešorda intertekstualno se dohvaća bilješke koju je Marko Marulić napisao na početku velebnoga spjeva ″Judita″: ″Devet biše božic i meju njimi Apolo s kitarom […]″, gdje Marul aludira na devet muza, koje stari pjesnici prizivahu da ih nadahnu, te na Apolona s kitarom, starogrčkoga boga Sunca, pjesništva i glazbe. Marulić se odmiče od grčkih božanstava i muzâ te zaziva, kako kaže, istinitoga Boga, a to je Bog judejsko-kršćanske tradicije. Na početku ″Judite″ Marul u invokaciji pjeva: ″Da ti sʹ nadasve svet istinni Bože moj, / ti daješ slatko pêt, vernim ti si pokoj″, što protumačeno suvremenim jezikom znači: ″Jer ti si iznad svega svet, istiniti Bože moj; / ti činiš da se slatko pjeva, ti si vjernima mir″. Valja napomenuti da je riječ ″pokoj″ tijekom vremena zadobila značenje blaženstva na drugome svijetu, koje molimo za naše pokojne, a Marulu i njegovim suvremenicima značila je ponajprije ″mir″, životonosni mir među ljudima.

Slijede osnovni bibliografski podatci o knjizi ″Sloboda, mir meju nami: Eurogledi″. Mjesto i godina izdanja: Stolac – Zagreb, 2018. Nakladnik je Ogranak Matice hrvatske u Stolcu, Bosna i Hercegovina, a sunakladnik Mile Pešorda. Posrijedi je opsežna knjiga koja ima više od 550 stranica i u njoj je objedinjeno nešto manje od 250 članaka što ih je autor objavio u tjedniku za kulturu ″Hrvatsko slovo″ od početka 2007. do druge polovice 2011. Knjiga se sastoji od pet cjelina: ″Croatia caritas est″ (″Hrvatska je ljubav″), ″Istina i pomirba″, ″Mir meju nami″, ″Crvena omča″ i ″Izlazak″. U dodatku se nalazi glasovita ″Sarajevska deklaracija o hrvatskom jeziku″ iz 1971., kojoj je Mile Pešorda inicijator, suautor i potpisnik.

Hrvatski književnik i publicist, novinar kolumnist, prevoditelj romanist Mile Pešorda rođen je u Grudama (BiH) 1950. Studirao je u Sarajevu, Zagrebu i Parizu, gdje se družio sa slavnim romanopiscem Milanom Kunderom, kod koga je pripremao državni doktorat i disertaciju na temu ″Ideja Europe u djelu Ive Andrića i Miroslava Krleže″. Uveo je i predavao hrvatski jezik na Sveučilištu u Rennesu, gdje je 1991. osnovao Društvo francusko-hrvatskoga prijateljstva koje je bilo središtem intelektualne i humanitarne potpore Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini u borbi za samostalnost i slobodu.

U knjizi ″Sloboda, mir meju nami″ objedinjeni su članci koje imamo držati autentičnim svjedočanstvima vremena. Zapisi su to koji prosijevaju bogoljubljem i čovjekoljubljem, domoljubljem i kozmopolitizmom. K tome ih odlikuje neobično elegantan stil, upućenost u temu, sadržajnost i temeljitost. Knjiga zavrjeđuje svaku pohvalu i preporuku čitateljskoj publici. 

Ovdje poslušajte prilog: Osvrt na knjigu Mile Pešorde "Sloboda, mir meju nami"
10 svibnja 2020, 12:35