Traži

Vatican News
Sveti Josip Radnik Sveti Josip Radnik 

O sv. Josipu radniku i socijalnim enciklikama Katoličke Crkve

Prošlo je gotovo 130 godina od kada je papa Lav XIII. objavio encikliku ʺRerum novarumʺ (ʺO novim stvarimaʺ), kojoj je podnaslov ʺPrava i obveze rada i kapitalaʺ. Bilo je to 1891. godine

Marito Mihovil Letica - Zagreb

Dana 1. svibnja, na blagdan svetoga Josipa Radnika i međunarodni Praznik rada, papa Franjo održao je misu u Domu svete Marte kojom prigodom je molio za sve radnike, da imaju dostojan posao i pravednu plaću te da mogu uživati u ljepoti odmora. Pozvao je mjerodavne da osiguraju dobre uvjete rada i poštuju dostojanstvo osobe koja radi. ″Molimo svetoga Josipa neka nam pomogne boriti se za dostojanstvo rada, da bude posla za sve ljude i da on bude dostojan, a ne ropski″, rekao je na kraju papa Franjo.

Treba podsjetiti na kontinuitet crkvenoga socijalnog nauka, koji je duga vijeka. Nije se moguće osvrnuti na sve socijalne enciklike Katoličke Crkve pa ćemo se podsjetiti na neke od njih.

Prošlo je gotovo 130 godina od kada je papa Lav XIII. objavio encikliku ʺRerum novarumʺ (ʺO novim stvarimaʺ), kojoj je podnaslov ʺPrava i obveze rada i kapitalaʺ. Bilo je to 1891. godine. U enciklici se u prvome redu ističe potreba za poboljšavanjem položaja radnikâ, koji je, riječima Lava XIII., ʺbez njihove krivnje najvećim dijelom bijedan i nevoljanʺ. Enciklika ″Rerum novarum″ podržava pravo na udruživanje u radničke sindikate, ali odbacuje socijalizam i ukidanje privatnoga vlasništva. Također odbacuje nesputani kapitalizam, koji smjera isključivo zgrtanju profita.

Enciklika pape Pija XI. ʺQuadragesimo annoʺ objavljena je 1931. u povodu 40. obljetnice enciklike ʺRerum novarumʺ. Dokument upozorava na opasnosti što prijete od ekonomskih sloboda koje dokidaju povezanost s istinom i dobrom te izgrađuju središta moći kojima su svojstveni neki oblici oligarhije, čime se naposljetku potkopava sama učinkovitost ekonomskoga sustava.

ʺLaborem exercensʺ (ʺRadom čovjekʺ) naslov je enciklike iz 1981., u povodu 90. obljetnice ʺRerum novarumʺ. Papa Ivan Pavao II. napisao je u uvodu: ʺNova pitanja, novi problemi neprekidno se pojavljuju i svaki dan se rađaju nove nade, ali i strahovi i prijetnje povezani uz tu temeljnu dimenziju ljudskog postojanjaʺ. Istaknuo je važnost čovjekova dostojanstva i zaštite radničkih prava te upozorio na nepravde što duboko prožimaju društveni život unutar svakog naroda i na međunarodnoj razini. Govoreći o razvoju tehnologije, ponajprije informatičke, Ivan Pavao II. predvidio je da će donijeti dalekosežne promjene usporedive s onima potaknutim industrijskom revolucijom u 19. stoljeću. Papa upozorava i na iscrpljivanje prirodnih bogatstava, posebice nafte, i na potrebu zaštite okoliša. Također govori o ulasku na političku i ekonomsku pozornicu narodâ koji su stoljećima bili podčinjeni, što će dovesti do ʺpreobrazbe i preuređenja današnjih ekonomskih struktura, kao i preraspodjele radaʺ. Ocijenio je pozitivnim uključivanje nerazvijenih i slabije razvijenih zemalja u globalne gospodarske tijekove, ali je izrazio bojazan da će te promjene prouzročiti nezaposlenost mnogobrojnih kvalificiranih radnika u razvijenim zemljama. Budući da svjedočimo preseljenju poslova u primjerice Kinu, Indiju i Brazil, možemo zaključiti da su se ondašnja predviđanja Ivana Pavla II. obistinila.

Deset godina potom, o 100. obljetnici enciklike ʺRerum novarumʺ, proglasio je Ivan Pavao II. encikliku ʺCentesimus annusʺ (″Stota godina″). Bilo je to 1. svibnja 1991., na međunarodni Praznik rada i blagdan svetoga Josipa Radnika. U enciklici je papa Ivan Pavao II. uz ostalo istaknuo: ʺ… društvo i država moraju osigurati platne razine koje odgovaraju uzdržavanju radnika i njegove obitelji uključujući, također, neku sposobnost štednje″ (br. 15).

Godine 2015. papa je Franjo objelodanio dokument ″Laudato siʹ″, kojemu je podnaslov ″Enciklika o brizi za zajednički dom″. Nije riječ o socijalnoj enciklici, ali vrijedi citirati Papine riječi: ″Nadam se da će nam ova enciklika, koja se pridodaje socijalnom učenju Crkve, pomoći prepoznati veličinu, hitnost i ljepotu izazova koji je pred nama″ (br. 15).

Kongregacija za nauk vjere i Dikasterij za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja objelodanili su u svibnju 2018. dokument ʺOeconomicae et pecuniariae quaestionesʺ (ʺGospodarska i financijska pitanjaʺ), u kojemu su sadržana ʺrazmišljanja vezana uz etičko razlučivanje nekih aspekata današnjega ekonomsko-financijskog sustavaʺ. U svečanome tonu, prožetome strepnjom i odgovornošću za opće dobro, dokument naglašava kako je ʺkucnuo čas da krenemo putem povratka onomu što je izvorno ljudsko, da proširimo horizonte uma i srca, da iskreno prepoznamo ono što od nas zahtijevaju istina i dobroʺ; sebičnost se u konačnici ne isplati i zbog nje svi plaćaju visoku cijenu; ʺstoga, ako želimo pravo blagostanje za ljude, ʹnovac mora služiti, a ne vladati!ʹʺ (br. 6).

U povodu Praznika rada i spomendana svetoga Josipa Radnika valja k tome reći da se u cjelokupnoj Bibliji riječ ″radnik″ javlja 29 puta. Primjerice, u ″Knjizi Mudrosti″: ″... i orač i pastir, / i radnik koji se samotan muči, [...]″ (Mudr 17,16) ili pak u ″Evanđelju po Luki″: ″U toj kući ostanite, jedite i pijte što se kod njih nađe. Ta vrijedan je radnik plaće svoje″ (Lk 10,7).

No, riječ je ″radnik″, kao tobože ideološki opterećena, nepoćudna i neprikladna, u novije vrijeme prečesto zamjenjivana riječju ″djelatnik″, koje u hrvatskim prijevodima Biblije, od najstarijih do aktualnih – nema. Postavlja se pitanje: Smijemo li proglasiti nedostojnom i proganjati iz jezika riječ koja dostojanstvo nalazi u Bibliji i katoličkome kalendaru?

Samozvani čuvari hrvatskoga jezika što nekritičkom, mahom administrativnom uporabom nameću riječ ″djelatnik″ – koju hrvatska jezična tradicija do 1990. nikada ne rabi u sinonimiji s riječju ″radnik″ – osiromašuju hrvatski jezik, ugrožavajući njegovo bogatstvo i istančane mu izražajne mogućnosti, jer su u navali svakojakih ″djelatnika″ potisnute dobre stare hrvatske riječi: ″radnik″, ″činovnik″, ″namještenik″, ″službenik″, ″zaposlenik″ i slično.

Nositeljima svih tih zanimanja neka je sveti Josip Radnik na pomoć. K tome, budući da je sveti Josip zaštitnik Hrvatske, molimo ga da zaštiti i hrvatski jezik.

Ovdje poslušajte prilog: O blagdanu sv. Josipa Radnika i socijalnim enciklikama Katoličke Crkve
03 svibnja 2020, 10:23