O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

Vedran Šmitran - Zagreb

Predvodeći euharistijsko slavlje Pete vazmene nedjelje (10. svibnja), zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić pozvao je vjernike da se danas – 14. svibnja - priključe inicijativi pape Franje za međureligijski Dan molitve, posta i dobrih djela.

Priključimo se toj sveopćoj molitvi na koju nas poziva papa Franjo. S jedne strane, ova zaraza koja je zahvatila Europu i svijet poručuje kako nije sve u čovjekovoj moći, jer čovjek ne može sve sam, jer je sam ograničen. S druge strane, poziva nas da se i kao vjernici ne ponašamo oholo; ne može čovjek reći da vjeruje u Boga pa ga nije briga za izazov zaraze – kazao je kardinal prošle nedjelje na svetoj misi u zagrebačkom Sopotu. Podsjetio je kako je i Bog svojim utjelovljenjem pokazao da kao vjernici trebamo poštovati svoje ograničenosti, ali po vjeri imamo puno pouzdanje u njega. Neka i ovo što živimo, osobito mi u Zagrebu koji smo doživjeli i potres, bude izazov da se otvorimo Bogu i molimo da on sve okrene na Dobro. Jer na kraju on pobjeđuje, on koji je sama dobrota – poručio je zagrebački nadbiskup.

Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić komentirao je u utorak, 12. svibnja, u izjavi za Hrvatski katolički radio, aktualnu situaciju uoči najavljene svete mise za žrtve bleiburške tragedije, koju će 16. svibnja u sarajevskoj katedrali predvoditi vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.

Nadbiskup je pojasnio da Crkva, slaveći mise poput one na obljetnicu Bleiburga, s pravom oplakuje žrtve rata i poraća i moli za pokoj njihovih duša, a u svojim molitvama uključuje sve žrtve, bilo kojeg naroda i kraja. Jasno, u ovome slučaju u prvom redu moli za žrtve hrvatskoga naroda, ali u tom kontekstu molitve ona ne isključuje čak ni one koji su ih pobili, preporučuje ih Božjem milosrđu, a konačni sud o stradanjima i krivnjama prepušta Bogu koji je puna istina, savršena pravda i beskrajna ljubav, kako su napisali hrvatski biskupi prije 25 godina, kada su uputili pismo prigodom 50. obljetnice završetka Drugoga svjetskog rata – kazao je predsjednik HBK.

Istaknuo je potom da iz ovoga jasno slijedi da se Crkva, slaveći misu za bleiburške žrtve, ne opredjeljuje za rehabilitaciju nijednog režima, kako se predbacuje kardinalu Puljiću u Sarajevu. Htio bih javno zahvaliti kardinalu što je prihvatio ove godine predvoditi misu. Izričem mu i solidarnost u ovim trenucima koji uistinu nisu nimalo lagani, ali neka se ne boji – poručio je predsjednik HBK.

U razgovoru o Bleiburgu nadbiskup se prisjetio i sv. pape Ivana Pavla II. koji je obilježio 20. stoljeće, a 18. svibnja spominjemo se njegova 100. rođendana: On je obilježio konac 20. stoljeća svojom aktivnošću, zauzimanjem, nazočnošću, interventima. Ako je itko zaslužan za vraćanje mira na naše područje, to je Ivan Pavao II. On je te, 1994. godine, kad je došao u Zagreb, živo želio poći i u Beograd i u Sarajevo. Htio je donijeti poruku mira svim narodima. Međutim, nije mu bilo omogućeno da posjeti Beograd i Sarajevo. Osobito mu je bilo žao što su mu priječili dolazak u Sarajevo. Rečeno je da mu se tamo ne može jamčiti sigurnost. E, onda je učinio nešto što je baš u duhu Ivana Pavla II. Ako ja ne mogu doći tamo, onda može biti moj nadbiskup, moj izaslanik, moj kardinal. I te godine imenovao je sarajevskog nadbiskupa Vinka Puljića kardinalom. To je uistinu povijesni događaj koji ni stanovnici Sarajeva ni Bosne i Hercegovine ne bi trebali nikad zaboraviti – zaključio je predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

Sveti Leopold Bogdan Mandić bio je „bljesak Evanđelja“ – riječi su koje je papa Pavao VI. izgovorio na njegovoj beatifikaciji, a na koje je podsjetio varaždinski biskup Bože Radoš predvodeći 12. svibnja, na Leopoldovo, svečano euharistijsko slavlje u svečevoj crkvi u zagrebačkoj Dubravi.

Onaj tko je naučio razgovarati s Bogom, vrlo jednostavno će naučiti razgovarati i s ljudima. Kad naučimo Božji govor, tada ćemo naučiti i međusobno komunicirati – istaknuo je u propovijedi biskup Radoš, podsjetivši kako se upravo u sakramentu pomirenja, u tom čudu dara Božjega, susreću Božji i ljudski govor. Upravo je sv. Leopold – podsjetio je biskup – najviše vremena provodio u ispovjedaonici, liječeći u njoj ranjene duše.

Ovomu dodajmo kako su nakon dvomjesečne stanke, uzrokovane epidemiološkim mjerama, okupljeni vjernici ponovno mogli pristupiti svetoj ispovijedi.