Traži

Vatican News
Predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, kardinal Vinko Puljić Predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, kardinal Vinko Puljić 

Vijesti iz života Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini

Predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, 11. travnja uputio je Svetom Ocu papi Franji uskrsnu čestitku.

Ivo Tomašević - Sarajevo

Predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski, 11. travnja uputio je Svetom Ocu papi Franji uskrsnu čestitku. „Sveti Oče! Uoči slavlja Kristova uskrsnuća upućujem Vam najiskrenije želje tim povodom u ime cijele Crkve u Bosni i Hercegovini, biskupa, svećenika, redovnika i redovnica i svih vjernika, a posebno u svoje ime. Hvala Vam na divnim pastirskim porukama i svjedočanstvu u ovim teškim vremenima. To ohrabruje ljude u nadi kroz ovo iskušenje pandemije“, napisao je kardinal Puljić u uskrsnoj čestitci papi Franji.

Biskup banjolučki mons. Franjo Komarica u svojoj uskrsnoj poruci, između ostalog ukazao je na potrebu odgovornijeg, međusobno solidarnijeg, ravnopravnijeg i pravednijeg društva. „Naše zajednice – obiteljske, župne, redovničke, naše društvo i zemlja bit će onoliko jaki i uspješni koliko bude zajedničke dobre volje svih njihovih članova... Držimo se svi mi uskrslog Krista i znajmo dobro: On drži nas čvrsto uza se, pa i onda, ako nama ruke oslabe a koljena nam počnu klecati, dok u vjeri hodimo s Njime i njegovim sigurnim stazama koje vode u sretnu vječnost – u vječni Uskrs“, napisao je biskup Komarica u svojoj uskrsnoj poruci.

Uskrsnu poruku uputio je i biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Perić. „Braćo svećenici, redovnici i redovnice, poštovani vjernici! Svima vama upućujem iskrenu čestitku za Uskrs u ovom vrtlogu pandemije kada nam pred očima lebdi nevidljiv i nečujan, a opasan virus, koji napada sav naseljeni svijet na zemlji…“, napisao je biskup Perić te podsjetio da je zarazna bolest poznata kao „španjolica“ od 1918. do 1920. godine „bacila u grob najmanje 50 milijuna ljudi“ kao i da se, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje izvrši do 50 milijuna pobačaja. „Nad svakim se novim brojem umrlih tisuća od koronina virusa stresemo, a nad tolikim milijunima u godini pobačajem ubijenih – uopće se ne zaprepašćujemo“, napisao je biskup Perić te istaknuo da je Isus „Bogočovjek, božanski i ljudski nevin, prikazavši Ocu nebeskomu neizmjernu Žrtvu za sve nas grješnike, svojom smrću pobijedio našu smrt i grijeh, a svojim uskrsnućem obnovio nam život“.

Apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić u svojoj uskrsnoj poruci pozvao je na molitvu Gospodinu Bogu za sve preminule i za utjehu svima ožalošćenima. „Neka bolesni ozdrave i vrate se svojim obiteljima, prijateljima i poslovima! Neka svi pobijede strah i sačuvaju duševno zdravlje! Neka epidemiji dođe kraj kako bi se opet moglo normalno živjeti. Neka se djeca vrate u škole, studenti i profesori na fakultete, a radnici na mjesta s kojih osiguravaju sredstva za život. Neka putovi i trgovi opet ožive kako bi ljudi u zdravu životu blagoslivljali Boga, usrećivali sebe i druge te nastavili svoje putovanje prema uskrsnuću“, poželio je nadbiskup Vukšić u svojoj čestitci.

Središnje euharistijsko slavlje bez sudjelovanja naroda Božjega i uz izravni prijenos Radiotelevizije Bosne i Hercegovine i Radio Marije BiH, u nedjelju Uskrsnuća Gospodinova, 12. travnja, u katedrali Srca Isusova u Sarajevu predvodio je kardinal Puljić u zajedništvu s nadbiskupom Vukšićem te uz koncelebraciju provincijala Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Joze Marinčića i još sedmorice svećenika. „Niste mogli danas doći u našu katedralu, zato smo mi došli k vama“, kazao je kardinal Puljić pozdravljajući sve one koji su putem medija sudjelovali na svetoj misi. Također je podsjetio da upravo toga dana pada obljetnica pastirskog pohoda svetog pape Ivana Pavla II. Sarajevu i Bosni i Hercegovini, 12. i 13. travnja 1997., ističući da o tom pohodu svjedoči Svjetiljka mira koju je tom prigodom Sveti Otac donio na dar iz bazilike sv. Petra u Vatikanu gdje su pred njom mnogi molili za mir u Bosni i Hercegovini u vrijeme rata. Pozvao je da danas pred tom upaljenom svjetiljkom također mole zagovor svetog pape Ivana Pavla II. da im pomogne nadvladati pandemiju koronavirusa.

Brojni svećenici, redovnici, redovnice i drugi vjernici poslušali su poticaj kardinala Puljića i nadbiskupa Vukšića i pridružili su pozivu predstavnika europskih biskupa te su u svetoj uskrsnoj noći upalili svijeće i stavili ih na prozore kao poruku nade u ovom teškom vremenu pandemije i kao snaženje osjećaja zajedništva u svim europskim zemljama.

U duhu državnih i crkvenih odredbi uvjetovanih aktualnom pandemijom koronavirusa održavala su se i ovogodišnja liturgijska slavlja u banjolučkoj katedrali tijekom Velikog tjedna, Svetog trodnevlja i na svetkovinu Uskrsa. Misna slavlja je predvodio biskup Komarica u zajedništvu s pomoćnim biskupom banjolučkim mons. Markom Semrenom, rektorom katedrale preč. Perom Ivanom Grgićem, još nekoliko svećenika i redovnica te pokojim vjernikom laikom. Na Uskrs je biskup Komarica u svom obraćanju pozvao na radosno, vjerodostojno nasljedovanje Isusa Krista, pobjednika nad svime što degradira i ugrožava bogolikost ljudske osobe i cijelog ljudskog roda.

Euharistijsko slavlje u nedjelju Uskrsnuća Gospodnjega, 12. travnja, u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru predvodio je biskup Perić. U skladu s ograničenjima u vrijeme aktualne pandemije, sudjelovao je samo mali broj vjernika u i ispred katedrale, a misno slavlje izravno su prenosili televizija i radio Herceg-Bosne. „Mi nemamo druge Nade, braćo, doli Krista, Sina Božjega, Bogočovjeka! Mi u Njega polažemo svu vjeru, svu nadu i svu ljubav zato što se On jedini žrtvovao za sve čovječanstvo; što je svojim uskrsnućem pobijedio smrt i svima nama otvorio put u naše uskrsnuće; što nam je zaslužio oproštenje grijeha za koje nam se skrušeno kajati… Naša je nada u vječni život veća i od zdravlja i od ovoga života“, istaknuo je biskup Perić u prigodnoj propovijedi.

Biskup Komarica uputio je poziv svim svećenicima, aktivnim u pastoralu, svim redovničkim (samostanskim) poglavarima i poglavaricama, svim voditeljima molitvenih zajednica i skupina Banjolučke biskupije da se uključe u Svehrvatsku zajedničku molitvu u Nedjelju Božjeg milosrđa, 19. travnja, u 15 sati. „Nakon što sam ovih dana dobio zamolbu od molitvene inicijative „Moja domovina“, da se i članovi naše biskupije (koji hoće i koji mogu) uključe u zajedničku molitvu Hrvatskog molitvenog sabora, u Nedjelju Božjeg milosrđa, 19. 4. 2020. u 15 sati, za posvetu našeg naroda u domovinama Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te u dijaspori – osobno se rado odazivam ovom pozivu Inicijative… Potičem sve Vas da se priključite toj zajedničkoj molitvi vjerničkog mnoštva iz našeg naroda diljem svijeta, te da na to potaknete i članove svojih župnih i redovničkih zajednica“, napisao je biskup Komarica. I kardinal Puljić će se, u katedrali Srca Isusova u Sarajevu, u 15 sati u Nedjelju Božjeg milosrđa pridružiti ovoj molitvi svehrvatske posvete, uz izravni prijenos Radio Marije BiH i Nedjelja.ba.

Svećenik Banjolučke biskupije don Stjepan Vinko, koji je punih 50 godina pastoralno djelovao u župama Zadarske nadbiskupije, preminuo je 9. travnja na otoku Ugljanu u 81. godini života i 50. godini svećeništva. Pokopan je 11. travnja u obiteljskoj grobnici na mjesnom groblju u Selnici. Don Stjepan rođen je 1939. u Štrukovcu u Međimurju, a godine 1954. odlazi u Trapiste, u samostan Marija Zvijezda u Banju Luku. Godine 1970. zaređen je u Đakovu za svećenika Banjolučke biskupije. Nakon što ga je biskup banjolučki mons. Alfred Pichler stavio na raspolaganje Zadarskoj nadbiskupiji, don Stjepan obnašao je župničku službu u župama: Pašman, Neviđane, Ražanac, Vir, Slivnica, Vinjerac i Islam Latinski, a godine 2016. umirovljen je i smješten u Svećeničkom domu u Zadru odakle je posluživao župu Sestrunj do siječnja 2019. godine.

U Zagrebu je u 65. godini života iznenada preminuo profesor Franjo Marić koji je mnogima poznat, između ostalog, kao urednik brojnih knjiga o Crkvi i Hrvatima u Bosni i Hercegovini te dugogodišnji suradnik Vrhbosanske nadbiskupije, Matice Hrvatske, Hrvatskog kulturnog društva Napredak i drugih institucija. Profesor Marić preminuo je u svom stanu u Zagrebu za radnim stolom vjerojatno u srijedu, 15. travnja 2020. Rođen je 1955. godine u Zenici. Gotovo trideset godina bavio se prikupljanjem i objavljivanjem statističko-povijesnih starih i novih dokumenata te ilustracija o Hrvatima katolicima u Bosni i Hercegovini, a neka od njegovih kapitalnih djela mogu se pronaći i u svjetskim knjižnicama. Kardinal Puljić 2016. godine dodijelio je Priznanje profesoru Franji Mariću, a godinu dana kasnije odlikovala ga je i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

Ovdje poslušajte prilog: Vijesti iz života Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini
17 travnja 2020, 14:03