Traži

Vatican News
Koronavirus - zdravstveni djelatinici Koronavirus - zdravstveni djelatinici  (ANSA)

O pandemiji korona virusa kao opasnosti i pogibelji koja je u isti mah izazov i prilika

Ovih tjedana, a posebice u posljednjih nekoliko dana, pandemija korona virusa nametnula se temom koja je u drugi plan potisnula sve ostale. U metaforičkoj hibernaciji i stvarnoj izolaciji našla se Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Italija, cijela Europa i velik dio svijeta.

Marito Mihovi Letica - Zagreb

Ovih tjedana, a posebice u posljednjih nekoliko dana, pandemija korona virusa nametnula se temom koja je u drugi plan potisnula sve ostale. U metaforičkoj hibernaciji i stvarnoj izolaciji našla se Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Italija, cijela Europa i velik dio svijeta. Gledajući opustjele a suncem obasjane ulice i trgove europskih gradova nad koje se nadvila sveprisutna zebnja, u čijim pretrpanim bolnicama pate i u brojnim slučajevima umiru ljudi – izronila mi je iz sjećanja sintagma ″vedra apokalipsa″, koja oksimoronski suprotstavlja vedrinu i smrt. Tom je sintagmom austrijski književnik Hermann Broch (koji je vojsku služio u Zagrebu 1909.) označio povijest Habsburške Monarhije između 1848. i 1918. godine. Asocijativni slijed odveo me do novele ″Smrt u Veneciji″ (izvorno ″Der Tod in Venedig″, 1912.) njemačkoga nobelovca Thomasa Manna, maestralnoga književnog djela čijoj je dodatnoj glasovitosti pridonio kongenijalni film ″Morte a Venezia″ (1971.) talijanskoga redatelja Luchina Viscontija. Jedno od motivskih žarišta novele biva izbijanje kolere, a pojavu i širenje te zarazne bolesti zatajuju venecijanske gradske vlasti i ustanove strahujući da ne ostanu bez prihoda od turizma. Neotklonjivo se nameće usporedba s nedavnim prešućivanjem korona virusa u Austriji da ne bi bila ugrožena zimska turistička sezona na brojnim i masovno posjećenim tamošnjim skijalištima. Mnogi hrvatski turisti zarazili su se ovim virusom upravo u Austriji i prenijeli ga u Hrvatsku. Među njima ima i liječnika koji su vrativši se u Hrvatsku prešutjeli boravak u austrijskim skijalištima, čime su, upravo zato što su obrazovani i upućeni, pokazali jedva zamisliv primjer neodgovornosti, teško kršenje Kodeksa medicinske etike i deontologije.

Zbog sve teže epidemiološke situacije uslijed nagloga povećanja broja zaraženih, koji je u Hrvatskoj premašio dvije stotine, Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donio je 20. ožujka Odluku o privremenoj obustavi javnog prometa u trajanju od 30 dana. Prije toga zatvoreni su dječji vrtići, škole i fakulteti, također kina i kazališta, muzeji i galerije, otkazane su kulturne manifestacije i događanja.

Hrvatska biskupska konferencija je 19. ožujka, na blagdan sv. Josipa, zaštitnika Hrvatske, donijela Odluka u vezi sa sprječavanjem širenja bolesti COVID-19 uzrokovane korona virusom. Na početku priopćenja se kaže:

″Svjesni sadašnjih zahtjevnih okolnosti, a kao dionici odgovornosti za zdravlje i život vjernika i drugih građana, te u skladu s najnovijim mjerama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva, mi, biskupi Hrvatske biskupske konferencije, donosimo privremene mjere koje stupaju na snagu u petak, 20. ožujka 2020. i traju do drugačije odluke. / Da bi se izbjeglo širenje bolesti COVID-19 i očuvalo zdravlje stanovništva, sve se svete mise, slavlja sakramenata, sakramentala, pučke pobožnosti, župna slavlja i drugi događaji i svi sastanci otkazuju do daljnjega, kako unutar zatvorenih prostora tako i na otvorenim prostorima. / Svećenici neka slave svetu misu bez sudjelovanja zajednice, a u skladu s odredbama Rimskoga misala upotrijebit će se oblik ʹReda mise bez narodaʹ. Neka istodobno žarko ustraju u molitvi Časoslova i razmatranju, prinoseći prošnje za Božji narod i sav svijet. / Dijecezanski biskupi, sve do opoziva, vjernike u Hrvatskoj oslobađaju obveze sudjelovanja na nedjeljnoj i blagdanskoj svetoj misi. Neka vjernici ovu obvezu zamjene molitvom, postom, dobrim djelima, čitanjem Božje riječi, molitvenim sudjelovanjem u prijenosu euharistijskoga i drugih slavlja, prenošenih putem radija, televizije i drugih elektroničkih sredstava. Neka se tijekom prijenosa euharistijskog slavlja posebno združe primanjem duhovne pričesti.″

Nadalje naši biskupi nalažu da crkve budu otvorene samo za osobnu molitvu zdravih vjernika koji su bez simptoma akutne plućne bolesti, pri čemu u crkvi istodobno smije biti najviše deset osoba koje trebaju paziti da razmak između njih bude najmanje dva metra. Crkve otvorene za vjernike moraju imati stalno otvorena vrata, uz mjere pojačane higijene i svakodnevnoga čišćenja. Sakramenti ispovijedi i bolesničkoga pomazanja ne će se podjeljivati do daljnjega, osim u smrtnoj pogibelji. Slavljenja kršćanskih sprovoda bit će dopuštena samo uz strogo pridržavanje zdravstvenih i sigurnosnih uputa mjerodavnih državnih institucija, pri čemu će pokojnici biti sprovedeni i pokopani u prisutnosti najbliže rodbine, a mise zadušnice slavit će se nakon ukidanja ovih mjera.

Nadalje se govori o načinu postupanja bolničkih kapelana i svećenika koji pastoralno skrbe u staračkim domovima i drugim sličnim ustanovama, obavještava se o zatvorenosti do daljnjega nadbiskupijskih, biskupijskih, župnih i drugih crkvenih ureda te crkvenih arhiva, kojima se vjernici mogu obratiti isključivo telefonom ili elektroničkom poštom. ″Katolički vrtići, škole i druge odgojno-obrazovne i dobrotvorne ustanove dužne su slijediti upute Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske. / U crkvenim ustanovama u kojima živi više osoba, kao što su svećenički domovi, redovničke kuće, sjemeništa, neka se ograniče izlasci i kontakti s posjetiteljima izvana″, kaže se u odluci Hrvatske biskupske konferencije.

U ovoj umnogome zastrašujućoj pandemiji, koja je zlo i pošast, trebamo prepoznati izazov i priliku da produbimo i proširimo svoju ljudskost i kršćansku vjeru te svijet učinimo boljim mjestom za život. Za početak budimo odgovorni i prema sebi i prema drugima. Štitimo se, ali štitimo i druge od sebe. Ako već nismo, naučimo u životu razlikovati bitno od nebitnog, stvarno od izmišljenog i virtualnog. U bijegu od virulentnog, koje je nevidljivo, ali stvarno, nemojmo uranjati u virtualno, koje je vidljivo, ali nestvarno. Nastojmo živjeti u stvarnosti te u susretu s nevoljama navješćujmo evanđelje. Otvorimo se, u ovome korizmenom vremenu, Uskrsu koji dohodi. Apokalipsu shvatimo ne kao katastrofu, nego kao otkrivenje. Otvorimo se Kristu u vjeri i nadi! 

Ovdje poslušajte prilog: O pandemiji korona virusa kao opasnosti i pogibelji koja je u isti mah izazov i prilika
22 ožujka 2020, 16:16