Traži

Vatican News
Biskup Ivan Ćurić Biskup Ivan Ćurić 

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

Brojni vjernici ispunili su sinoć i đakovačku katedralu Baziliku sv. Petra kako bi sudjelovali na Euharistiji i obredu pepeljenja koje je predvodio pomoćni biskup đakovačko-osječki Ivan Ćurić.

Vedran Šmitran - Zagreb

„U skrovitosti naše katedrale i našega srca započinjemo ovo milosno i darovano korizmeno vrijeme koje nas vodi slavlju otajstva Kristova uskrsnuća. Želio bih da u ovom vremenu na osobnoj i zajedničkoj razini rastemo u proživljavanju i prihvaćanju otajstva spasenja Isusa Krista” – kazao je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodeći jučer – na Čistu srijedu – euharistijsko slavlje i obred pepeljenja u splitskoj prvostolnici sv. Dujma.

Govoreći na temelju liturgijskih čitanja o milostinji, molitvi i postu, nadbiskup Barišić je kazao: „Milostinja nas upućuje na dimenziju karitasa. Koliko smo mi kao kršćani solidarni? Nažalost, često želimo osigurati sami sebe, ali ispunjenje života nije u našem osiguranju. (...) Drugi moment je molitva. Ona nam otkriva naš odnos prema Gospodinu. Ponekad i u molitvi hvalimo sami sebe i potvrđujemo svoje postupke. Potrebno je otvoriti svoje srce Gospodinu, zahvaliti mu za sve darove njegove milosne ljubavi te kroz takvu molitvu izgrađivati odnos s njim. Treći moment je post koji nas upućuje na odnos prema samome sebi te nam otkriva na kojim vrijednostima gradimo svoj život i čime hranimo svoje srce.“

Pojasnio je potom kako korizmeno vrijeme nije zatvoreni prostor jer svoje ispunjenje ima u Kristovu uskrsnuću. „Papa Franjo kaže kako ‘kršćanska radost izvire iz slušanja i prihvaćanja Radosne vijesti o Isusovoj smrti i uskrsnuću’. Doista, ako ne prihvatimo taj temelj naša korizma ostaje zatvorena, površna i nedorečena. Usmjeravajući pogled na Isusa Krista našu korizmu činimo živom te postajemo sposobni svoju grešnost povjeriti njegovoj milosrdnoj ljubavi. Iskustvo milosrđa moguće je postići samo ako licem u lice susretnemo raspetog i uskrslog Gospodina koji nas ljubi i predaje samog sebe za nas“ – poručio je splitsko-makarski nadbiskup.

Brojni vjernici ispunili su sinoć i đakovačku katedralu Baziliku sv. Petra kako bi sudjelovali na Euharistiji i obredu pepeljenja koje je predvodio pomoćni biskup đakovačko-osječki Ivan Ćurić.

U propovijedi je biskup Ćurić podsjetio na povijesni razvoj korizmenoga vremena koji se oslanjao na iskustvo vjere, i to ponajviše prateći katekumene i pokornike. „I malo pomalo, sva se kršćanska zajednica u vremenu korizme solidarizirala s katekumenima, s kojima je posebno naglašena kršćanska ‘novost života’, i pokornicima, s kojima je istaknuto obraćenje, to jest zaokret i promjena života. Sva je zajednica htjela osjetiti kako je vrijedno i plodno u jednom posebnom razdoblju u godini, i to baš prije Uskrsa, obnavljati i produbljivati svoje iskustvo vjere, sve da bi nam svima, i mlađima i starijima, u vazmenim blagdanima iznova zasjala istina i snaga onih središnjih događaja našega spasenja: Kristove muke, smrti i uskrsnuća.“

Biskup Ćurić se osvrnuo i na ovogodišnju korizmenu poruku pape Franje, napose na njezinu socijalnu i društvenu dimenziju. „Nas kršćane korizmeni hod snažno potiče na djelovanje u svijetu. U tom nam duhu Papa poručuje: 'Staviti pashalni misterij u središte vlastitoga života znači osjetiti samilost prema ranama raspetoga Krista prisutnima u mnogim nevinim žrtvama ratova, nasrtajâ na život, od nerođenog djeteta do starijih osoba, u mnogim nevinim žrtvama raznih oblika nasilja, ekoloških katastrofa, nepravedne raspodjele zemaljskih dobara, trgovine ljudima u svim njezinim oblicima i neobuzdane želje za profitom, što je oblik idolopoklonstva.' Ne libi se papa Franjo, baš zbog korizmenoga hoda, dotaknuti i pitanje društvenih struktura, s ciljem da svi pridonesu stvaranju ‘ekonomije koja će biti više pravedna i inkluzivna’, (...), kao što bi i svako političko djelovanje trebalo predstavljati ‘vrsni oblik ljubavi’, sve u duhu Kristova Govora na gori i blaženstava“ – zaključio je pomoćni biskup đakovačko-osječki Ivan Ćurić.

„Svećenik i Božja riječ“ – bila je tema drugoga susreta mladih svećenika Zagrebačke crkvene pokrajine zaređenih posljednjih deset godina, koji su se u ponedjeljak, 24. veljače, zajedno sa svojim biskupima okupili u Pastoralnome centru Varaždinske biskupije u Ludbregu.

Nakon molitve časoslova okupljenim svećenicima obratio se zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, iskazavši radost zbog zajedništva prezbitera i njihovih pastira. Istaknuo je važnost njegovanja svećeničkoga zajedništva koje se danas nalazi pred izazovima užurbanosti, prezaposlenosti i otuđenosti. Podsjetio je i na posebnu aktualnost teme susreta – „Svećenik i Božja riječ“ – u godini koju je papa Franjo proglasio Godinom Božje riječi.

Domaćin susreta varaždinski biskup Bože Radoš podsjetio je na apostolsko pismo u obliku motu proprija „Aperuit illis“ kojim je ustanovljena Nedjelja Božje riječi i kojim Papa potiče čitavu Crkvu da u središte svoga promišljanja i djelovanja stavi Sveto pismo. Potom je podsjetio svećenike na važnost trajne formacije za koju je nakon formalne formacije najveća odgovornost upravo na samim svećenicima. „Isus susreće svoje učenike ne tamo gdje su oni stali u Njegovom poučavanju, u dvorani posljednje večere, nego ih susreće na njihovome putu bijega. Riječ Božja u našem svećeničkom i kršćanskom životu uvijek započinje tamo gdje se mi nalazimo“ – istaknuo je biskup Radoš.

U velikoj dvorani Nadbiskupskoga sjemeništa u Splitu, 24. veljače, predstavljena je knjiga mons. Jurja Batelje „Blaženi Alojzije Stepinac - spašavanje Židova i Srba u Drugom svjetskom ratu“. Pred ispunjenom dvoranom, knjigu su uz autora predstavili dr. sc. don Ivan Bodrožić i s. Marija Bosiljka Halužan.

„Stepinac razmišlja o čovjeku na božanski način, poznaje i u srcu prihvaća božansku antropologiju iz koje proizlazi kako su svi ljudi djeca Božja te kako ne postoje razlike među narodima. Stepinac kritizira bilo koju ideologiju koja ne poznaje prave čovjekove temelje, nego se vodi rasnom ili klasnom diskriminacijom“ – istaknuo je dr. don Ivan Bodrožić, pojašnjavajući teološke razloge zbog kojih je Stepinac bio čovjek ljubavi prema svima.

Autor knjige mons. Juraj Batelja kazao je kako ovo djelo „skuplja dokumente, svjedočanstva te opisuje povijesne okolnosti u kojima je zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac zaštitio i spasio stradalnike rata koji su se za pomoć i zaštitu obratili izravno njemu ili institucijama Zagrebačke nadbiskupije, osobito Caritasu“. Podsjetio je na činjenicu da je brigom nadbiskupa Stepinca, o čemu jasno svjedoče dokumenti, spašeno 14.000 djece, ratne siročadi, te da su uz srpsku i židovsku djecu spašena i hrvatska djeca koja su preživjela spaljivanje Krnjeuše, Boričevca, Španovice i mnogih drugih sela. 

Ovdje poslušajte prilog: O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
27 veljače 2020, 18:39