Traži

Vatican News
Slika Alojzija Stepinca u Krašiću Slika Alojzija Stepinca u Krašiću 

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

Zahvalni smo Bogu koji je krepostima vjere, nade i ljubavi oblikovao miljenika po srcu svome, koji se uvijek čiste savjesti zauzimao za proslavu imena Isusova, za dobro Crkve i svoga naroda – poručio je mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić, predvodeći danas – na 60. obljetnicu mučeničke smrti blaženog Alojzija Stepinca – svečanu Euharistiju u župnoj crkvi Presvetoga Trojstva u Krašiću – mjestu blaženikova rođenja i za ovozemni i za vječni život.

Vedran Šmitran - Zagreb

Zahvalni smo Bogu koji je krepostima vjere, nade i ljubavi oblikovao miljenika po srcu svome, koji se uvijek čiste savjesti zauzimao za proslavu imena Isusova, za dobro Crkve i svoga naroda – poručio je mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić, predvodeći danas – na 60. obljetnicu mučeničke smrti blaženog Alojzija Stepinca – svečanu euharistiju u župnoj crkvi Presvetoga Trojstva u Krašiću – mjestu blaženikova rođenja i za ovozemni i za vječni život.

Biskup Perić podsjetio je na događaje od 10. do 13. veljače 1960. godine, odnosno od Stepinčeva posljednjega izdisaja u župnoj kući u Krašiću do sprovodne mise u katedrali u Zagrebu. Nakon što je osjetio da mu se bliži dan odlaska s ovoga svijeta, na kojemu je dobar boj bio, trku završio i vjeru očuvao, obavio je sve po crkvenome redu: najprije opću životnu ispovijed pred župnikom Vranekovićem, zatim je zamolio apostolski blagoslov i sakrament bolesničkoga pomazanja. U nazočnosti svoje rođene sestre Josipe, dvojice svećenika Josipa – Vranekovića i Šimeckoga – te pet sestara Služavki Maloga Isusa, pobožno se posljednji put pričestio. Iako komunističke vlasti prvotno nisu dopuštale pokop u zagrebačkoj katedrali, tijelo kardinala Stepinca tamo je pokopano 13. veljače, a na ispraćaju je sudjelovalo 16 biskupa, oko 500 svećenika, 180 bogoslova, 430 sjemeništaraca i mnoštvo vjernoga puka – podsjetio je propovjednik.

Zahvalni smo Bogu koji je krepostima vjere, nade i ljubavi oblikovao miljenika po srcu svome, koji se uvijek čiste savjesti zauzimao za proslavu imena Isusova, za dobro Crkve i svoga naroda. Zato nam i može pomoći da izađemo iz tolikih lutanja i krivih koraka na pravi put Božji – zaključio je mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić.

Svečana euharistija o blagdanu Stepinčeva upravo u ovim trenutcima započela je i u zagrebačkoj prvostolnici, koja čuva Blaženikov grob, a predvodi ju zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

U povodu 60. obljetnice preminuća kardinala Stepinca, u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, 8. veljače premijerno je prikazan dokumentarni film “Stepinac: Kardinal i njegova savjest”, scenaristice i autorice Višnje Starešine, a u produkciji Interfilma i Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.

Nazočnim uzvanicima obratio se zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić koji je na poseban način zahvalio autorici filma Višnji Starešini na uloženome trudu, kao i onima koji su ovom prigodom u Hrvatsku došli izdaleka i za koje – kada je u pitanju nadbiskup Stepinac – nijedna daljina nije zapreka, a među njima je osobito istaknuo dr. Esther Gitman.

Ovaj je film išao tragom prošlosti, ali njegovo značenje i smisao dopiru u sadašnjost. Štoviše, vidjeli smo kako zahvaća i buduće naraštaje. (…) Zato me posebno raduje što su večeras s nama potomci gospođe Renate Bauer – čije je svjedočanstvo jedna od tema filma. Most prema novim naraštajima iznimno je važan. Kao da želi reći da se ovaj film nastavlja i da je Dobro preživjelo. Upravo Dobro je dovoljno snažno da ukloni naslage iskrivljavanja i iznese na svjetlo dokumente i vjerodostojna svjedočanstva. Vjerujem da će se svi složiti da ne smijemo prešutjeti dobro, jer se prešućivanjem dobra zlu daje novi prostor. Ako ne budemo širitelji istine i promicatelji dobra, možemo biti sigurni da će se naći gorljivi nositelji neistine koji će sijati zlo – upozorio je zagrebački nadbiskup. I u svojim životnim okolnostima svatko je od nas pozvan sebe staviti pred pitanja koja su slična u životu svakoga čovjeka; pred Stepinčevo pitanje. Pozvani smo dopustiti savjesti da progovori o našim odlukama, o našemu zalaganju za dobro, u obrani bližnjih i u promicanju dostojanstva svakoga čovjeka, bez obzira na nacionalnost, vjeru, rasu, klasu, spol ili boju kože. Obično se za ovakve filmove kaže da su dokument jednoga vremena. No, čini mi se da ovdje postoji nešto više i da ćemo večeras sa sobom ponijeti ono što treba biti dokument svakoga vremena – zaključio je kardinal Bozanić.

Redateljica i scenaristica filma Višnja Starešina na premijeri je izjavila da joj je ideja vodilja bila napraviti film koji će pokazati po čemu je Stepinac u svoje doba bio globalno relevantan, a ne samo na našim lokalnim razinama. Od trenutka kada je izabran za najmlađeg biskupa na svijetu, preko njegovih antirasnih propovijedi koje su dopirale iz pokorene Europe, iz NDH, do slobodnoga svijeta kao raritet, preko suđenja koje ga je učinilo globalno poznatim i čija je osuda izazvala velike prosvjede od New Yorka do Chicaga i Dublina. Ideja je bila pokazati ono što se kod nas nije znalo ili je zaboravljeno, da Stepinac nije pripadao ni Krašiću, ni samo Hrvatskoj, nego da je njegova relevantnost u njegovo vrijeme zaista bila svjetska i da njegove poruke i njegovo nasljeđe i danas mogu poslužiti kao putokaz u mnogim situacijama – zaključila je redateljica i scenaristica filma.

Ove se godine u rujnu održava 52. međunarodni euharistijski kongres u Budimpešti. Kao jedan od simbola toga susreta jest i Misijski križ s relikvijama srednjoeuropskih svetaca i mučenika, među ostalim i s relikvijama bl. Alojzija Stepinca, a koji je od 8. do 10. veljače izložen u zagrebačkoj katedrali.

Predvodeći 8. veljače, prigodom dolaska Misijskoga križa, Službu Riječi u zagrebačkoj prvostolnici, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić zahvalio je ostrogonskom nadbiskupu kardinalu Péteru Erdöu koji je omogućio da ovaj križ bude u našoj sredini upravo o blagdanu blaženoga Alojzija Stepinca. U povezanosti s ovim križem – podsjetio je kardinal Bozanić – dobro je napomenuti da je upravo blaženi Alojzije sudjelovao na svjetskom euharistijskom kongresu 1938. godine, koji je slavljen također u Budimpešti. Tada kad se nad Europom nadvijala tama svjetskoga rata pod prijetnjom ideologije nacizma, a Stepinac je prepoznao sustave mržnje koji ne vode u mir nego u strahote sukoba. Sveta euharistija zaista je najljepši zlatni vez ljubavi među pojedincima, obiteljima, narodima i državama. Ako čovječanstvo želi isplivati iz svojih teškoća i naći sreću i mir, nema mu drugog puta negoli vratiti se svetoj euharistiji – zaključio je zagrebački nadbiskup. 

Ovdje poslušajte prilog: O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
10 veljače 2020, 18:51