Traži

Vatican News
Sveti Vlaho Sveti Vlaho 

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

Sveti Vlaho je simbol postojanja i slobode, ali i jamac neuništivosti ovoga grada – kazao je gospićko-senjski biskup Zdenko Križić, predvodeći danas središnje euharistijsko slavlje o svetkovini dubrovačkoga parca sv. Vlaha, biskupa i mučenika.

Vedran Šmitran - Zagreb

Sveti je Vlaho ovaj grad štitio bolje od njegovih prekrasnih zidina i utvrda. On je za Dubrovnik i više od zaštitnika – na neki način, identitet ovoga grada. Njegov lik, kao lik nekog svemoćnog stražara, bdije nad ulaznim vratima Grada i jamči sigurnost njegovim sadašnjim i budućim naraštajima. On je simbol postojanja i slobode, ali i jamac neuništivosti ovoga grada – kazao je gospićko-senjski biskup Zdenko Križić, predvodeći danas središnje euharistijsko slavlje o svetkovini dubrovačkoga parca sv. Vlaha, biskupa i mučenika.

Crkva ne poznaje neko razdoblje kada nije morala davati mučenike. Nije to bilo u svim krajevima svijeta, ali je uvijek negdje bilo – kazao je biskup Križić, podsjetivši na poznatu Tertulijanovu tvrdnju da je krv mučenika sjeme novih kršćana. Isti se Tertulijan krajem drugoga stoljeća obraća rimskoj vlasti s pitanjem: zašto progone i ubijaju kršćane iako im ne mogu dokazati nikakvu krivnju? „Svakim danom sudite tolike zatvorenike i toliko ih je osuđeno na smrt zbog ubojstava ili kriminala. Recite mi kada ste to osudili nekog kršćanina kao ubojicu ili kao džeparoša ili kao razbojnika ili kao kradljivca u toplicama. Nitko od takvih nije bio kršćanin. A ako je slučajno bio netko takav mi ga samim tim ne priznajemo kršćaninom“ – piše Tertulijan, svjedočeći ujedno kako je kršćanski moral bio iznimno strog. Kamo sreće da i danas možemo ustvrditi nešto takvoga – primijetio je propovjednik.

Sveti Vlaho dao je svoj život u Maloj Aziji, a sjeme te svetosti niklo je i nosi  plodove stoljećima u ovome prekrasnom gradu. To sjeme je dar vjere koju je ovaj grad živio od svoga nastanka do danas. Ostaje uvijek pitanje: što će biti sutra? To pitanje je postavio i Isus na dramatičan način: ‘Sin Čovječji kada dođe, hoće li naći vjere na zemlji?’ Odgovor mora dati svatko od nas u svome srcu. Zato molimo svetoga Vlaha da svojim moćnim zagovorom štiti puk ovoga grada od svakog zla, da u narodu čuva dar vjere, vjere koja je ovome gradu bila svjetiljka kroz stoljeća, da se nikada ne ugasi – poručio je biskup Križić.

U grkokatoličkoj župi Preobraženja Gospodnjega u Jastrebarskom, u kojoj se čuvaju relikvije sv. Starca Šimuna, svečanom liturgijom jučer (2. veljače) je proslavljen blagdan Susreta – Prikazanja Gospodnjega u Hramu. Zajedno s brojnim grkokatoličkim i rimokatoličkim svećenicima, liturgiju je služio apostolski administrator Križevačke eparhije mons. Milan Stipić, a propovijedao je apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua.

Riječ ‘susret’ ključna je riječ ovoga događaja. Mariju i Josipa pokreće Zakon, a Šimuna i Anu potiče Duh. Između Zakona i Duha nema suprotnosti. Ponekad možemo pomisliti da je zakon protiv slobode i da slobodan duh ne podliježe zakonu. Ali, zakon nije protiv slobode i sloboda nije odsutnost zakona! Marija i Josip obdržavali su Zakon, ali su istovremeno bili poslušni Duhu. Šimun i Ana bili su potaknuti Duhom, ali u isto vrijeme i vjerni Zakonu. Isus nije dokinuo ništa u Zakonu, nego je jedan Zakon dodao, „svoj zakon“, ono što on naziva „svojom“, „novom“ zapovijedi: „Ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio“ – istaknuo je nuncij. Blagdan Susreta podsjeća nas da moramo biti vjerni zakonima, ali u otvorenosti Duhu koji govori u nama. Duh nas uvijek poziva na pomirenje, na prevladavanje različitosti i nesuglasica. Duh je taj koji nas potiče da se uvijek susrećemo na nov način, da gradimo mir svaki put kada ga izgubimo. Svima želim da nađu snagu za oproštenje, jer samo tako možemo iskusiti Božje milosrđe prema nama te živjeti u miru i skladu s našom braćom – poručio je apostolski nuncij nadbiskup Giorgio Lingua.

Relikvije sv. Šimuna Bogoprimca grkokatoličkoj župi u Jastrebarskom darovala je, 2013. godine, Zadarska nadbiskupija.

Pod predsjedanjem đakovačko-osječkoga nadbiskupa metropolita Đure Hranića, u Nadbiskupskome domu u Đakovu prošloga petka (31. siječnja) održana je 48. skupština biskupa Đakovačko-osječke crkvene pokrajine.

Domaćin susreta nadbiskup Hranić podsjetio je da se susret slavonskih biskupa održava na spomendan sv. Ivana Bosca, istaknuvši uzoran primjer toga svetog odgojitelja i pedagoga te njegova zauzimanja za mlade, posebno za one koje su smatrali problematičnima. Njegov primjer uči i nas, današnje pastire i odgojitelje, kako se pristupa mladosti, kako se od njih i zajedno s njima uči te kako ih se postupno vodi na putu njihova suobličenja slici Kristovoj. Sv. Ivan Bosco nam je primjer i izazov napose u ovim mjesecima dok se kao biskupijske i župne zajednice nizom kateheza pripremamo za Nacionalni susret hrvatske katoličke mladeži koji će se u svibnju ove godine održati u Zagrebu – kazao je nadbiskup.

Slijedom prethodne skupštine u Požegi te dosadašnjih promišljanja unutar Hrvatske biskupske konferencije, biskupi su promišljali o osnivanju, konkretnim zadaćama, kao i o profilu potencijalnih članova nadbiskupijskoga ureda za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba te biskupijskoga povjerenstva i povjerenika u skladu s motuproprijem pape Franje „Vi ste svjetlo svijeta“. Biskupi su se susreli i s djelatnicima i suradnicima Međubiskupijskoga suda prvoga stupnja sa sjedištem u Đakovu. Saslušali su izvješća o djelovanju, broju parnica i o personalnim potrebama Međubiskupijskoga suda i područnih biskupijskih sudova. Susret su zaključili imendanskom čestitkom đakovačko-osječkom nadbiskupu u miru mons. Marinu Srakiću. 

Ovdje poslušajte prilog: O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
03 veljače 2020, 18:31