Traži

Kardinal Vinko Puljić u Bariju Kardinal Vinko Puljić u Bariju 

Kardinal Puljić o predstojećem susretu biskupa mediteranskih zemalja u Bariju

Predsjednik biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, kardinal Vinko Puljić, nadbiskup i metropolit vrhbosanski, sudjeluje na susretu biskupa mediteranskih zemalja koji se, u organizaciji Talijanske biskupske konferencije, održava od 19. do 23. veljače pod geslom: „Mediteran, granica mira“.

Ivica Hadaš - Vatikan

Predsjednik biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, kardinal Vinko Puljić, nadbiskup i metropolit vrhbosanski, 18. veljače stigao je u talijanski grad Bari, na obali Jadranskog mora, u pokrajini Apuliji, na susret biskupa mediteranskih zemalja koji se, u organizaciji Talijanske biskupske konferencije, održava od 19. do 23. veljače pod geslom: „Mediteran, granica mira“. U pratnji je kardinala Puljića u Bari došao i glavni tajnik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i glavni urednik Katoličke tiskovne agencije, monsinjor Ivo Tomašević.

U razgovoru za Katoličku tiskovnu agenciju kardinal Puljić je rekao da su ga medijski predstavnici Talijanske biskupske konferencije pitali što je donio iz Bosne i Hercegovine; odgovorio sam im da sam na ovaj susret biskupa mediteranskih zemalja, koji je u svoj temelj stavio zauzimanje za izgradnju mira, donio naše stanje u Bosni i Hercegovini, imajući na umu da treba još mnogo raditi da se uspostavi mir, i to stabilan i perspektivan.

Smatram da je jako važno da na takvim susretima čujemo i upoznamo jedni druge, te da tražimo put koji vodi prema izgradnji mira, koji počiva na istini i pravdi, bez obzira s koje strane obale Mediterana živjeli – rekao je kardinal Puljić i istaknuo – Svakom čovjeku treba biti omogućeno da ima svoje dostojanstvo i ostvaruje ljudska prava, te se svi trebamo zauzimati na putu izgradnje jednakopravnosti. Prvo, važno je da zajednički molimo, jer mir je Božje djelo. Drugo, da tražimo putove za ono što možemo zajednički učiniti kako taj Mediteran ne bi bio grobnica ljudi, nego izvor života kroz komunikaciju i razmjenu dobara koja nam je na ovim prostorima dao Bog.

Razgledajući stari dio Barija, kardinal Puljić se pomolio u katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije, gdje mu je župnik don Franco rekao da se radi o romaničkoj građevini koja svojom jednostavnošću uzdiže čovjekovu dušu prema nebeskim visinama. Kardinal je pogledao i staru tvrđavu na čijem ulazu dominira moto susreta biskupa mediteranskih zemalja koji se održava upravo u toj povijesnoj građevini.

Susret će biskupa mediteranskih zemalja završiti posjetom pape Franje koji će se 23. veljače, u bazilici svetoga Nikole, u 8 sati i 30 minuta, susresti s biskupima mediteranskih zemalja, to jest sudionicima toga susreta. Programom je predviđeno da nakon pozdrava predsjednika Talijanske biskupske konferencije, kardinala Gualtiera Bassettija, prigodnu riječ upute kardinal Puljić i apostolski upravitelj Latinskoga jeruzalemskog patrijarhata, nadbiskup Pierbattista Pizzaballa.

Papa Franjo najprije će se obratiti okupljenima, potom će mu riječi zahvale uputiti alžirski nadbiskup Paul Desfarges, predsjednik Sjevernoafričke biskupske konferencije, a onda će se pomoliti u kripti bazilike, pred moćima sv. Nikole, i pozdraviti dominikansku zajednicu, čuvare svetišta. Nakon toga Papa će na Trgu Viktora Emanuela II., prvoga kralja ujedinjene Italije, predvoditi euharistijsko slavlje s početkom u 10 sati i 45 minuta, kojim će završiti susret „Mediteran, granica mira“ – izvijestila je Katolička tiskovna agencija.

Osvrćući se u razgovoru za našu radijsku postaju na nedavni intervju kardinala Puljića, Mauro Ungaro, ravnatelj tjednika „Voce Isontina“ biskupije Gorizia, rekao je da je za pomirenje u Bosni i Hercegovini, gotovo 25 godina nakon rata, potrebno još mnogo napora. Kao što je rekao kardinal Puljić, situacija je u zemlji nakon Daytonskog sporazuma ostala nepromijenjena i stvarni se pomak nije napravio.

Radi se o trenutnoj situaciji u kojoj je mir mnogima na ustima, međutim, ako ponekad mir izgleda jako blizu, sutra je već daleko – rekao je Ungaro i istaknuo – Nestabilnoj političkoj situaciji pridružilo se i pitanje migranata. Tuzla je jedan od glavnih gradova migrantskih koridora. U početku je javno mnijenje bilo da su migranti žrtve. Danas neki u tim ljudima vide kriminalce i takvo se mišljenje širi, a to stvara određene probleme.

Ipak, mora se primijetiti da se cijela zemlja pokrenula u odnosu na migrante – rekao je Ungaro i napomenuo – U prvom redu Caritas Bosne i Hercegovine nastoji prihvatiti te ljude koji su na putu. Što se pak tiče odnosa prema Europskoj uniji koja inzistira na pravnoj državi, mnogi žele ujedinjenje s europskom obitelji. Ta zemlja povijesno i simbolički predstavlja nešto uistinu važno.

Želio bih podsjetiti na susret pape Franje i predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željka Komšića, koji se održao prošlih dana – rekao je Ungaro i dodao – Papa je predsjedniku Komšiću darovao dokument iz Abu Dhabija o Ljudskom bratstvu i tom prigodom istaknuo: „Možete dati svojoj supruzi da pročita“. Naime, Komšićeva je supruga islamske vjeroispovijesti. To je temeljna stvar. Vjere koje su prisutne u toj zemlji bez sumnje mogu odigrati temeljnu ulogu na tom putu Bosne i Hercegovine prema miru, a koji ona apsolutno mora prijeći u budućnosti.

S druge strane, što se tiče katoličke zajednice, navodim riječi kardinala Puljića: „svjedoci smo ovih godina da je katolika prije rata u Bosni i Hercegovini bilo 800.000, a sada ih jedva ima 400.000. Taj gubitak obilježava sadašnjost, ali i budućnost zemlje u kojoj je katolička zajednica uvijek imala temeljnu ulogu“ – zaključio je Mauro Ungaro.

19 veljače 2020, 18:28