Iz života Crkve u Hrvatskoj

Neno Kužina - Zagreb

Na spomendan Gospe Lurdske, 11. veljače, požeški biskup Antun Škvorčević služio je u požeškoj katedrali euharistijsko slavlje. Preporučio je nazočnima da mole za bolesnike i povjere ih Isusovoj Majci. Osvrnuo se na činjenicu da se posvuda u Hrvatskoj govori kako bi trebalo nešto učiniti da se krene nabolje, ali se čimbenici društvenog života ne uspijevaju dogovoriti o prioritetima, utvrditi redoslijed onoga što treba učiniti. Ustvrdio je „da nam je Bog 1858. godine u Lurdu po ukazanju Isusove majke maloj Bernardici priopćio koji su njegovi prioriteti i što trebamo raditi da se među nama ostvaruje Božji projekt“. Kadgod dođemo u Lurd iskusimo ondje neku toplinu i blizinu, nešto lijepo i srdačno, osjetimo kako nas Marija prihvaća na svoje majčinske ruke i privija k svom srcu, tumačeći nam tko je i kakav je Bog kojemu je ona povjerovala i kojemu služi. Poziva nas da se radujemo što nismo odbačeni – ni kao pojedinci ni kao zajednica – nego uvijek vrijedni Božje pozornosti, njegove dobrote i ljubavi. Istaknuo je „kako nas je Marija u Lurdu podsjetila da je naše obraćenje najveći Isusov prioritet, prvo i najvažnije što svaki čovjek treba učiniti, kako je on to proglasio na početku svoga javnog djelovanja“. Kako prenosi IKA, biskup Škvorčević je pojasnio da obratiti se konkretno znači staviti Boga na prvo mjesto u svom životu.

U Dubrovačkoj biskupiji upravo na blagdan Gospe Lurdske, kada se slavi i Svjetski dan bolesnika, počeo je Tjedan života i braka. „Dok danas slavimo blagdan Gospe Lurdske i razmišljamo o otajstvu Marijinog pohoda trebamo prepoznati Blaženu Djevicu Mariju kao onu koja nas želi pohoditi, koja s nama želi podijeliti radost svog majčinstva, ali i nama služiti. Ali istodobno i potaknuti nas da idemo u pohod, budemo blizu jedni drugima, da jedni s drugima dijelimo radost onog svoga biti kršćani. A biti kršćanin je način na koji i mi postajemo Isusovi majke i očevi, rađamo ga ovom svijetu i vremenu, ali i služimo mu. Pozvani smo da poput Marije svoj pohod drugima, braći i sestrama, onima koji su osobito potrebni naše ljubavi i pomoći, danas posebno bolesnima, ali i siromasima, da im poput nje služimo“, poručio je u svojoj propovijedi dubrovački biskup Mate Uzinić. Trajni đakon don Tomislav Sikavica održao je uvodno promišljanje, rekavši kako je zajedno sa suprugom, osjetivši poziv, nakon deset godina braka stavio svoju obitelj na veće raspolaganje Crkvi. Naglasio je kako je „važno paziti na to kako se odnosimo prema supružniku te prema djeci“. Dr. Irena Primorac Bošnjak naglasila je kako kršćanska teologija uči da je čovjek duh, duša i tijelo i s obzirom na to kod liječenja i pristupa čovjeku ne smije se zanemariti ni jedno od to troje. Osobito je dobro da se čovjeku pomogne i duhovno i psihički. Nada Burum predstavila je Trajno euharistijsko klanjanje i zajednicu klanjatelja, ustvrdivši kako Grad više nije isti od kad je ono počelo. Mladi bračni par Rašica posvjedočio je o važnosti Trajnog euharistijskog klanjanja u njihovom životu posebice u najtežim trenucima. Zahvalili su svima koji su euharistijskog Isusa na ovaj način doveli u Grad jer taj sat vremena tjedno koje oni u tišini provedu pred sakramentom izloženim u kapelici sv. Josipa daje im puno snage u životu.

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić primio je 12. veljače u Nadbiskupskom dvoru dr. Esther Gitman, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije. U srdačnom razgovoru kardinal Bozanić i dr. Gitman osvrnuli su se na različite projekte koje Zagrebačka nadbiskupija i dr. Gitman provode s ciljem upoznavanja javnosti, naročito mladih, sa svjedočanstvom života blaženog kardinala Alojzija Stepinca. U razgovoru je istaknuto da je dokumentarni film Višnje Starešine, koji je premijerno prikazan u Hrvatskome narodnom kazalištu uoči proslave Stepinčeva, uspješan primjer takvih projekata. Dr. Gitman izrazila je zadovoljstvo osobnog sudjelovanja u filmu te istaknula važnost svjedočanstva obitelji Levanon iz Izraela koja je istražujući povijest spašavanja svoje obitelji došla do lika zagrebačkog nadbiskupa bl. Alojzija Stepinca. Dr. Gitman upoznala je kardinala i sa svojim aktualnim znanstvenim istraživanjima te mu zahvalila na svemu što čini u izgradnji i osnaživanju odnosa hrvatskog i židovskog naroda.

Dan ranije kardinal je primio predstavnike Kurije franjevačke kustodije Svete zemlje: vikara o. Dobromira Jasztala i čuvara Božjega groba fra Sinišu Srebrenovića iz Jeruzalema. Gosti su u razgovoru zahvalili kardinalu Bozaniću što je na proslavi Stepinčeva u katedrali blagoslovio temeljni kamen za hrvatsku kapelu koja će se graditi na Pastirskim poljima u Betlehemu i koja će biti posvećena hrvatskim svecima i blaženicima.

Slaveći euharistiju blagdana blaženoga Alojzija pokraj njegova groba u zagrebačkoj prvostolnici, zagrebački nadbiskup je podsjetio kako smo u naviještenoj Božjoj riječi čuli kako sveti Pavao piše Korinćanima: »Kao što su obilate patnje Kristove u nama, tako je po Kristu obilata i utjeha naša«. A Isus u Evanđelju naglašava da zrno koje umre »donosi obilat rod«. O šezdesetoj obljetnici smrti nadbiskupa Stepinca prikladno je prepoznati utjehu, plodove i život koji su nastali od tog zrna. To se ne odnosi samo na Stepinčevu smrt, jer je njegova brazda bila otvorena puno prije, jer je to zrno – u poniznosti i vjernosti Gospodinu – dozrijevalo, klijalo i donosilo plodove služenjem u nasljedovanju Krista. Njegova smrt prije šest desetljeća izgledala je u očima neprijatelja kao završetak koji zemlja treba zauvijek prekriti i sakriti. Cilj i nije bio samo Nadbiskup, nego Crkva, a u konačnici i sam Krist i kršćanstvo, rekao je kardinal. Nastavio je kako je u Hrvatskoj i diljem svijeta Stepinčevo mučeništvo dobilo nove grane i mladice. Posebno je odjeknula Stepinčeva smrt i beatifikacija u čijem se svjetlu tada čitao život Crkve i hrvatskoga naroda. Tako je ostalo do danas. Stoga i večeras mislima i srcem ponavljamo riječi svetog pape Ivana Pavla II. izrečene u Mariji Bistrici: »Prepuni smo danas radosti u zajedničkom zahvaljivanju Bogu za novi plod svetosti što ga hrvatska zemlja pruža Crkvi u osobi mučenika Alojzija Stepinca, zagrebačkoga nadbiskupa i kardinala Svete Rimske Crkve«. Nadbiskup je primijetio kako su stasali novi naraštaji. Oko blaženikova groba vide se djevojke i mladići, djeca i mladi, koje privlači ljepota i blizina dragoga nam Zagovornika. Tu su mladi i njihova vjera; njihova traženja i zauzetost u Crkvi; njihova spremnost na pomaganje bližnjima, rekao je kardinal Bozanić.