Traži

Vatican News
Biskup Paolo Bizzeti, apostolski vikar u Anatoliji Biskup Paolo Bizzeti, apostolski vikar u Anatoliji 

Uoči susreta u Bariju na Papinskom Istočnom institutu održan studijski dan o Turskoj

Apostolski vikar u Anatoliji, msgr. Paolo Bizzeti, sudjelovat će na susretu pod naslovom „Mediteran, granica mira“ koji se održava u Bariju od 19. do 23. veljače. Uoči susreta biskup je u razgovoru za našu radijsku postaju istaknuo važnost uzajamnoga poznavanja povijesti, religijā i tradicijā, kao povlaštenoga puta za izgradnju mira. U tom je vidiku, zajedno s udrugom Prijatelji za Bliski istok onlus, na Papinskom Istočnom institutu organizirao studijski dan o Turskoj, zemlji u kojoj već pet godina obavlja svoju pastoralnu službu

Antonella Palermo; Ariana Anić - Vatikan

Studijski dan za bolje upoznavanje Turske, prijedlog je Papinskoga Istočnog instituta u Rimu, koji se održao danas, a tijekom kojega su međunarodni stručnjaci razmatrali društvene, pastoralne, povijesne i kulturne vidike te zemlje. Poslijepodnevne je radove predvodio apostolski vikar u Anatoliji, biskup Paolo Bizzeti, koji se u razgovoru za Vatikanski radio – Vatican News, osvrnuo na ideju i ciljeve tog skupa.

Misleći na 10. obljetnicu smrti biskupa Luigija Padovesea, željeli smo nastaviti tradiciju susreta koji su se održavali u Tarzu i Efezu, te ponovno privući pozornost sviju, također i unutar Crkve, na tu zemlju, tako važnu, ne samo zbog svoje duge povijesti, nego i danas za život svijeta – rekao je msgr. Bizzeti te dodao da je riječ o studijskom danu kojemu je svrha pomoći shvatiti da Turska nije jednostavno zemlja svetih mjesta nego je krajnje zanimljiva i danas zbog svega što se pomalo otkriva, kao i zbog problema koji su u igri.

Biskup je, među ostalim, primijetio da u Europi, i općenito u zapadnom svijetu, o Turskoj često kruže pojednostavljeni slogani, dok je ona, naprotiv – kako je rekao – vrlo slojevita stvarnost, vrlo zanimljivi mozaik, u određenom smislu centar svijeta u kojemu se presijecaju religijski, društveni, politički i geostrateški problemi koje ne treba podcjenjivati.

Na novinarkino pitanje što danas treba Crkvi u Turskoj, biskup Bizzeti je prije svega spomenuo pastoralne djelatnike. Imamo određeni broj kršćanskih izbjeglica – Sirijaca, Iračana, Afganistanaca, Iranaca – koji su doista ljudi koji su izgubili sve kako bi tražili Krista, kako bi bili vjerni svojoj vjeri, a svećenika i redovnica nema dovoljno, ima mnogo problema i s organizacijskoga stajališta – napomenuo je biskup te dodao da, primjerice, nije moguće izgraditi jednu kapelu, kulturni centar ili mjesto za susret…

U ovom je trenutku – po biskupovim riječima – jednako tako važno da ima ljudi koji proučavaju Tursku u njezinim tradicijama. Važno je imati znanstvenike koji bi nastavili arheološka istraživanja, proučavali pisane izvore kako bi se nastavila tradicija istraživanja koja, osim na početke kršćanstva, privlači pozornost i na njegov razvoj do danas.

Apostolski vikar u Anatoliji osvrnuo se i na tragediju u Siriji, te istaknuo da je žalosno to da je gotovo nestala medijska i politička pozornost prema drami tih stotina tisuća ljudi koji su još uvijek primorani živjeti pod drvećem, s mnogo umrle djece, starijih i bolesnih osoba. Riječ je o tragediji do koje je došlo zbog toga što velike sile u Siriji igraju vrlo prljavu igru za prevlast na tom području, sa svim pridodanim i povezanim interesima, trgovinom oružjem i slično.

Stanje je u Siriji simbolično i pokazuje također slabost Europe, nesposobne zauzeti čvrsto stajalište – rekao je msgr. Bizzeti te dodao da se to može vidjeti i kroz zbivanja u Libiji. Mislim da je u svemu tomu Crkva pozvana imati proročki glas, ne samo pozivajući na glavna načela, nego i potičući kršćane na ozbiljnije i djelotvornije zauzimanje, jer je skandalozno to da kršćani na Zapadu i u Europi ne žele ni čuti o tomu što se događa njihovoj braći i sestrama na ovim prostorima, koji se nalaze u doista žalosnom stanju – istaknuo je biskup.

Što se pak tiče susreta u Bariju, apostolski je vikar prije svega zahvalio onima koji su potaknuli taj događaj koji – kako je rekao – ima svoju originalnost. Na njemu se susreću različiti svjetovi, i već je to znakovito – kazao je te izrazio nadu da će se nakon tog događaja povećati pozornost Crkve u Mediteranskom bazenu, s prinosom koji je Crkva danas pozvana dati upravo zbog toga što Mediteran može biti mjesto smrti, ali i mjesto – kao što je stoljećima bio – susreta, kulture, religijā, osjetljivosti.

To je mjesto zajedničko židovstvu, kršćanstvu, islamu. Zajedničko je civilizacijama koje imaju tisućljetnu povijest. Stoga je sigurno vrlo zanimljivo vrjednovati Mediteran – istaknuo je biskup te kazao da je njegov san ustanovljenje međunarodne gimnazije u kojoj bi mladi mogli učiti barem jedan od jezika drugih naroda i barem jednu religiju drugačiju od vlastite. Danas ima mnogo neznanja, a samo ćemo poznajući se, učeći i rastući zajedno, moći imati istinske lidere mira.

Apostolski vikar u Anatoliji na kraju se osvrnuo na činjenicu da se susret u Bariju održava nešto više od godinu dana nakon potpisivanja Dokumenta o ljudskom bratstvu u Abu Dhabiju, te kazao da postoji jedan dio kršćanskoga svijeta koji ima volju za dijalogom i poznavanjem, a isto tako postoji i jedan dio muslimanskoga svijeta koji to želi. Mi stoga trebamo poticati i podupirati te osobe koje se žele susresti, upoznati i poštovati; u suprotnom, neizbježno je zatvaranje i fundamentalizam, sa svim strašnim posljedicama koje to nosi sa sobom – istaknuo je biskup Bizzeti.

19 veljače 2020, 18:50