Vijesti iz života Crkve u Hrvatskoj
Neno Kužina – Zagreb
Na svetkovinu svete Marije Bogorodice požeški biskup Antun Škvorčević u homiliji je upitao što nam je činiti u novoj godini? Ispraćaj stare i doček nove godine podsjeća nas na našu prolaznost i taj osjećaj nelagode što svake godine postajemo stariji i što se starenjem približavamo odlasku s ovog svijeta zagorčava našu sreću, ustvrdio je požeški biskup. Osvijetlio je to različitim rastancima koje ljudi proživljavaju u svom životu, kao što su: smrtni rastanak, rastanak roditelja s djecom koja odoše u svijet i rastanak supružnika čiji brak završi rastavom. Spomenuo je i određeni strah od vremena koje prolazi, pritisak pred krhkošću dobara koje posjedujemo, razočaranje što tako brzo dolazimo na kraj onoga što jesmo ili imamo. Jedina čvrstina i sigurnost u stanjima ljudske krhkosti i prolaznosti jest Božje lice, što je metafora za Božju blizinu. Pozvao je sudionike euharistijskog slavlja da odluče ove godine biti ljudi koji će blagoslivljati, jer to znači „u naše ljudske slabosti i krhkosti dozivati moćnu Božju blizinu“. Naprotiv, proklinjati, psovati i pogrđivati znači u sebi gomilati negativne osjećaje i raspoloženja, sami biti mrak i nesigurnost, riječi su biskupa Škvorčevića koje je prenijela IKA.
U đakovačkoj katedrali na blagdan Marije Bogorodice, potaknut Papinim riječima, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić je svima poželio sposobnost prihvaćanja osoba onakvima kakve jesu jer tu počinje mir, da uvidimo kako je različitost drugih obogaćenje za sve nas, blagotvorno za cijelu zajednicu i kako bi bez različitosti drugih bili siromašni. „Svima nam želim tu sposobnost prihvaćanja drugih i drugačijih od nas, da u novoj godini bude više mira, radosti, sklada i zajedništva, kako u našim međusobnim odnosima, tako i u čitavom našem hrvatskom društvu”, riječi su nadbiskupa Hranića.
Na Novu godinu krčki biskup Ivica Petanjak predmolio je molitvu na grobu sluge Božjega biskupa Antuna Mahnića čiju su 100. obljetnicu rođenja za nebo Krčka biskupija i Postulatura sluge Božjega počeli obilježavati 14. prosinca. U sve važne trenutke u životu biskupije pa tako i prigodom početka nove građanske godine okupljeni puk molio je na grobu sluge Božjega tražeći njegov zagovor. Na grobu biskupa Mahnića u krčkoj katedrali, koji je mjesto hodočašća mnogih ne samo vjernika Krčke biskupije već i gostiju iz ostalih dijelova Hrvatske ali i Mahnićeve rodne Slovenije, biskup Petanjak pomolio se riječima: „Isuse Kriste pastiru dobri, Tvoj sluga, naš biskup Antun, luč je koja nas prati i pokazuje nam svojim svetim primjerom put prema Tebi, Vječnome Svjetlu. Po zagovoru tvoga Ugodnika: blagoslovi našu Krčku biskupiju, obitelji, djecu i mlade, stare, bolesne i nemoćne, biskupe, svećenike, redovnike i redovnice, bogoslove. Svima nam podaj vjere i snagu ustrajnosti da svatko u svome mjestu i radu izgrađuje sveto okruženje ljubavi i služenja. Odagnaj od svih nas i naše domovine: rat, ljubomoru, ogovaranja i klevete, netrpeljivost, korupciju, rastave brakova i obitelji da budemo ono za što si se ti cijeloga svoga života trudio: jedna sveta zajednica – Crkva!“
Na misi zahvalnici za proteklu građansku godinu u katedrali svete Stošije zadarski nadbiskup Želimir Puljić rekao je da je 2019. g. u raznim prigodama bila spomen na 40. obljetnicu Branimirove godine u tijeku devetogodišnjeg hoda zahvalnosti hrvatskog naroda za trinaest stoljeća kršćanstva. „U duhu se priključujemo tisućama naših sunarodnjaka koji su srcem i vjerom klicali, molili i pjevali ‘Do nebesa neke se ori’ i zahvalno ponavljali Gospin hvalospjev ‘Velika nam djela učini Gospodin’. Zahvaljujem Božjoj Providnosti što smo mogli biti dionici velikih duhovnih milosti“. Nadbiskup je istaknuo dovršetak gradnje dviju crkava u Zadru, sv. Pavla u župi na Novom Bokanjcu i župne crkve Bl. Alojzija Stepinca na Bilom Brigu koja je prva župa u Hrvatskoj posvećena bl. Alojziju Stepincu. Važnim je smatrao spomenuti i svoje sudjelovanje na susretu europskih biskupa u svetištu Santiago de Compostela gdje se govorilo o „znakovima nade“ i konstatiralo da je „vrijeme da se Europa probudi“. „Upućena je poruka Europljanima u duhu onoga što je veliki Ivan Pavao II. pisao 1982. g.: ‘Pronađi sebe, Europo stara! Budi svoja! Otkrij svoje početke! Oživi svoje korijene! Vrati se životu!’. Poruka je vrlo aktualna u kontekstu loših slutnji i crnih vijesti o kojima čitamo u medijima diljem Hrvatske i svijeta. A to može obeshrabriti i ispuniti sumnjom i pesimizmom. Ipak, kad se malo bolje pogleda i vidi što se oko nas zbiva, nije sve tako crno. Puno je i dobrih i pozitivnih događaja i znakova koji nas ispunjaju nadom i optimizmom koje smo i kao vjernici i zauzeti građani pozvani buditi i širiti“, potaknuo je mons. Puljić.
„Danas, na kraju jedne građanske godine, bez ikakve želje da idealiziram, ali i s iskrenom željom da budem realan, želim zahvaliti Bogu za papu Franju i njegovih pedeset godina svećeničke službe kojoj je nedavno proslavio obljetnicu i sve ono što je Bog tijekom protekle godine po njemu učinio da se nitko u Crkvi ne bi osjećao isključenim iz onoga ‘svoji’, nego bi svi mogli prihvatili Svjetlo istinsko koje dođe na svijet Isusa Krista i (ponovo) postati djeca Božja, Božji sinovi i kćeri. Osobito me raduje što primjećujem da ovu poruku počinju razumjeti i mnogi koji ne pripadaju Crkvi,“ rekao je dubrovački biskup Mate Uzinić. Potaknuo je vjernike da zahvale Bogu za darove koje su primili na osobnoj, obiteljskoj, društveno-političkoj razini, ali i da se pokaju za ono što njihovom krivnjom nije bilo dobro. Uz molbu Bogu za oprost grijeha u protekloj godini biskup je izdvojio tri najvažnija događaja koja „na svoj način imaju u sebi potencijal svjedočenja ljudima našeg vremena da smo za Isusa ‘svoji’ koji su ga prihvatili i prihvaćaju u drugima koje također prepoznajemo kao one koji su Isusu ‘svoji’“. Prvi događaj je trajno euharistijsko klanjanje u crkvi sv. Josipa koje je počelo na blagdan Gospe Lurdske 2019. godine, koje je donijelo puno milosti i koje se još uvijek jednako zauzeto održava. Zahvalio je svima koji tome daju svoj doprinos. Drugi događaj je ređenje četvorice mladomisnika koji su nova snaga dubrovačke Crkve. Treći događaj je Ljetna škola teologije u Dubrovniku, koja je, bez obzira na veliku i negativnu medijsku pažnju koja je „ukazala i na neke ozbiljne probleme Katoličke Crkve u našoj domovini“, dala veoma dobre rezultate. „Rekao bih da su ti rezultati upravo u duhu ovog današnjeg promišljanja, a izdvajam to „da smo tijekom te škole mi koji smo u njoj sudjelovali mogli naučili jednu važnu lekciju, a ona je da nas teologija, kad joj se pristupi u dijalogu, međusobno ne dijeli nego zbližava“. Tim trima događajima dubrovački biskup je dodao i započeti proces prema Biskupijskoj sinodi koja, kako to objašnjava prigodna molitva, treba pomoći ponovno pronaći put kojim će dubrovačka Crkva hoditi u zajedništvu, suradnji i suodgovornosti, osluškujući poticaje Duha Svetoga i čitajući znakove vremena, kako bi sve više postajala znak Božje prisutnosti i ljubavi za sve ljude na ovom prostoru i sve koji ovamo dolaze. „Velike su to želje, možda i utopija, ali ne smijemo odustati od slijeđenja tog sna“, rekao je biskup Uzinić.
