Traži

Vatican News
Otvaranje 60. teološko-pastoralnog tjedna u Zagrebu Otvaranje 60. teološko-pastoralnog tjedna u Zagrebu 

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

„Navještaj evanđelja u suvremenoj Europi“ – bila je tema ovogodišnjega, 60. teološko-pastoralnog tjedna koji je u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 28. siječnja otvoren, a danas zaključen u Međubiskupijskome sjemeništu na zagrebačkoj Šalati.

Vedran Šmitran - Zagreb

„Navještaj evanđelja u suvremenoj Europi“ – bila je tema ovogodišnjega, 60. teološko-pastoralnog tjedna koji je u organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 28. siječnja otvoren, a danas zaključen u Međubiskupijskome sjemeništu na zagrebačkoj Šalati.

Veliki kancelar KBF-a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u svome je pozdravnom govoru podsjetio na riječi koje je papa Franjo prošloga listopada uputio u posebnoj poruci plenarnoj skupštini Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE-a) na temu „Europa, vrijeme za buđenje? Znakovi nade“ te u istome duhu istaknuo da su na europskom kontinentu, u njegovoj dvomilenijskoj povijesti, upravo pod velikim okriljem evanđelja sintezu našle razne kulturne, duhovne i vjerske struje. Kao Crkva osjećamo da najbolji saveznik evanđelja nisu naši programi, ni organizacije, niti projekti, nego čovjek. Briga Crkve za čovjeka u suvremenoj Europi nadahnjuje se na Gospodinovim riječima koji šalje svoje učenike da naviještaju evanđelje do na kraj zemlje. Prihvaćanje Radosne vijesti susret je s Isusom Kristom koji ljudskom životu daje novi obzor i time konačni pravac. Suočeni s proturječnostima, sumnjama, ali i izazovima suvremenog čovjeka, pozvani smo iskazivati nesvakidašnje čovjekoljublje prema svima, a posebno najpotrebitijima – poručio je veliki kancelar KBF-a kardinal Josip Bozanić.

Uime Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Sarajevu skup je pozdravio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. Iz bolesnog individualizma i mjerila profita izgubili smo oslonac zajedništva utemeljena na Isusu Kristu. Danas je glavni izvor gradnje zajedništva u interesu i profitu. Zato ne smijemo izgubiti orijentir kršćanstva, a to je ucijepljenost u mistično tijelo Kristovo. Naviještati riječ Božju, ići kao pastir ispred stada – to ima svoju cijenu. Uplašili smo se plaćati tu cijenu jer su nas profit i interes zarobili – rekao je među ostalim kardinal Puljić, zaželjevši da ovaj pastoralni tjedan bude istinski izazovan na vjerodostojno svjedočenje i naviještanje i ozdravljenje našega društva.

Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua kazao je da ga posebno raduje što je u razdoblju u kojem Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije odabrana tema: „Naviještanje evanđelja u suvremenoj Europi“. Želio bih ponoviti ono što sam rekao u božićnoj poruci; često govorimo o kršćanskim korijenima Europe koji su vidljivi u umjetnosti, književnosti, slikarstvu, arhitekturi, filozofiji, pravu i na mnogim drugim poljima, no bit, svojstvena evanđelju, koja je plod ovih korijena, jest “kultura opraštanja”. Samo se opraštanjem zacjeljuju rane prošlosti i izgrađuje mirna budućnost na ovome svijetu punom izazova. Naviještanje evanđelja u suvremenoj Europi može biti samo naviještanje evanđelja opraštanja i milosrđa – istaknuo je apostolski nuncij.

Među brojnim i sadržajnim predavanjima ističemo ono koje je (28. siječnja) na temu „Odrazi europskih duhovnih i religioznih gibanja u Hrvatskoj“ održao rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić.

Podsjetivši na činjenicu o kojoj govori i papa Franjo (usp. „Veritatis gaudium“) – da ne živimo više u epohi promjena, nego u promjeni epohe, predavač je ukazao na najvažnije obilježje današnje Europe i Zapada općenito: društveni procesi, silnice, norme, umjetnost, kultura i vrednote više se ne oblikuju na temelju vjere i kršćanske poruke, pa čak ni i u sučeljavanju s njom. Povijesni trenutak u kojemu je to postalo jasno općenito se smješta u šezdesete godine prošloga stoljeća, posebice u 1968. godinu. Nakon objave enciklike „Humanae vitae“ pape Pavla VI. došlo je, naime, do „antropološkog loma“, do potpunoga razdvajanja društvenih vrednota i vrednota kršćanstva koje su do tada – bez obzira na sukobe – povezivale Crkvu i zapadno društvo i to na temelju činjenice da „naravni“ zakon i moral iz njega proistekao uz sve razlike spajaju, a ne razdvajaju. Od 1968. to više nije slučaj; ono što je dotad spajalo postalo je točkom razdora – pojasnio je dr. Tanjić.

U traženju odgovora na ove epohalne promjene predavač je ukazao na smjer u kojem se kreće papa Franjo, premda mu neki predbacuju da je napustio pozicije vrednota oko kojih se ne može pregovarati. Međutim, iz mnogih je Papinih govora jasno da tomu nije tako, od pitanja pobačaja do pitanja sakramenta ženidbe i eutanazije – istaknuo je rektor Tanjić, dodavši kako je ipak jasno da Papa daje potpuno drugačije naglaske, a to je pitanje evangelizacije i davanja prednosti evanđeoskoj kulturi. Treba dati prednost kulturi evanđelja, pa i po cijenu napuštanja rimske, zapadne, europske kulture. Identitet je evanđelje, pa i po cijenu akulturacije, jer se Crkva i vjera moraju obnoviti onkraj određene kulture – pojasnio je dr. Tanjić te potom u raspravi kazao da Crkva treba postati, što nekima teško pada, bratska i sestrinska zajednica. Nemam odgovore kakvi trebaju biti modeli Crkve. Ali, sigurno je da s feudalnim modelom Crkve ne možemo biti autentični u 21. stoljeću. Ovakav tip katolicizma koji imamo nastao je i učinio čuda u posttridentinskoj reformi. Ali, zašto bi nešto što se događalo od 16. do 19. stoljeća bilo normativno za kršćanstvo? Normativno je ono što se dogodilo u apostolskome vremenu. To ne znači da je ono iz nekoliko prethodnih stoljeća bilo loše; to je dalo veliki prinos, ali moramo reći da taj svijet više ne postoji. Jesmo li mi čuvari toga svijeta, ili smo čuvari evanđelja – pitanje je kojim je zaključio rektor HKS-a dr. Željko Tanjić.

Hrvatska biskupska konferencija – na izvanrednom zasjedanju, 27. siječnja – imenovala je varaždinskoga biskupa Božu Radoša novim predsjednikom Hrvatskoga Caritasa, koji će na toj službi naslijediti varaždinskoga biskupa u miru Josipa Mrzljaka, koji je Caritas vodio od 2004. do 2020. godine.

Zahvalni smo mons. Mrzljaku na vodstvu Hrvatskoga Caritasa. On je svojom mirnoćom, ali nadasve očinskim marom i strpljivošću podupirao svekolike karitativne i humanitarne aktivnosti i programska djelovanja u proteklih 16 godina – istaknuo je ovom prigodom ravnatelj Hrvatskoga Caritasa mons. Fabijan Svalina, poželjevši ujedno novome predsjedniku mons. Radošu da u svojoj službi bude čvrsti oslonac svima onima koji svoj apostolat širenja Radosne vijesti vrše u radu Caritasa na svim razinama – od župne, preko biskupijske do nacionalne.

Ovdje poslušajte prilog: O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
30 siječnja 2020, 18:32