Traži

Vatican News
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić 

Vijesti iz života Crkve u Hrvatskoj

Bog se nikada i nikoga ne odriče; upravo Božić sve povezuje: i prošlost, i sadašnjost, i budućnost. Bog je poslao svojega Sina da spasi čovjeka tako što je čitavoj povijesti, koja je prethodila, dao novi smisao, rekao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodeći na svetkovinu Božića misno slavlje u zagrebačkoj katedrali

Vedran Šmitran - Zagreb

Isusovim utjelovljenjem počela se pisati Božja povijest na zemlji. Kršćanstvo zato nije ideologija kojoj treba vjerovati, nego događaj koji nas želi zahvatiti. Sve je u pokretu, jer spasenje je nadomak ruke. Valja se požuriti, jer Božić se nije sasvim dogodio. On se želi dogoditi. U tebi i u meni osobno, u svakoj obitelji – istaknuo je zadarski nadbiskup Želimir Puljić, predvodeći svetu misu polnoćku u zadarskoj katedrali Sv. Stošije.

U svetoj božićnoj noći radujemo se rođendanu Isusa Krista i razmišljamo o čudesnom i nedokučivom otajstvu: o Riječi koja je tijelom postala i nastanila se među nama. Te svete noći nebo je označilo prekretnicu u povijesti ljudskoga roda. Jer, otajstvo Božića združilo je božansko s ljudskim, nebesko sa zemaljskim. To je nedokučiva tajna o kojoj su razmišljali najveći umovi teologa i svetaca. A jasna je svakome tko se jaslicama približi. Dijete nam se rodilo, Bog nam je darovan – poručio je u božićnoj noći nadbiskup Puljić.

„Riječ tijelom postade i nastani se među nama i vidjesmo slavu njegovu“ (Iv 1, 14). Taj je događaj promijenio tijek povijesti. Isus, vječna Očeva Riječ, snagom Duha Svetoga, uzeo je ljudsko tijelo – utjelovio se, rođen je u Betlehemu od Blažene Djevice Marije i postao jedan od nas, nama u svemu jednak osim u grijehu. To je Božić! Sveti evanđelist Ivan zapisao je „i nastani se među nama“! Po Božiću Bog postaje naš sumještanin, svoju kuću podiže među našim kućama – kazao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predvodeći svečano misno slavlje na svetkovinu Božića u zagrebačkoj katedrali.

Bog se nikada i nikoga ne odriče – istaknuo je nadalje kardinal, dodavši kako upravo Božić sve povezuje: i prošlost, i sadašnjost, i budućnost. Bog je poslao svojega Sina da spasi čovjeka tako što je čitavoj povijesti, koja je prethodila, dao novi smisao. Svojim rođenjem Isus je došao iscijeliti i ponovno izgraditi, vratiti svijetu i našem životu onaj izvorni sjaj, a to je pak često suprotno od ljudskoga postupanja. Kada netko dolazi s takozvanim novim, revolucionarnim idejama, pritom nerijetko nastoji omalovažiti, odreći se, izbrisati i uništiti sve što je ranije postojalo – upozorio je kardinal te ukazao na važnost svjesnosti o onome što je prethodilo, na objektivno i istinsko vrednovanje vlastite prošlosti.

Kardinal se prisjetio se i 1989. godine, vremena nakon pada Berlinskog zida, te zajedničkoga apela za slavljenje Božića koji su uputili hrvatski biskupi, budući da je zakon tada tretirao Božić kao običan radni dan kada su radnici morali na posao, a djeca i mladi u školu. Unatoč tomu, naše su obitelji čuvale Božić kao najveće bogatstvo. Njihova vjernost Božiću, naša je baština. Zato nije pretjerano reći da je odnos Božića i obitelji uzajaman – jer obitelji čuvaju Božić, a Božić čuva obitelji – poručio je zagrebački nadbiskup, dodavši kako uzvišeno značenje samoj obitelji daje činjenica da je sam Bog želio da se njegov Sin rodi upravo u obitelji. Stoga je kardinal pozvao na molitvu da Božić dođe u naše obitelji kako bi svi koji su bolesni, osamljeni, siromašni, razjedinjeni, žalosni, i potrebni ljudske i obiteljske topline preko nesebičnoga služenja naših obitelji osjetili da je Božić – novorođeni Sin Božji – prisutan i živ među njima. Neka svjedočanstvo božićne vjere dođe i među one koji žive u uvjerenju da im Bog nije potreban i neka osjete da im Isus nudi ono za čim istinski teže.  Božić se, draga braćo i sestre, ne odriče čovjeka, ne odriče se obitelji, ne odriče se društva u cjelini, nego ga nježno dotiče. Božić je darovan svima: očevima i majkama, djedovima i bakama, djeci i mladima, obiteljima i pojedincima, posebno siromašnima i napuštenima – Božić je darovan svim ljudima – zaključio je kardinal Bozanić.

Mesija nije došao kao nadčovjek kako bi nametnuo svoj zakon, već kao malo dijete, nenaoružano i slabo. Došao je podijeliti naše slabosti, našu bijedu i preuzeti ih na sebe. Došao je uzeti ono što želimo odbaciti, sakriti, ono čega se sramimo: naše grijehe – istaknuo je u božićnoj poruci apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua, poručivši da je Bog Milosrđe, a njegova radost u opraštanju.

U došašću smo čitali proročanstvo proroka Izaije: „Budite jaki, ne bojte se! Evo Boga vašega, odmazda dolazi, Božja naplata, on sam hita da nas spasi“ (Iz 35,4)! S jedne strane ne bojte se, a s druge strane odmazda dolazi. Zanimljivo, zar ne? Bog dolazi osvetiti se za grijeh koji je počinio čovjek, a prorok kaže da se ne treba bojati. Zašto? Jer Božja osveta je ljubav: “On hita da nas spasi.” To je logika bitno drugačija od naše. Mi se osvećujemo odgovarajući na zlo zlom i tako stvaramo lanac mržnje koji može dovesti sve do rata i do smrti. Bog, naprotiv, odgovara na pretrpljeno zlo oproštenjem: šalje svoga Sina da plati dug koji smo skupili našim grijesima. Samo oprost može zaustaviti začarani krug nasilja. Božja osveta je osveta ljubavi, one ljubavi koja se ne nameće, već poštuje našu slobodu. Njegova je ljubav toliko velika da je poslao Sina svoga da plati sve naše dugove, da preuzme na sebe naše grijehe i umirući da bude ubrojen među zločince. Bog je Milosrđe, a njegova radost je u opraštanju – to je poruka Božića – piše apostolski nuncij te u poruci potom podsjeća kako će u prvoj polovini sljedeće godine Hrvatska po prvi put imati čast i dužnost predsjedati Vijećem Europe. Slogan koji je Vlada odabrala kao program vrlo je znakovit: “Snažna Europa u svijetu punom izazova”. Izazov broj jedan i dalje je, kao i uvijek, mir. Mir u obiteljima, među susjedima, narodima, religijama, etničkim skupinama i državama. Europa će biti jaka ako bude znala svijetu prenijeti tajnu mira, a to je oprost. Često govorimo o kršćanskim korijenima Europe koji su vidljivi u umjetnosti, književnosti, slikarstvu, arhitekturi, filozofiji, pravu i na mnogim drugim poljima, no bit, svojstvena evanđelju, koja je plod ovih korijena jest “kultura opraštanja”. Samo se opraštanjem zacjeljuju rane prošlosti i izgrađuje mirna budućnost na ovome svijetu punom izazova – zaključio je nadbiskup Lingua, zaželjevši svim žiteljima ove predivne zemlje da budu oruđe mira kako bi doživjeli istinsku radost Božića, a to je opraštanje.

Ovdje možete poslušati zvučni zapis priloga
26 prosinca 2019, 20:01