O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

Vedran Šmitran - Zagreb

U prigodi nadolazećih predsjedničkih izbora, koji će se održati 22. prosinca ove godine, želimo podijeliti odgovornost trenutka s građanima Republike Hrvatske te sve potaknuti na izlazak na izbore kako bismo time pokazali da svjesno i savjesno preuzimamo odgovornost za opće dobro i daljnje unapređenje demokracije u hrvatskome društvu. To se na osobit način očekuje od vjernika, katolika, kao odgovornih i ravnopravnih članova društvene zajednice koji u socijalnom nauku Crkve pronalaze smjernice za politički život – ističe se na početku poruke koju je povodom predstojećih izbora danas objavila Komisija Hrvatske biskupske konferencije „Iustitia et pax“, a koju potpisuje njezin predsjednik đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić.

Naša je iskrena želja i poruka da osoba koja će obnašati časnu i odgovornu službu predsjednika Republike dosljedno djeluje u skladu s ovlastima propisanima Ustavom i zakonom. Budući da su te ovlasti većinom reprezentativne, očekujemo da izabrana osoba bude moralni korektiv i savjest društva, da dosljedno štiti i promiče pravnu državu, vladavinu prava i jednakost svih građana u pravima i dužnostima, da poziva na socijalnu osjetljivost i primjerom prednjači u zauzimanju za siromašne i marginalizirane, da se neumorno zauzima za zaštitu dostojanstva radnika i rada te za pravednu raspodjelu javnih i društvenih dobara. Osobito očekujemo da u skladu s Ustavom bude jamac funkcioniranja institucija države, navlastito pravde i javne uprave, te da se zauzima za obranu i zaštitu konkretnog čovjeka i obitelji, kao temeljne stanice svakoga društva – ističe se u poruci Komisije.

Kao vjernici i građani podupiremo programe onih predsjedničkih kandidata – pojašnjava se nadalje u poruci – koji promiču kulturu života, zauzimaju se za dostojanstvo žene i majke, djece i starijih osoba, štite obitelj utemeljenu na braku kao zajednici muškarca i žene, dosljedno poštuju vjersku slobodu, pravo na slobodan izbor vjerskog odgoja i na priziv savjesti u uvjetima što ih propisuje pozitivni zakon koji otvoreno niječe moralnu normu i suprotstavlja se zahtjevima moralnoga zakona koji štiti ljudski život od začeća do prirodne smrti.

Isto tako, nema dvojbe kako se od osobe na čelu hrvatske države očekuje da svojim primjerom pokazuje zdravo domoljublje i da to pokazuje na način da se zauzima i bori za dobrobiti i legitimne interese svih hrvatskih građana, ali i otvorenim protivljenjem rasprodaji nacionalnoga bogatstva i naslijeđenoga blaga. Očekujemo također da Hrvate koji žive u dijaspori, a posebice u Bosni i Hercegovini, gdje su oni jedan od tri konstitutivna naroda, poštuje i smatra važnim čimbenikom u ostvarivanju dobrih međunarodnih odnosa te da se zauzima za njihova nacionalna, politička i kulturalna prava.

U poruci se također podsjeća na duboke i neraščišćene ideološke prijepore u Republici Hrvatskoj koji onemogućavaju oprost i pomirenje te ozbiljno narušavaju kulturu dijaloga i istinsku snošljivost. Stoga se od budućega nositelja ove časne službe očekuje da osudi sve zločine u skladu s duhom i slovom nekoliko rezolucija Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (1096/1996, 1481/2006, 2819/2019), kao i Hrvatskoga sabora iz lipnja 2006. godine, vodeći se pritom iskrenim pijetetom prema svim žrtvama, a ne revanšističkom logikom pobijeđenih i poraženih. Smatramo da je to jedan od bitnih preduvjeta za proces oprosta i pomirenja te za uspostavu željenoga društvenoga mira, nacionalnog jedinstva i istinskoga zajedništva u hrvatskome društvu – ističe Komisija „Iustitia et pax“, dodavši da se od predsjednika očekuje i promicanje cjelovite istine o Domovinskome ratu, kao i osobito poštovanje prema hrvatskim braniteljima i svima koji nose duboke rane i nezaliječene ožiljke ratnih stradanja.

Pozivamo vjernike i druge građane da ne podlegnu napasti ravnodušnosti i malodušja koje se nerijetko očituje tijekom izbora. Jer, ne izlazeći na glasovanje, mi drugima prepuštamo da odlučuju u naše ime o budućnosti hrvatskoga naroda i svih građana Republike Hrvatske. Pozivamo sve da se dobro informiraju o programima predsjedničkih kandidata te da svoj glas i povjerenje na izborima daju onoj osobi za koju po savjesti smatraju da najbolje odgovara zahtjevima njihova osobnog uvjerenja. Očekujemo da predsjednički kandidati u predizbornoj kampanji čuvaju dostojanstvo i čast, te primjerenim i korektnim postupanjem prema političkim protivnicima očituju svoju prikladnost za obnašanje odgovorne državničke službe – zaključuje se u poruci Komisije HBK „Iustitia et pax“, koju potpisuje njezin predsjednik nadbiskup Đuro Hranić.

Svečanim koncelebriranim misnim slavljem koje je u subotu, 14. prosinca, u krčkoj katedrali predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić započelo je obilježavanje 100. obljetnice rođenja za nebo sluge Božjega krčkog biskupa Antuna Mahnića (1850. - 1920.).

Domaći biskup Ivica Petanjak izrazio je radost i zahvalnost što se ovom prigodom spominjemo osobe biskupa Antuna koji je k nama došao iz Slovenije, ali je toliko zavolio hrvatski narod da je svojim zalaganjem u svemu nadišao granice krčke biskupije i postao neumornim radnikom za spasenje svakog čovjeka, ocem Hrvatskoga katoličkog pokreta i Katoličke akcije.

Kardinal Bozanić u propovijedi je podsjetio kako je biskup Mahnić svoje posljednje mjesece života proveo u nadbiskupskome dvoru u Zagrebu, kao gost nadbiskupa Bauera, a tamo je i preminuo. Biskup Mahnić udario je snažan pečat ne samo u Krčkoj biskupiji, kojoj je bio pastir, nego i katoličkoj stvarnosti u hrvatskome i slovenskome narodu. On je ideal čovjeka duhovna i izdržljiva, čovjeka vjere i otvorene spremnosti na istupanje za dobro ljudi, koji su Božja stvorenja. Zbog svoga zalaganja za slobodu vjere i prava naroda morao je na kraju života pretrpjeti i progonstvo iz kojega se vratio shrvan bolešću – kazao je kardinal, istaknuvši kako je biskup Mahnić kroz cijelo svoje biskupsko služenje vjerno slijedio geslo koje je na početku odabrao: „U križu je spas“. Biskup Antun Mahnić bio je do kraja života zagledan u privlačnost i smisao Kristova križa i stoga je mogao cijeli svoj život proživjeti u ljubavi prema ljudima. Čovjeku nije toliko teško prihvatiti bol koliko besmisao, bol iza koje ne dodiruje ništa. Sluga Božji biskup Antun uvijek je iza boli vidio Kristov pogled, a u križu dar vjere po kojoj su ga sve teškoće još više privlačile i približavale Kristu – zaključio je kardinal Bozanić.