Iz života Crkve u Hrvatskoj

Neno Kužina - Zagreb

Upaljena je prva adventska svijeća koja je jutros diljem Hrvatske gorjela i u crkvama na omiljenim misama zornicama. Prve nedjelje došašća napose je dirljivo bilo u svetištu Najvjernije Majke Odvjetnice Hrvatske u zagrebačkim Remetama gdje je održan već tradicionalni duhovni susret hrvatskih branitelja pod geslom „Hvala Ti za slobodu; Dijete za Dijete“. Prethodila mu je procesija s fotografijama djece ubijene u Domovinskom ratu. „Danas je posebno potresno vidjeti fotografije ubijene djece, jer ona su ubijena s namjerom i ciljano. Teško je ne pustiti suzu i ne suosjećati s roditeljima, braćom i sestrama ubijene djece. Teško je govoriti o toj temi koja je zaboravljena od institucija, jer ubijena djeca su naši hrvatski anđeli. Zato uz njihove fotografije ne trebaju svijeće, jer oni su naša svjetlost, naši anđeli“, rekao je koordinator susreta Ivan Pavić. U homiliji presvete euharistije glavni služitelj, upravitelj remetskog svetišta o. Antonio Mario Čirko, rekao je kako u ovom marijanskom svetištu prepoznajemo da Majka najbolje razumije bol i teškoće svoje djece. Zato nam je ona uvijek kroz povijest bila blizu. Marija nas uči zahvaljivati. Danas kao zajednica vjernika želimo osobito Bogu zahvaliti za naše najmanje branitelje, djecu koja su nastradala u Domovinskom ratu i položila svoj život da bi mi mogli zahvaljivati za slobodu”. „Nekad zaboravljamo djecu. Njihova nevina, mučenička krv postala je također sjeme naše slobode. Zato smo na početku mise donijeli fotografije. U Hrvatskoj je ubijeno 402 djece, a u Bosni i Hercegovini više stotina. Na području Republike Hrvatske ranjeno je više od 1200 djece. Oni su danas zaboravljeni, jer ih se ne spominje. Podatak da je oko 15 tisuća djece rođeno u progonstvu obvezuje svakoga od nas da sebi postavi pitanje: Tko je za to odgovarao i tko su ta djeca, danas odrasli ljudi? Ako se zovemo vjernicima, ako se naša domovina diči kršćanskim korijenima onda naše oči, naša srca moraju biti otvorena, za bližnjega, moraju biti otvorena za istinu”. „Isus je uvijek branio istinu. Osobito su nam ovi tjedni pred nama posebna prilika. Došašće nas poziva na obraćenje kako bismo se upoznali s istinom, kako bismo imali više srca jednih prema drugima”, jučerašnja je poruka iz Svetišta Majke Božje Remetske. Na duhovnom susretu bila je i Nicolier Liliane, majka ubijenoga dragovoljca iz Francuske Jean-Michela Nicoliera, prenijela je IKA.

Na blagdan sv. Andrije u župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Krašiću umirovljeni varaždinski biskup Josip Mrzljak proslavio je 50 godina svećeništva. „Ova župa je vezana uz veliko ime – blaženog Alojzija Stepinca. I danas smo došli na te korijene. Danas smo ovdje da zajedno s biskupom Josipom zahvalimo Bogu za 50 godina plodnog svećeništva. Svi smo ujedinjeni u velikoj molitvi hvale”, rekao je kardinal Josip Bozanić. Uvodeći u misu biskup Mrzljak istaknuo je da slaviti jubilej znači biti Bogu zahvalan. “Na to nas je podsjetio sveti papa Ivan Pavao II. koji je preporučio da slavimo jubileje u smislu da znamo Bogu zahvaliti za proteklo vrijeme i za sva dobročinstva koja nam je udijelio u našem životu, a mi kršćani prepoznajemo da sve dobro dolazi od dobrog Boga”. Propovijedao je varaždinski biskup Bože Radoš, naglasivši da je biskup Mrzljak počeo svećeništvo u posebnom vremenu, neposredno nakon Drugog vatikanskog sabora. Prije završnog blagoslova biskup Mrzljak je zahvalio biskupima, svećenicima i nazočnim vjernicima te zaželio neka sa svima nama bude ‘izvor svake dobrote’.

Pred početak došašća održana je duhovna obnova za vjeroučitelje i odgajateljice u vjeri Požeške biskupije. Euharistijsko slavlje u crkvi sv. Lovre služio je požeški biskup Antun Škvorčević koji se u homiliji osvrnuo i na štrajk prosvjetnih djelatnika. „Razmišljanje koje je danas na ovom susretu potaknula Božja riječ upućuje nas na evanđeoska polazišta u prosuđivanju društvenih zbivanja. To je napose važno za vjeroučitelje, prosvjetne djelatnike s crkvenim mandatom, koji imaju i svojevrsnu dužnost pomagati drugima tako da unose svjetlo vjere u događanja čiji su dionici“, rekao je biskup Škvorčević. „Štrajk prosvjetnih djelatnika”, nastavio je, „pokreće brojna važna i složena pitanja. Socijalni nauk Katoličke Crkve ne isključuje štrajk kao put borbe radnika za svoja prava i dostojanstvo, ali ga smatra krajnjim sredstvom, nakon što su iscrpljeni drugi načini djelovanja. Poslodavci i radnici nisu neprijatelji, nego socijalni partneri, jednako tako sindikati i poslodavci. Tko može prosuditi jesu li kod nas prije štrajka upotrijebljeni svi partnerski putovi dijaloga, da bi se štrajk mogao opravdati kao krajnje sredstvo? Štrajk je uvijek uperen protiv poslodavca te ima u sebi naboj koji brzo može izaći iz okvira partnerstva“, istaknuo je požeški biskup. „Dvije strane trebaju i u štrajku ostati socijalni partneri, tražiti mogućnost razumijevanja uzajamnih stavova i težiti sporazumijevanju o onom što je moguće, uvijek pazeći da se ne nanese šteta bilo kojoj strani, što bi u konačnici bilo protiv općeg dobra za koje trebaju svi imati osjećaja i spremnosti na žrtvu. Za biskupa nije sporno podržati prosvjetne djelatnike u njihovu nastojanju oko vlastitih prava i dostojanstva. No, prema njegovom mišljenju teško je prihvatiti da se ono sastoji isključivo u većim materijalnim prihodima utemeljenim u koeficijentima složenosti rada, koji, dakako, nisu beznačajni. Izvorno dostojanstvo prosvjetnih djelatnika, zaključio je biskup Škvorčević, ostvaruje se u posvemašnjoj predanosti, ljubavi i požrtvovnosti za mlade naraštaje, čijoj izgradnji i rastu trebaju služiti.

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić primio je u nastupni posjet veleposlanika Republike Austrije u Republici Hrvatskoj dr. Josefa Markusa Wuketicha. Kako je prenio Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije, razgovarali su o bogatstvu austrijsko-hrvatskih poveznica te o mogućnostima i potrebama razvijanja suradnje dvaju naroda, s naglaskom na kulturni aspekt, čemu uvelike može pridonijeti i Katolička Crkva.

Zagrebački nadbiskup susreo se u Nadbiskupskom dvoru s ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek. Razmotrili su pitanja od zajedničkog interesa na području očuvanja i vrednovanja kulturnog blaga. Posebna tema bila je Riznica zagrebačke katedrale.