Traži

Vatican News
Naslovnica knjige "'Očenaš' u sklopu biblijsko-teoloških ogleda" Naslovnica knjige "'Očenaš' u sklopu biblijsko-teoloških ogleda" 

Osvrt na knjigu teologa i bibličara Marka Matića "'Očenaš' u sklopu-teoloških ogleda

Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove u Zagrebu objavio je godine 2018. knjigu ″ʹOčenašʹ u sklopu biblijsko-teoloških ogleda″. Objelodanjena je u povodu 80. obljetnice života i 50. obljetnice, zlatnog jubileja, svećeništva patra Marka Matića, isusovca, sveučilišnoga profesora, propovjednika i voditelja duhovnih vježbi.

Marito Mihovil Letica - Zagreb

Za molitvu ″Oče naš″ Tertulijan reče da je ″sažetak svega evanđelja″, a sv. Toma Akvinski je nazva ″najsavršenijom molitvom″. Poznaju je sve kršćanske Crkve i zajednice ili, kako se pomodnim postmodernim izrazom običava reći, ″denominacije″. Naime, kasnolatinskomu pojmu ″denominatio″ pripada značenje ʹrazimenovanjeʹ ili ʹpreimenovanjeʹ, te se u tome smislu iskazuje posve neprikladnim pa i rogobatnim kada se odnosi na Kristove sljedbenike na posve određeni način povezane njegovom molitvom koja uz ostalo zaziva ″sveti se ime tvoje″.

Valja reći da je ″Oče naš″ u Matejevu i Lukinu evanđelju predstavljen u kontekstu učenja o molitvi, a ostala dva evanđelja, Markovo i Ivanovo, nemaju potpuni ″Oče naš″, nego sadrže njegove dijelove, osobito u kontekstu Isusove molitve izgovarane dok je podnosio muku.

U svojoj knjizi naslovljenoj ″Oče naš″ papa Franjo uz ostalo ističe:

″Isus nam nije predao ovu molitvu da bude obična formula kojom ćemo se obraćati Bogu: njome nas poziva da se obraćamo Ocu kako bismo otkrili sami sebe te živjeli kao njegova prava djeca i kao braća među sobom. Isus nam daje da vidimo što znači biti ljubljen od Oca i objavljuje nam da Otac želi na nas izliti istu ljubav koju od vječnosti gaji prema svojemu Sinu.″

Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove u Zagrebu objavio je godine 2018. knjigu ″ʹOčenašʹ u sklopu biblijsko-teoloških ogleda″. Objelodanjena je u povodu 80. obljetnice života i 50. obljetnice, zlatnog jubileja, svećeništva patra Marka Matića, isusovca, sveučilišnoga profesora, propovjednika i voditelja duhovnih vježbi. Njegovi sržni biografski podatci kažu da je rođen 19. veljače 1938. u Liskovači, općina Tomislavgrad. U Družbu Isusovu stupio je 1956., studirao je filozofiju i teologiju u Zagrebu i Innsbrucku. Za svećenika je zaređen 1968. Nakon toga je počeo predavati dogmatsku teologiju na zagrebačkome Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove te je studirao filozofiju u Beču, a u Innsbrucku je 1979. doktorirao iz teologije radom na njemačkom jeziku, kojega je hrvatski prijevod ″Teologija Jürgena Moltmanna u raspravi s Ernstom Blochom″, a taj je rad objavljen kao knjiga. Nakon postizanja doktorata nastavio je pater Marko Matić predavati u Zagrebu te je bio rektor Kolegija na Jordanovcu, provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove, instruktor treće probacije. Osim na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove i Filozofskom fakultetu Družbe Isusove (danas Fakultetu filozofije i religijskih znanosti), profesor Marko Matić predavao je na Katehetskom institutu i Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu te na Visokoj teološkoj školi u Sarajevu. Objavljivao je radove u časopisima i zbornicima, k tome nastupao na Hrvatskoj radioteleviziji, Radio Mariji i Hrvatskome katoličkom radiju. I u mirovini je znanstveno i pastoralno aktivan, obitavajući u isusovačkoj zajednici na Jordanovcu u Zagrebu.

Premda se u prigodama ovakvih obljetnica običava izdati svečani zbornik u kojemu su objavljeni prilozi raznih autora u čast slavljeniku, kako u predgovoru kaže urednik knjige prof. dr. Marijan Steiner, ″vodstvo Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove kao i isusovačkog fakulteta Filozofije i religijskih znanosti odlučilo je da se ovom prigodom učini drukčije: prikupit će se, urediti i objaviti glavni svečarevi spisi u jednoj knjizi (najvećim su dijelom već tiskani u raznim časopisima i zbornicima).″

U knjizi ″ʹOčenašʹ u sklopu biblijsko-teoloških ogleda″ ispred autorovih tekstova nalaze se dva priloga. Prvi, naslovljen ″Biti teolog″, napisao je u prigodi 70. obljetnice Matićeva života njegov subrat pater Franjo Pšeničnjak, a tekst je ovdje prilagođen za novi jubilej. ″Kajo, ovaj je moj!″, naslov je drugoga priloga, autobiografske crtice koja na osobit način nadopunjuje patra Pšeničnjaka.

Knjiga se sastoji od dviju cjelina: dubokih i obuhvatnih studija o Svetome pismu i teoloških članaka napisanih iz intelektualne i duhovne formacije teologa i bibličara, koji je u okrilju dogmatske teologije najradije predavao kristologiju.

U ovoj su knjizi objedinjeni članci koji govore o teologiji ″Očenaša″, problemu oko historijskog Isusa, povijesti i poruci božićnog otajstva, k tome o Isusovu djetinjstvu prema Lukinu evanđelju, o apostolu Pavlu kao ocu kršćanske Europe, zatim o dijalogu kršćana i marksista šezdesetih godina 20. stoljeća, uz to i članak o isusovcu Pierreu Teilhardu de Chardinu koji je prikazan kao evanđelist kozmičkoga Krista, nadalje o teološkoj biografiji isusovca Karla Rahnera, razvitku teološke misli u evangeličkoga teologa Jürgena Moltmanna, a obuhvaćene su i druge teme, nije ih moguće ovdje sve spomenuti. Knjiga završava intimnim i univerzalno kršćanskim i općeljudskim pogovorom ″Uz odar moje majke″.

U knjizi objedinjene studije zasigurno mogu poslužiti čitateljima teološke literature, kako teolozima tako i studentima, ali i široj čitateljskoj publici. Prikaz ovoga izvanrednog izdanja, ove knjige koja pršti od preobilja duboko promišljenih i sustavno iznesenih biblijskih i teoloških istina, završavamo navođenjem dvaju odlomaka u kojima pater Marko Matić raspravlja o teologiji ″Očenaša″:

″Kad Isusov učenik moli: ʹSveti se ime tvojeʹ, onda to nije ništa drugo nego žarka želja, vapaj kakav s usana psalmiste često čujemo: ʹProslavi na meni dobrotu svoju!ʹ ili ʹPokaži nam, Gospode, milosrđe svoje i daj nam svoje spasenjeʹ (Ps 17,7; 85,8). To je prvi, glavni, teološki vid prve želje Molitve Gospodnje. To potvrđuje većina komentatora. / Osim tog teološkog vida molitva sadrži u sebi i etički vid koji nije ništa drugo nego odgovor čovjeka na iskustvo prethodnog Božjeg djelovanja. To potvrđuje i sam Bog kad preko proroka Izaije kaže da će Izrael svetiti njegovo ime, kad usred sebe vidi djelo njegovih ruku (Iz 29,23). Čovjek sveti, odnosno slavi Božje ime čestitošću svoga života, što prerečeno riječima proroka Miheja znači: čineći pravicu, ljubeći milosrđe i smjerno hodeći za svojim Bogom (Mih 6,8). Prema tome prva želja Očenaša krije u sebi molbu da se Bog svojom očinskom dobrotom u nama i na nama proslavi, da na to odgovorimo svetošću života i da ljudi to vide i slave Oca nebeskoga (usp. Mt 5,6). Jedno i drugo i treće u bîti je Božje djelo.″ 

Ovdje poslušajte prilog: Osvrt na knjigu teologa i bibličara Marka Matića "'Očenaš' u sklopu biblijsko-teoloških ogleda"
17 studenoga 2019, 15:32