Traži

Vatican News
Svetkovina Svih svetih Svetkovina Svih svetih 

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

Svetkovina Svih svetih i Dušni dan šire perspektivu života i otvaraju put prema vječnosti – poručio je zagrebački nadbiskup metropolit kardinal Josip Bozanić, predvodeći na svetkovinu Svih svetih euharistijsko slavlje u crkvi Krista Kralja na zagrebačkome Mirogoju.

Vedran Šmitran - Zagreb

Svetkovina Svih svetih i Dušni dan šire perspektivu života i otvaraju put prema vječnosti – poručio je zagrebački nadbiskup metropolit kardinal Josip Bozanić, predvodeći na svetkovinu Svih svetih euharistijsko slavlje u crkvi Krista Kralja na zagrebačkome Mirogoju.

U propovijedi je kardinal – na temelju zaključnoga dijela Apostolskoga vjerovanja – pozvao okupljene vjernike da svojim molitvama pomognu dušama u čistilištu te da osobito mole za one s kojima su bili bliski u zemaljskome životu. Na temelju općinstva svetih, mi vjernici na zemlji, koji smo još putnici, možemo pomoći dušama u čistilištu, prinoseći za njih molitve, poglavito euharistijsku žrtvu, ali i milostinju, oproste i djela pokore – kako nam govori i Katekizam (usp. KKCK, 211).

“Svetkovina Svih svetih i Dušni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih, ali i pohodi grobljima i molitve na grobovima pokojnika, šire perspektivu života i otvaraju put prema vječnosti. Ostati na tom putu znači živjeti ovozemni život u zajedništvu s Bogom, poštujući i vršeći Božje zapovijedi, pogleda uvijek uprta u vječnost” – istaknuo je zagrebački nadbiskup te zaključio: “Apostolsko vjerovanje počinje riječju Vjerujem, a završava riječju Amen kojom redovito završavaju i druge naše molitve. Hebrejska riječ Amen označuje naše potpuno povjerenje i puno Da onome što smo ispovjedili da vjerujemo. Neka i sadašnju ispovijest naše vjere i sve molitve našega života trajno prati naše iskreno predanje Bogu. Naše Da, Ocu nebeskome. Naš Amen!”

Slavimo sve svete, a to znači sve one koji su u životnoj borbi između dobra i zla, odlučno i do kraja dosljedno stali na Božju stranu, opredijeljeni za dobro, za ljubav, za opraštanje i milosrđe. U toj opredijeljenosti ništa ih nije moglo pokolebati: nikakve prijetnje, nikakva obećanja kojima bi ih se pokušalo privući na drugu stranu, čak ni muke kojima su bili podvrgavani sve do smrti – kazao je riječki nadbiskup metropolit Ivan Devčić, koji je na svetkovinu Svih svetih predslavio euharistiju u župnoj crkvi Sv. Romualda i Svih Svetih na riječkoj Kozali.

Nadbiskup je istaknuo činjenicu da vjernike ohrabruje ne samo brojnost kanonski proglašenih svetaca, kao i onih neproglašenih, nego i činjenica da među njima ima kršćana svih uzrasta i staleža, od male djece do zrelih muževa; od plašljivih djevojčica do zrelih žena; od laika do biskupa i papa; od neukih do svjetski poznatih umova. Ljepota kršćanske vjere – nastavio je nadbiskup – jest u solidarnosti između vojujuće Crkve, koju predstavljamo mi koji smo još na putu prema vječnoj domovini, trpeće Crkve koja je u čistilištu i proslavljene koja je već u nebeskoj slavi. To je mistična solidarnost koja nadilazi granice prostora i vremena, kao i svaku drugu vrstu podjela među ljudima i svjetovima – istaknuo je nadbiskup, dodavši kako u ove dane slavljenja svih svetih i spomena svih pokojnika izbija posebno na površinu onaj skroviti, ali duboki osjećaj u svakom čovjeku – da je život jači od smrti!

I mi smo sveti, bojimo se možda to reći, ali po krštenju smo to postali. I mi smo poput prvih kršćanskih vjernika danas ovdje jer vjerujemo da smo okupljeni oko Gospodina Isusa, njegove riječi, muke, smrti i uskrsnuća – kazao je apostolski administrator Varaždinske biskupije mons. Josip Mrzljak, predvodeći 1. studenog sveto misno slavlje u crkvi Dobroga Pastira u Varaždinu.

Danas teško možemo nabrojiti čak i samo one koje je Crkva proglasila svetima, a kamoli tek one koji nisu proglašeni svetima, a za koje vjerujemo da jesu među svetima. To su mnogi naši pokojni kojih se danas sjećamo te za koje vjerujemo da su živjeli tako da su sada zajedno s Isusom u vječnome blaženstvu. Pitamo se: što činimo kada slavimo današnji blagdan i dičimo se svetima? Dodajemo li mi išta tim svetima kada ih hvalimo i častimo? Oni su u vječnosti, ne možemo im više ništa dodati, ali to činimo zbog nas koji smo na putu svetosti. Sveci nisu nikakvi posebni ljudi, živjeli su poput nas zemaljski život te su bili pred raznim životnim izazovima. Promatrajući upravo te ljude i mi možemo vidjeti kako ići putem svetosti – kazao je biskup Mrzljak. Također je upozorio na sve veći materijalizam koji je prisutan kod pohođenja grobova, rekavši kako time zaboravljamo ono što je mnogo važnije; iskrenu molitvu i hod prema svetosti. Naše poštovanje prema mrtvima svelo se na to koliko ćemo donijeti lampaša ili krizantema. Gledamo na vanjštinu, a zaboravljamo vidjeti ono što se treba dogoditi u nama; hoće li pohod groblju za nas biti korak prema tome da budemo više sveti? To je ono bitno i to bismo trebali uočiti u današnjem blagdanu, jer blagdan Svih svetih poziv je čovječanstvu na svetost – poručio je biskup Mrzljak.

Stručnim skupom održanim u kapitularnoj dvorani Samostana sv. Frane u Cresu, jučer (3. studenoga) je obilježena 75. obljetnica mučeništva fra Placida Cortesea, franjevca konventualca kojega su 1945. godine u Trstu mučili i ubili gestapovci.

Pozdravljajući okupljene, gvardijan fra Vitomir Glavaš predstavio je sudionike skupa: fra Ljudevita Maračića, autora dviju biografija o fra Placidu, vjeroučiteljicu Katicu Dessardo koja godinama promiče glas o fra Placidu, te novinara Ivu Jevnikara za kojeg je rekao da je „najzaslužniji što imamo slugu Božjeg fra Placida“.

Ivo Jevnikar, novinar i publicist iz Trsta, detaljno je izložio životni put fra Placida Cortesea od rođenja i djetinjstva u Cresu (1907. godine), preko školovanja i ređenja u Italiji, do boravka u Padovi gdje je počeo najplodniji dio njegovog života kao novinara, urednika i direktora svih izdanja izdavačke kuće „Messaggero di s. Antonio“. Opisao je i njegovo protunacističko djelovanje tijekom kojeg je spasio na stotine Židova, ali i Hrvata, Slovenaca i Srba te drugih protivnika režima. Objasnio je i postupak za proglašenje blaženim koji je službeno započeo u Trstu 2002. godine, a sljedeće godine svoj bi sud trebala izreći Teološka komisija Kongregacije za kauze svetaca.

Skupu je prethodilo euharistijsko slavlje koje je u samostanskoj crkvi predvodio provincijal Hrvatske provincije svetoga Jeronima franjevaca konventualaca fra Josip Blažević. U propovijedi je istaknuo da je fra Placido Cortese bio velik čovjek u teškim vremenima. Totalitaristički režimi i diktature – nacizam, fašizam i komunizam – kakvi god bili i koliko god štete napravili, u prvi plan su stavili one koji su bili potpuno Božji. One koji su pokazali što se može napraviti u bunkeru u Auschwitzu poput Maksimilijana Kolbea, ili poput Alojzija Stepinca i mnogih drugih. Poziv na svetost za svakoga je od nas imperativ, a ne alternativa. Ne budemo li sveti nećemo ući u Kraljevstvo Božje, jer tamo se ne može prošvercati sebičnost – zaključio je propovjednik.

Ovdje poslušajte prilog: O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
04 studenoga 2019, 16:28