O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

Vedran Šmitran - Zagreb

Pod predsjedanjem zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića prošle je subote (12. listopada) u Nadbiskupskome dvoru u Zagrebu održana konstituirajuća sjednica članova Zbora prebendara, imenovanih prema novome Statutu Zbora prebendara Prvostolne crkve zagrebačke, koji je – nakon što je odobren od Kongregacije za kler – stupio na snagu 14. rujna 2019. godine. Tajnim glasanjem izabrane su i službe u Zboru prebendara: za dekana je izabran preč. dr. Denis Barić, za vicedekana dr. Josip Šimunović, za ekonoma preč. Konrad Žižek, a za cenzora Zbora prebendara preč. dr. Ivan Štengl. Zagrebački nadbiskup odmah je prihvatio izbor, što će sljedećih dana potvrditi i dekretom, a novi prebendari na službu će stupiti s Prvom nedjeljom došašća, 1. prosinca 2019. godine – izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Vjernici Vrhbosanske nadbiskupije i Banjolučke biskupije hodočastili su 12. listopada – četrnaesti put – u Nacionalno marijansko svetište Majke Božje Bistričke, gdje je pred nekoliko tisuća hodočasnika, u suslavlju s banjolučkim biskupom Franjom Komaricom i njegovim pomoćnim biskupom Markom Semrenom, zavjetno misno slavlje predslavio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. Na ovome hodočašću već tradicionalno sudjeluju i vjernici iz hrvatskih katoličkih misija u Beču, Linzu, Grazu, ali i iz drugih mjesta.

Ovaj je susret lijepo doživjeti zato što Hrvate, bez obzira gdje živjeli, povezuje vjera i isto narodno biće. Došli smo Gospi moliti se da spasi našu djecu i da ih izvede na pravi put. Svi smo mi misionari u mjestima gdje živimo. Ne trebamo mi svojoj djeci držati lekcije iz vjeronauka. Trebamo tako živjeti da mladi u nama iščitaju pouzdanje u Boga. To je najjača lekcija – istaknuo je kardinal Puljić. Preživjeli smo Turke i komuniste – nastavio je kardinal – pa ćemo i ovo vrijeme preživjeti, u Europi koja polako uklanja križeve iz svakodnevnog života. Ne dajmo se zbuniti od tih koji se stide svoje povijesti i vjerničkog identiteta. Čuvajmo to korijenje! Gospe, ti si pod križem preuzela brigu za nas. Danas te želimo podsjetiti, Majko, da primiš naš strah i bol da ostanemo to što jesmo – poručio je nadbiskup vrhbosanski, a prenijela KTA.

Svečanom euharistijom u zagrebačkoj katedrali koju je predslavio nadbiskup metropolit kardinal Josip Bozanić te svečanom akademijom u dvorani 'Vijenac' Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta, sestre Družbe Kćeri Božje ljubavi prošloga su petka (11. listopada) proslavile 100. obljetnicu osnutka svoje Provincije Božje providnosti sa sjedištem u Zagrebu.

Vjerujem da se danas s nama raduje i naša utemeljiteljica Franziska Lechner kojoj je širenje Družbe na ovim prostorima bilo ostvarenje misijskoga sna. Odazvavši se pozivu prvoga vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, majka Franziska osjećala je da odgovara na poticaj Duha i prepustila se vodstvu Božje providnosti koja je otada neprestano upravljala i oblikovala život ove Provincije kroz stotinu godina njezine bogate i bremenite povijesti – poručila je na akademiji vrhovna glavarica Družbe s. Maria Dulce Adams.

Sestre su, podsjetimo, u Sarajevo – tada misionarski kraj Bosne i Hercegovine, opustošen višestoljetnom osmanlijskom vladavinom – stigle 1882. godine. Kada su im komunisti oduzeli apsolutno sve, i samostane i ustanove, te zabranili rad i tražili da obuku civilno odijelo, sestre 1949. godine sjedište Provincije sele na zagrebačku Novu Ves. Tada skromnu kuću na broju 16 u kojoj su započele iznova živjeti, potpuno osiromašene nakon izgona iz BIH, ustupio im je nadbiskup Alojzije Stepinac, i sam žrtva komunističkoga totalitarizma.

Provincijalna glavarica s. Gordana Igrec podsjetila je da je geslo ove velike proslave – koja je započela u rujnu prošle godine u Sarajevu – ‘U Božjoj providnosti hodimo’. U tom povijesnom hodu otkrivamo utkanost karizme Majke Franziske u životu sestara – njezinih ideala, gorljivosti u spašavanju duša i oblikovanju ljudskih srdaca, pa i pod cijenu prolijevanja vlastite krvi što su posvjedočile sestra Jula Ivanišević i susestre, blažene Drinske mučenice – istaknula je s. Gordana Igrec.

Dubrovački biskup Mate Uzinić predslavio je 12. listopada u dubrovačkoj katedrali Gospe Velike euharistijsko slavlje na kojemu su sudjelovali i članovi Pravoslavno-katoličke radne skupine sv. Irenej Lionski.

Riječ je o neslužbenoj radnoj skupini od trinaest rimokatoličkih teologa iz različitih zemalja te trinaest pravoslavnih teologa iz različitih pravoslavnih Crkvi koji su se okupili na svome 16. godišnjem susretu kojemu je ovogodišnji domaćin Zahumsko-hercegovačka i primorska eparhija Srpske pravoslavne Crkve.

Promišljajući nad evanđeoskim ulomkom iz Lukina evanđelja (Lk 17, 11-19) o desetorici ozdravljenih gubavaca, dubrovački biskup je među ostalim kazao: „Dok su bili zdravi, (...), nisu mogli biti zajedno. Zdravlje, odnosno to što su mislili da su dobri, ih je dijelilo. Mrzili su se. Sada su bolesni. Gubavi. Odbačeni. I sad mogu biti zajedno. Bolesnima nije više važno tko je Židov, a tko Samarijanac, tko katolik, a tko pravoslavac. (...) Zdravlje, odnosno pravednost, nas dijeli. Bolest, odnosno grešnost, nas ujedinjuje. Naravno, riječ je o umišljenoj pravednosti farizeja i raskajanoj grešnosti pokajnika“ – istaknuo je dubrovački biskup, poručivši da – želimo li biti jedinstveni kao kršćani i kao Crkva – trebamo odustati od stava da smo mi pravedni i pravovjerni, a drugi grešni i krivovjerni. Nitko nije bez odgovornosti što smo podijeljeni i što se i dalje dijelimo. Trebamo prepoznati svoju grešnost, a ne tuđu. I tuđu pravednost, a ne svoju – poručio je dubrovački biskup.

Redovito plenarno 59. zasjedanje Sabora Hrvatske biskupske konferencije, pod predsjedanjem predsjednika HBK zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića, održat će se od 16. do 18. listopada u Zagrebu, u sjedištu HBK, Ksaverska cesta 12a.

Članovi HBK sudjelovat će u četvrtak, 17. listopada, na euharistijskom slavlju koje će u zagrebačkoj katedrali, u 18 sati, na početku svoje misije u Republici Hrvatskoj predvoditi apostolski nuncij nadbiskup Giorgio Lingua.

Zasjedanje će započeti u srijedu, 16. listopada, u 10 sati, a početak zasjedanja otvoren je za medije – najavio je Tiskovni ured HBK.