Traži

Vatican News
Papa Franjo i apostolski nuncij, nadbiskup Nikola Eterović Papa Franjo i apostolski nuncij, nadbiskup Nikola Eterović  (Vatican Media)

Iz života Crkve u Hrvatskoj

U dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta na zagrebačkome Kaptolu predstavljena je knjiga „Sveta Stolica i Hrvatska. Priznanje – Ugovori – Suradnja“ mons. Nikole Eterovića, apostolskoga nuncija u Saveznoj Republici Njemačkoj, koja je objavljena u nakladi Kršćanske sadašnjosti.

Neno Kužina - Zagreb

U dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta na zagrebačkome Kaptolu predstavljena je knjiga „Sveta Stolica i Hrvatska. Priznanje – Ugovori – Suradnja“ mons. Nikole Eterovića, apostolskoga nuncija u Saveznoj Republici Njemačkoj, koja je objavljena u nakladi Kršćanske sadašnjosti. Pozdravnu riječ uputio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a govorili su i ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, prof. dr. sc. Frane Staničić s Pravnoga fakulteta i prof. dr. sc. Josip Šalković s KBF-a Sveučilišta u Zagrebu. Na predstavljanju je bio nazočan i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua. „Mogu reći da ova knjiga dolazi u pravi trenutak današnje naše stvarnosti, svakidašnjice i u pravi trenutak, gledajući na ovo što nas čeka narednih godina i što naglašava ono što kao Crkva želimo slijediti, a to je služba. Crkva je otvorena na suradnju, na dijalog, na zajedništvo sa svima, u tom svjetlu koncilskih dokumenata, zakonika kanonskoga prava i crkvenoga učiteljstva na čelu s papom Franjom“, kazao je kardinal. Izrazio je zahvalnost mons. Eteroviću što je o dvadesetoj obljetnici svoje biskupske službe javnosti podario ovu dragocjenu i vrijednu knjigu o odnosima Hrvatske i Svete Stolice koja će mnogima, kako je napisao u svome Predgovoru, poslužiti kao izvor točnih informacija i svojevrsni priručnik polazišta za stvaranje plodonosnih interpretacija. Ministar Grlić Radman pojasnio je zašto su za Hrvatsku odnosi sa Svetom Stolicom u povijesti imali osobito značenje. Izdvojio je činjenicu da su Hrvati većinski katolički narod koji je u kontinuitetu do današnjih dana imao dobar odnos s papinstvom. Govorio je i o potpori hrvatskome narodu u teškim razdobljima njegove povijesti, moralnoj i duhovnoj snazi te intelektualnoj ekspertizi, koja podsjeća i ljude i narode na kršćansku poruku spasenja i univerzalna načela o dostojanstvu, vrijednosti i pravima. Govoreći o potpori koju je Sveta Stolica davala Crkvi u hrvatskim zemljama i time neizravno i čitavome hrvatskome, ali i svim drugim narodima koji su trpjeli i stradavali od totalitarnih režima, ministar je apostrofirao značaj imenovanja, danas blaženoga, Alojzija Stepinca kardinalom 1952., za vrijeme Blaženikova zatočeništva u Krašiću, zbog čega je tadašnja komunistička vlast na čelu s Titom sve do 1966. raskinula odnose sa Svetom Stolicom. Također je naglasio diplomatsku i moralnu ulogu Svete Stolice u priznavanju suverene, samostalne i međunarodno priznate hrvatske države, prenijela je IKA. 

U Splitu je otvoren dvodnevni 25. međunarodni teološki simpozij na temu „Crkva između iseljavanja i useljavanja“. Izv. prof. dr. sc. Josip Dukić naglasio je kako su migracije izazov svim državama te međunarodnim i vjerskim zajednicama. Splitsko-makarski nadbiskup metropolit Marin Barišić povezao je temu ovogodišnjeg simpozija s prošlogodišnjom temom koja je govorila o odnosu teologije i ekologije, istaknuvši: „Ne postoji samo ekologija prostora, nego postoji i ekologija odnosa. Zagađenošću duhovne ekologije, koja prožima ljudske odnose, često dolazi do ugroženosti čovjeka na određenim prostorima. Nažalost, puno puta u tome treba tražiti razloge iseljeništva i doseljeništva“. Dodao je i kako bismo kao kršćani trebali težiti svijetu u kojem će se migracije događati zbog studija ili rada, spontano i slobodno. „Želio bih da se naš svijet poslije ovih migracijskih izazova rodi u jednoj novoj dimenziji, u dimenziji u kojoj će biti sačuvano lice ljudskosti i kršćanskog identiteta”, istaknuo je nadbiskup. Dekan KBF-a Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Mladen Parlov istaknuo je da nas kao kršćane obvezuje Kristov nalog ljubavi prema braći i sestrama, te zbog toga ne možemo ostati gluhi i slijepi na potrebe onih koji su na putu prema novoj domovini.

U više župa diljem Hrvatske proslavljen je spomendan sv. Ivana Pavla II. Na blagdan utemeljitelja Požeške biskupije presvetu euharistiju u požeškoj katedrali služio je požeški biskup Antun Škvorčević. U homiliji je ustvrdio da je jedan od snažnih načina na koji je sv. Ivan Pavao II. prisutan među nama i njegova relikvija, djelić njegove krvi kojom je volio Isusa Krista i sve nas. Pozvao je sudionike slavlja da obnove istinu o njemu, ali još više da si približe njegov lik, kako bi se na njegov blagdan još više povezali s njime i bili Božji onako kako je on volio i želio.

"Sv. Ivan Pavao II. bio je glas, do tada Crkve šutnje u zemljama srednje i istočne Europe. Papin doprinos bio je prvenstveno duhovne naravi", poručio je apostolski nuncij u Njemačkoj nadbiskup Nikola Eterović na znanstvenom kolokviju "Hrvatska i Europa 30 godina nakon pada Berlinskog zida" koji je održan na Hrvatskome katoličkom sveučilištu u Zagrebu, u povodu Dana Odjela za sociologiju. Premda Ivan Pavao II. nije nikada sebi pripisivao velike zasluge za propast komunizma, u tome je vidio Božju providnost i objektivne povijesne okolnosti. Ipak bez njegovog izbora za papu, njegove mesijanske vizije, primamljive mistike, snage duha i inzistiranja na ljudskim pravima, teško bi se to dogodilo, poruka je nuncija Eterovića. Sudionike je pozdravio veliki kancelar HKS-a kardinal Bozanić koji je između ostalog istaknuo da je u snažnoj ideologiziranoj sredini, gdje je partijska privilegiranost i nametnuta diskriminacija ostalih građana gušila svijest o jednakopravnom ljudskom dostojanstvu svakoga građanina, bez obzira kakva god bila njegova osobna uvjerenja, takvo crkveno zalaganje velika većina građana prepoznala kao širenje ozračja slobode i otvaranje prostora za rješenja koja će i na političkom području omogućiti nove putove demokratizacije ljudskoga društva. Uz nuncija Eterovića sudjelovala su još petorica izlagača: Miro Kovač, Gordan Črpić, Tomislav Anić, Željko Tanjić i Davor Ivo Stier.

Ovdje poslušajte prilog: Iz života Crkve u Hrvatskoj
24 listopada 2019, 18:34