Cerca

Vatican News
Uzvišenje svetog Križa Uzvišenje svetog Križa 

Iz života Crkve u Hrvatskoj

Ogulin je proslavio blagdan Uzvišenja sv. Križa, nebeskog zaštitnika istoimene župe. Glavni služitelj Presvete euharistije, višegodišnji ogulinski župnik, a danas šibenski biskup mons. Tomislav Rogić istaknuo je kako je križ škola života i povratka ljudi jednih prema drugima.

Neno Kužina - Zagreb

Ogulin je proslavio blagdan Uzvišenja sv. Križa, nebeskog zaštitnika istoimene župe. Glavni služitelj presvete euharistije, višegodišnji ogulinski župnik, a danas šibenski biskup mons. Tomislav Rogić istaknuo je kako je križ škola života i povratka ljudi jednih prema drugima. ”Križ je staza na putu za vječnost, on je cjeloživotna škola života. Noseći svoj križ i križ nosi nas, a bez njega se ne mogu razapeti njedra ljudske duše.” „Zapitajmo se svi pred križem je li to što činimo u skladu s onim što je On učinio? Zmija od mjedi iz Mojsijevog vremena bila je predznak križa i oboje su bili slika smrti. No, križ je postao novo stablo života”, zaključio je biskup Rogić.

Svetkovina Uzvišenja sv. Križa proslavljena je i u sisačkoj katedrali u kojoj je glavni služitelj presvete euharistije, krčki biskup Ivica Petanjak, istaknuo kako bi svaki pogled na Krista raspetoga u nama trebao biti jedan ozbiljni podsjetnik koji nam govori kako smo i mi zaslužni za njegovo raspeće. „I ja sam sudjelovao u tom razapinjanju, ali svi skupa nismo uspjeli razapeti i uništiti Božju ljubav koja je na tom križu pobijedila. Unatoč spasenju koje nam je zajamčeno i koje nam se nudi kao čista milost i čisti dar, premalo je u nama svijesti da smo svi mi ranjeni, da svaki od nas u svom tijelu i u svom srcu nosi određenu mjeru otrova i ako se mi ne riješimo tog otrova, Kristova žrtva i Kristovo predanje za nas će biti uzaludni. Već smo spašeni, već smo otkupljeni, već smo opravdani, već smo očišćeni, ali u vjeri, nadi i ljubavi. Sve je nama zajamčeno, sve osigurano, sve nas čeka, ali u mjeri naše vjere. Isus će svakome od nas reći ono što je govorio svima dok je hodio zemljom: ‘Neka ti bude po tvojoj vjeri. Vjera te tvoja spasila’. Biskupu Petanjku uručena je slika Zrina i župne crkve Našašća sv. Križa s početka 20. stoljeća, rad slikara Božidara Škofača.

Istoga dana, u subotu, 14. rujna, obilježena je 76. obljetnica stradanja stanovnika Zrina. Prvi put nakon 8. rujna 1943. zazvonilo je zvono s novosagrađene spomen-crkve koju je blagoslovio glavni služitelj presvete euharistije zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. U homiliji on je poručio okupljenima kako dolazak u Zrin označava pronalazak Isusova križa, susret s njime i uzdignće istoga. „Zahvaljujemo Gospodinu za ovo djelo spomena, ostvareno izuzetnim zauzimanjem Sisačke biskupije i njezina biskupa mons. Vlade Košića. Na ovom povijesnom hrvatskom tlu, nekoć središtu knezova Šubića, koji ovdje podigoše grad Zrin te su po njemu prozvani Zrinski, sada je ponovno sagrađena crkva Našašća svetoga Križa i na njoj je uzdignut Križ. To se moglo ostvariti jer je Kristov križ i ljubav živjela i živi u ljudima koji su nastavili u sebi nositi sadržaj otajstva Križa. Križ je u Zrinu u davnoj hrvatskoj prošlosti uzdignut i čašćen kao znak Božje ljubavi prema svim ljudima i ostao je živjeti kao sjeme i kao plod u narodu protjeranom i raseljenom, u Zrinjanima i njihovim potomcima kojima su takozvani ‘osloboditelji’ (kakve li ironije!), zabranili vratiti se na vlastita ognjišta. Braćo i sestre, potomci Zrinjana koji su rođeni u raznim krajevima Lijepe naše, jer im ovamo nije bilo dopušteno vratiti se, svi mi koji smo rođeni poslije Drugoga svjetskog rata, novi naraštaji s pravom već godinama pitamo: Zašto se o ovom i tolikim drugim zločinima komunističkoga režima: križnim putevima, jamama, prikrivenim grobljima u predgrađima naših gradova, na livadama i u šumama, kao i na sličan način i o drugim uništenim mjestima, desetljećima šutjelo, strogo branilo objektivno povijesno istraživanje i prepričavalo prošlost po diktatu režima? A i danas se nerijetko istinu želi zataškati, prešutjeti ili bar umanjiti. Tko se boji istine i istraživanja povijesnih činjenica, rekao je kardinal, taj u suvremenim okolnostima omogućuje širenje mržnje i netrpeljivosti. I ovo današnje spomen-slavlje nije revizija nego vizija povijesti, koju smo dužni prenositi mlađim naraštajima. Oni danas moraju znati istinu o kojoj je komunistička vlast nametnula šutnju. Nećemo se uspjeti suočiti s prošlošću, sve dok se ne rasvijetli istina o žrtvama totalitarističkih režima, riječi su kardinala Bozanića koje prenosi IKA.

Na Udbini, ponad Krbavskog polja obilježen je Dan hrvatskih mučenika. „Spominjući se velikoga stradanja 9. rujna 1493. godine, želimo ovom euharistijom zahvaliti za sve one, iz davne i nedavne prošlosti, koji su žrtvom svoga života platili danak za slobodu, za taj dar, kako pjesnik Ivan Gundulić reče, „u kôm sva blaga višnji nam Bog je dô“, rekao je na početku homilije glavni služitelj presvete euharistije hvarski biskup Petar Palić.  „Ovo mjesto na kojemu stojimo i ovu nekrvnu žrtvu Kristovu slavimo, mjesto je i svojevrsnoga ispita naše narodne savjesti. Događaji iz prošlosti ne smiju nas voditi u robovanje sjećanjima ili življenju na krilima stare slave. Sjećanje mora postati novi poticaj za hrabro suočavanje s izazovima današnjice, a tolike žrtve našega hrvatskoga naroda iz prošlosti, one daleke i ove bliske, izvor snage za nove odgovornosti i za hod u budućnost”. Spremnost mnogih kroz našu povijest dati život za svoju Domovinu svjedoči nam o ispravnom i jedinom mjerilu ljubavi prema domovini. Ljubav prema Domovini ne mjeri se ispraznim parolama i nečasnim djelima koja ostavljaju negativnu sjenu na tkivu naroda. Ljubav prema Domovini se, također, ne odražava u optužbama i konstantnom izvrgavanju ruglu vlastitu Domovinu i ljude u njoj radi stjecanja političkih poena, nego u odgovornim riječima i preispitivanju vlastitoga doprinosa njezinom svekolikom napretku. Ljubav prema Domovini ne znači mržnju i netrpeljivost prema drugom i drukčijem, nego dobrohotnost prema svakom čovjeku. Od svih onih koji su dali svoj život, a danas ih se spominjemo, učimo da je mjera ljubavi prema Domovini proporcionalna odgovornosti u poštivanju zakona, u čuvanju njezinih prirodnih ljepota, odgovornosti za njezin napredak i odgovornosti za dostojanstven život svakog stanovnika naše Domovine. Povijest spasenja nam svjedoči da Bog govori čovjeku i radi čovjeka, riječi su hvarskoga biskupa na Udbini. 

Ovdje poslušajte prilog: Iz života Crkve u Hrvatskoj
16 rujna 2019, 18:31