Traži

Vatican News
Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, nadbiskup Giorgio Lingua Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj, nadbiskup Giorgio Lingua 

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj

Novoimenovani apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua uputio je 22. kolovoza pismo zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću. Istoga dana, nadbiskup Lingua uputio je pismo i predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije zadarskom nadbiskupu Želimiru Puljiću.

Vedran Šmitran - Vatikan

Novoimenovani apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua uputio je 22. kolovoza pismo zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću, u kojemu mu po povratku na Kubu – u kojoj je dosad obavljao službu Papina nuncija – od srca zahvaljuje na pismu od 22. srpnja, kada je imenovan nuncijem u Hrvatskoj.

Bit će mi čast služiti u zemlji koja se diči postojanom tradicijom vjernosti Petrovoj Stolici i osjećajem punim poštovanja prema Rimskom prvosvećeniku – ističe novoimenovani nuncij. U kratkome telefonskom razgovoru odmah nakon mog imenovanja, Vi ste spomenuli moga mnogopoštovanog zemljaka, nadbiskupa Giulija Einaudija, koji me je čak dva puta prethodio u istoj službi, uvijek s razmakom od više godina; najprije na Kubi, a zatim u Hrvatskoj. Kao što sam Vam rekao, želio sam poći na njegov grob kako bih mu povjerio svoje poslanje i molio za hrvatski narod za kojeg osjećam da ga već volim.

U iščekivanju skorašnjeg susreta s Vama, svoju službu povjeravam Vašem slavnom predšasniku, blaženom Alojziju V. Stepincu, učitelju vjernosti Domovini i Svetoj Stolici, te rado koristim priliku da to potvrdim Vašoj Uzoritosti – stoji u pismu nuncija Lingue, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Istoga dana (22. kolovoza), nadbiskup Lingua uputio je pismo i predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije zadarskom nadbiskupu Želimiru Puljiću.

Rado dolazim u zemlju divnih zemljopisnih bogatstava i mukotrpnih povijesnih zbivanja koja su oblikovala jedan ponosan i snažan narod, čiji identitet ima svoje korijene u vjeri. Bit će mi čast služiti Crkvi u zemlji koja je bila rodnom grudom slavnih Božjih ljudi, od velikog svetoga Jeronima pa do, u najnovije vrijeme, blaženog Alojzija V. Stepinca koji je skupo platio svoju vjernost domovini i Crkvi u Rimu – navodi se u pismu novoimenovanoga nuncija u Hrvatskoj predsjedniku HBK.

Tiskovni ured Hrvatske biskupske konferencije oglasio se jučer, 28. kolovoza, priopćenjem koje prenosimo u cijelosti:

“Hrvatska biskupska konferencija odlučno odbacuje neistine i manipulativne tvrdnje koje je o Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj i hrvatskim biskupima ovih dana izrekao u medijima dr. Milorad Pupovac, zastupnik u Hrvatskom saboru i predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke. Njegove izjave unose nemir među hrvatske građane i šire nepovjerenje.

Polazeći od evanđeoskih načela, Hrvatska biskupska konferencija i ovom prigodom osuđuje svaki oblik nasilja nanesen od bilo koga prema bilo kome, te poziva katoličke vjernike i ljude dobre volje da u svom djelovanju na političkoj i drugim razinama našega društva još zauzetije nastoje oko skladnog suživota i mira svih građana. Neka uvijek imaju na pameti da je svaki čovjek Božje stvorenje i slika te da iz toga proizlazi njegovo izvorno dostojanstvo” – zaključuje se u priopćenju HBK.

Predsjednik Vijeća HBK-a za katehizaciju i novu evangelizaciju đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić uputio je poruku prigodom početka nove školske i katehetske godine (2019./2020.) u kojoj podsjeća kako se ove godine navršava trideset godina otkako je Europa započela disati s oba svoja „plućna krila“ (sv. Ivan Pavao II.). Te je 1989. godine srušen Berlinski zid, zapečaćen je tzv. hladni rat i pala je željezna zavjesa, a započelo je osamostaljenje mnogih europskih zemalja, oslobođenih od totalitarnoga komunističkog režima. Jedan od znakova slobode očitovao se i u ponovnom uvođenju vjerskog odgoja u predškolske ustanove te vjeronauka u osnovne i srednje škole. Time je odgojno-obrazovni sustav i u Republici Hrvatskoj prihvatio kršćansku vjeru kao integralni dio povijesti čovječanstva bez kojeg je nemoguće razumjeti kulturne epohe europske i svjetske civilizacije, ali i dokučiti posljednji smisao života čovjeka i društva u kojemu on živi – piše nadbiskup Hranić te upozorava kako se danas u društvu čuju isti povici kao i prije trideset godina: religija je privatna stvar pojedinca i mjesto joj je ili u obitelji ili u sakristiji. Oni koji žele ukloniti vjeronauk iz škole žele ne samo ukloniti religiju iz javnosti, nego dehumanizirati čovjeka koji je po svojoj naravi religiozno biće. „Svjetovni prozelitizam“, kojim se svima želi nametnuti novo „jednoumlje“, često priječi svaki dijalog. Čak i onaj o obrazovanju, kao da bi obrazovanje bilo poslanje i zadaća samo jedne osobe ili stranke, a ne čitave zajednice – stoji u poruci.

Predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju i novu evangelizaciju također podsjeća da je katolički vjeronauk u našim školama otvoren svima; kako onima koji miraz kršćanskoga uvjerenja sa sobom donose već iz obiteljskoga doma, tako i onima koji su još na putu traženja osobnog životnog opredjeljenja. Budući da Crkva postoji samo ako živi za drugoga, ona, iz blaga koje posjeduje, učenicima nudi stvarnost onkraj one koja je mjerljiva i koja se može izračunati. To je stvarnost kraljevstva Božjega na zemlji: „Tražite najprije Kraljevstvo i pravednost njegovu, a sve će vam se ostalo dodati“ (Mt 6,33). Dobro je, stoga, što „Škola za život“, kao projekt u procesu razvoja, računa na katolički vjeronauk u osnovnim i srednjim školama. Crkva vjeronaukom želi posredovati poruku Isusa Krista da čovjek ne živi samo o kruhu (usp. Mt 4,4). Još će manje njegovo srce pronaći ispunjenje u pohlepnom zgrtanju bogatstva (usp. Lk 12, 13-21). Nije riječ samo o materijalnom bogatstvu, nego i o svakoj pohlepi koja u čovjeku budi želju za više, i još više. Svako je, naime, posjedovanje dobro samo ako mu se ne služi i ako ono ne gospodari nama. Takvo se shvaćanje može razviti samo iz osobnoga susreta s Isusom Kristom, odnosno nutarnjim obraćenjem svakoga od nas: vjeroučitelja, svećenika, roditelja i učenika. Neka se vjeronaučna i katehetska godina koja je pred nama pretvori u našu čežnju za istinskim životom. A svima nama neka Krist Gospodin otvori um da shvatimo i srce da živimo svoj identitet: Crkve koja postoji kad postoji za druge – poručio je uz početak nove školske i katehetske godine nadbiskup Đuro Hranić. 

Ovdje poslušajte prilog: O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj
29 kolovoza 2019, 18:11